Autor: Sonja Mikulić

Nadzorni odbor HEP d.d.
9. sjednica, 16.lipnja 2009.

Ad.7. Godišnje izvješće Uprave o stanju Društva i poslovanju HEP-Grupe u 2008. godini

Izdvojeno mišljenje

Na sjednici Nadzornog odbora od 16. lipnja 2009.god. glasovao sam protiv prijedloga Odluke o prihvaćanju Godišnjeg izvješća Uprave o stanju Društva i poslovanju HEP-Grupe u 2008. godini

Temeljem članka 21. Poslovnika o radu Nadzornog odbora dajem izdvojeno mišljenje:

Prije sjednice obratio sam se pismom Predsjedniku Nadzornog odbora ukazujući na neprihvatljivo kratak rok, od dva radna dana, za razmatranje materijala za 9. sjednicu Nadzornog odbora, a u što su uključena i predmetna izvješća.
Kako u dva dana nije moguće proučiti materijele od nekoliko stotina stranica i obaviti odgovarajuće konzultacije i pripreme glasovao sam protiv prijedloga odluke.

Ipak, nakon proučavanja Godišnjeg izvješća o stanju HEP-a d.d. i Izvješća o poslovanju HEP-Grupe u 2008. godini osjećam obavezu prokomentirati navedena izvješća i iznijeti svoje mišljenje o stanju i poslovanju društava HEP-Grupe.

A/ Godišnje izvješće o stanju HEP-a d.d. za 2008. godinu napisano je na samo pet i pol stranica.

Pod točkom 1. Razvoj i organizacijski ustroj
Nema ni riječi o razvoju Društva.
U istoj točci stoji tvrdnja da Skupština i Nadzorni odbor upravljaju Društvom, što je suprotno čl. 240, čl. 263. i čl. 275. Zakona o trgovačkim društvima i čl.25, čl.34. i čl. 41. Statuta HEP-a.

Pod točkom 2. Financijsko stanje i rezultat poslovanja
U rečenici koja slijedi iza tabličnog prikaza Računa dobiti i gubitka stoji:
„Društvo je u 2008. godini ostvarilo neto dobit i iznosu od 3,5 milijuna kuna. Dobit je značajno manja nego u prethodnoj godini jer su u 2007.g. na iznos dobiti utjecala ukidanja nekih dugoročnih rezerviranja.“
Ako je nešto značajno utjecalo na smanjenje dobiti treba reći što je to, a ne „neka dugoročna rezerviranja“. Usput,radi se o iznosu od cca 450 mil. kuna , a ne o 45 kuna.

Pod točkom 3. Investicije
O investicijama Društva napisana je jedna stranica teksta bez ijednog kvantificiranog podatka.

Pod točkom 4. Zaposlenici
Napisane su četiri rečenice, bez prikaza stvarnog stanja zaposlenih i zapošljavanja u Društvu.

Pod točkom 5. Rizici u poslovanju
Rizici na tržištu i Rizik likvidnosti, koji su se tako negativno odrazili na poslovanje društva u protekloj godini da im je trebalo posvetiti male studije, obrazloženi su lakonski i neutralno u samo tri odnosno četiri rečenice. Krajnje površno i nedostatno.
Dakle cijelo godišnje izvješće o stanju Društva za 2008.g. može se opisati kao lakonsko, površno, nepotpuno i neprihvatljivo za prezentiranje Nadzornom odboru.
Ipak, moglo bi se zaključiti da Izvješće o stanju Društva, svojim sadržajem, zaista oslikava stanje Društva i u Društvu.
Predlažem preporučiti Upravi društva da se upozna s čl. 250.a Zakona o trgovačkim društvima u kojem piše što treba sadržavati izvješće o stanju društva.

B/ Izvješće o poslovanju HEP-Grupe u 2008. godini

U komentaru o poslovanju HEP-Grupe, osvrnuti ću se na one dijelove poslovanja u društvima HEP-Grupe gdje smatram da se ne radi dobro i da bi ih trebalo znatno unaprijediti.
Također ću ponoviti komentare i prijedloge iz rasprave o izvješću za 2007. godinu, a gdje se u međuvremenu ništa nije promijenilo na bolje.

1. Iskazana dobit HEP-Grupe u 2008. godini od 31 mil. Kuna, postignuta je zahvaljujući poklonu Vlade Republike Hrvatske koja je donirala dionice JANAF-a, za poboljšanje bilance HEP-a.
Navedene dionice svojom nominalnom vrijednošću ne bi bile dostatne da HEP ostvari pozitivnu bilancu. Čak ni najviša tržišna vrijednost, a nakon 26% porasta vrijednosti iznosila je 2.000,00 kuna po dionici, ne bi bila dostatna za pozitivnu bilancu. No zato postoji tzv. „fer“ vrijednost dionica koja je procijenjena na 2.700,00 kuna po dionici što je konačno HEP učinilo pozitivnim. Koliko je cijela operacija pozitivna i „fer“ procijenite sami, no svakako nije u skladu sa Direktivama Europske Unije.
Ne zaboravimo da je prošle godine, primjenom računovodstvenih metoda, amortizacijska stopa za dugotrajnu materijalnu imovinu prepolovljena i da će ta činjenica opterećivati društvo u budućnosti.

2. U strukturi isporučene električne energije proizvodnja ima sve manji udio, a povećava se udio uvoza.
Umjesto planiranih 17% uvoz električne energije je porastao na 27%.

3. Niti jedan objekt iz plana investicija nije završen na vrijeme. Nema obrazloženja zašto se kasni kao ni utvrđivanja odgovornosti za kašnjenje. Rokovi završetka radova se, kroz prezentaciju izvješća o gradnji, pomiču, onako usput.
Tko će i iz kojih sredstava vraćati kredite koje su trebali vraćati sami objekti da su završeni na vrijeme ?

4. O izgradnji poslovne zgrade u sjedištu Društva u izvješću nema ni riječi, iako već dvije godine, poluzatrpana građevinska jama, obrasla korovom i devastirani okoliš poslovnog kompleksa,nažalost, simboliziraju stanje u HEP-Grupi.

5. Funkcija razvoja i izgradnje u HEP-Grupi svela se na tzv. korporativni razvoj.
Kao ostvarenje, u izvješću o poslovanju, predstavlja se pokretanje izrade projekta za utvrđivanje procedura i postupaka pri donošenju investicijskih odluka.
Bez takove, unaprijed propisane, procedure ne bi smjela biti donesena niti jedna investicijska odluka. Investicijske odluke ipak se donose, a izbor i prioritet objekata podliježe diskrecionoj ocjeni Uprave. Nijedna studija se ne recenzira jer to u HEP-u više nije običaj.

6. Napušteni su visoki standardi poslovanja koji su dosegnuti kroz desetljeća stručnog rada na svim područjima struke i u svim djelatnostima.

7. HEP je nakon više desetljeća prestao biti član Eurelectrica iako u službenom izvješću za 2008.godinu piše da je HEP punopravni član Euroelectrica.
HEP je, nakon više desetljeća predsjedanja CIGRE – Hrvatska, prepustio mjesto predsjedavajućeg proizvođaču opreme.

8. Troškovi poslovanja su u pet godina narasli od 8 milijardi kuna na 11,6 milijardi kuna.

9. Dobit iz poslovanja za prvo polugodište 2009. god u iznosu od 250 milijuna kuna, ostvarena zahvaljujući iznadprosječnoj hidrologiji, nije dovoljna ni za podmirenje značajnijeg dijela duga iz prošle godine.

10. Da bi iz izuzetno teškog ekomskog položaj došli u samo težak ekonomski položaj, a to znači svođenje duga na 300 milijuna kuna i kašnjenje u plaćanju 60 dana, odlučeno je:
Odgoditi kapitalnu izgradnju, odgoditi kapitalne revitalizacije, smanjiti troškove održavanja i podići kredita u ukupnom iznosu od 143 milijuna EUR.
Sadašnjim načinom poslovanja HEP nije u stanju financirati tekuće poslovanje. Kako danas tako ni sutra. To znači da preuzete kredite može vraćati samo uzimanjem novih kredita.
Ovakva poslovna politika vodi Društvo u potpunu ovisnost o bankama – kreditorima.

11. Tzv. korporativno upravljanje koje je na sceni već par godina, od osnivanja ovisnih društava, odvija se metodom jednosmjerne komunikacije. U zadnjih pet godina na kolegiju direktora, bar četiri puta godišnje, od preko stotinu nazočnih po skupu, nakad nitko od direktora nije diskutirao povodom podnesenih izvješća ni povodom bilo čega drugog.
Samo u dva navrata diskutirao je predsjednik jednog od registriranih sindikata.

12. U zadnjih pet godina je smijenjeno cca 50 direktora, u većini slučajeva starih hepovaca s dugogodišnjim pa i višedesetljetnim iskustvom, a da niti jednom od njih na kolegiju nije rečeno „hvala“.

13. Osvrt na stanje i primjenu općih akata u HEP-u poslao sam Upravi u studenom 2008.god. i u veljači 2009.god. pa predmetne dopise prilažem kao opis stanja u HEP-Grupi u tom području. U otklanjanju uočenih nedostataka do danas nije učinjeno ništa.
Prilozi: „Pregled, stanje i primjena općih akata društava HEP-Grupe“ od 24.11.2008.godine
i „Osvrt na stanje i primjenu općih akata“ od 03.02.2009. godine.

Na kraju moram konstatirati da unatoč teškom ekonomskom položaju HEP-a, ekonomsko stanje nije prvi i najveći problem društava HEP-Grupe.
Prema gotovo jednoglasnom stajalištu radnika i velikog dijela menadžmenta, najveći problem HEP-a su nestručni i nekompetentni kadrovi na nizu vodećih položaja u društvima i funkcijama društava HEP-Grupe. Općeprihvaćeno mišljenje je da u HEP-u, trenutno, u velikom dijelu menadžmenta, caruje neznanje i nekompetentnost. Teško ekonomsko stanje direktna je posljedica višegodišnje katastrofalne kadrovske politike.
Sigurnost sustava danas počiva isključivo na iskusnim majstorima, monterima, uklopničarima, voditeljima postrojenja i ostalim iskusnim stručnjacima HEP-a koji stručno i časno obavljaju svakodnevne zadatke.
Ova žilavost i otpornost sustava ima ograničeno vrijeme trajanja koje neumitno ističe. Potrebno je poduzeti mjere ozdravljenja društava HEP-Grupe, dok to vrijeme još traje.

Sva zbivanja u HEP-u i oko HEP-a bude osnovanu sumnju među radnicima da se HEP priprema za jeftinu privatizaciju. Prisutna je zabrinutost za budućnost HEP-a kao i za sudbinu radnika u slučaju prisiljene privatizacije.

Prema mišljenju iskusnih energetičara, dugogodišnjih radnika HEP-a, sadašnja cijena električne energije, uz dobru organizaciju i racionalno poslovanje dovoljna je ne samo za pokriće tekućih troškova poslovanja već dijelom i za izgradnju novih postrojenja.

Zaključak
Kako su uočeni nedostaci u poslovanju prisutni već nekoliko godina, sa trendom daljnje stagnacije i nazadovanja, društvima HEP-Grupe potrebna je temeljita kadrovska i organizacijska rekonstrukcija sa snažnim naglaskom na uklanjanje nepotrebnih troškova u poslovanju.

Jadranko Berlengi,

član Nadzornog odbora HEP-a d.d.

Nadzorni odbor HEP d.d.
9. sjednica, 16.lipnja 2009.

Ad.5. Davanje suglasnosti na prijedlog ugovora o radu s Predsjednikom i članovima Uprave HEP-a d.d.

Izdvojeno mišljenje

Na sjednici Nadzornog odbora od 16. lipnja 2009.god. glasovao sam protiv prijedloga Odluke o davanju suglasnosti na prijedlog ugovora o radu s Predsjednikom i članovima Uprave
HEP-a d.d.

Temeljem članka 21. Poslovnika o radu Nadzornog odbora dajem izdvojeno mišljenje:

Ova točka dnevnog reda je već skidana sa dnevnog reda sjednice Nadzornog odbora zbog nedostajućih materijala u prilogu, a na moj izričit zahtjev.
U pozivu za ovu sjednicu umjesto materijala, prijedloga ugovora sa Predsjednikom i članovima Uprave, uručena nam je obavijest da su materijali dostupni na uvid u Uredu Uprave.
Prije sjednice obratio sam se pismom Predsjedniku Nadzornog odbora ukazujući na neprihvatljivost ovakvog postupka. Upismu sam iznio razloge negodovanja i prijedlog po meni prihvatljivog rješenja te vam ga stoga dostavljam u prilogu.
Nisam dobio odgovor već sam na sjednici, od strane ostalih nazočnih članova Nadzornog odbora jednoglasno nadglasan.
Prvi put u tridesettrogodišnjoj praksi pravnika dogodilo mi se da netko želi razgovarati o sadržaju ugovora čiji tekst u vrijeme razmatranja nemam pred sobom.
Smatram da sam ovakvim postupkom onemogućen u obavljanju dužnosti člana Nadzornog odbora pa da je samim time postupak donošenja odluke nezakonit.
Obzirom na takav postupak mogu osnovano sumnjati da je i sam sadržaj ugovora u nezakonit ili u najmanju ruku nemoralan.
Tražim da mi se kao članu Nadzornog odbora, a u cilju kontrole zakonitosti rada u Društvu dostave kopije potpisanih ugovora o radu s Predsjednikom i članovima Uprave.

Jadranko Berlengi,

član Nadzornog odbora HEP-a d.d.

Nadzorni odbor HEP d.d.
9. sjednica, 16.lipnja 2009.

Ad.3. Davanje suglasnosti za dugoročno zaduženje HEP-a d.d. kod Bayerische Landesbank u iznosu do EUR 30.000.000,00

Izdvojeno mišljenje

Na sjednici Nadzornog odbora od 16. lipnja 2009.god. glasovao sam protiv prijedloga Odluke o Davanju suglasnosti za dugoročno zaduženje HEP-a d.d. kod Bayerische Landesbank u iznosu do EUR 30.000.000,00

Temeljem članka 21. Poslovnika o radu Nadzornog odbora dajem izdvojeno mišljenje:

U uvodnom dijelu obrazloženja za ovu točku dnevnog reda navedeno je da:
„rebalans plana investicija za HEP-Grupu definira potrebne nove izvore kreditnih sredstava u iznosu od HRK 438.955.840,00.“
U nastavku obrazloženja piše:
„ odlučeno je da se HEP orijentira na financijsko tržište kredita, zbog njegove veće likvidnosti.“

Radi se o zaduživanju uz vrlo teške uvjete, a da nema ni riječi o tome iz koji izvora se navedena sredstva namjeravaju vratiti.
Iz obrazloženja je vidljivo da je namjena kredita financiranje Plana investicija 2009.god. i poboljšanje likvidnosti Društva. U prijedlogu odluke, službeno, namjena kredita je financiranje Plana investicija 2009.godine.
Već u samom obrazloženju najavljena je namjera nenamjenskog korištenja kredita.
Programom rada Uprave 2004.-2008. godine bilo je planirano utrošiti 10,4 milijarde kuna za realizaciju Plana investicija, odnosno za povećanje instaliranih proizvodnih kapaciteta snage 350 MW. U navedenom razdoblju utrošeno je 10,2 milijarde kuna, a planirani proizvodni objekti nisu završeni u planiranom roku do konca 2008. godine.
Sada se uzimaju krediti za dovršenje tih istih objekata iako je 98 % planiranih sredstava utrošeno.
Nameće se zaključak da je dio sredstava planiranih za navedene investicije utrošen nenamijenski.
Objekti koji kasne godinu ili dvije ne mogu svojom proizvodnjom vraćati kredite kojima su financirani pa se razdoblje do početka rada objekata, koji se grade kreditom, može premostiti jedino iz dobiti društva ili uzimanjem novih kredita. Uzimanje novih kredita je veliki dodatni trošak koji se da u lipu precizno izračunati.
Upravo zbog tih dodatnih troškova, potrebno je dati iscrpno obrazloženje o razlozima kašnjenja izgradnje i u slučaju da se ne radi o višoj sili, osobe odgovorne za izgradnju svakog pojedinog objekta trebaju odgovarati.
Upravo zbog toga, na čelo timova za izgradnju treba postaviti stručnjake sa iskustvom u izgradnji elektroenergetskih objekata, kakvih u HEP-u ima, koji su u stanju uz jednako stručne članove tima i dobru organizaciju građenja završiti objekt i prije planiranog roka, što je također dio HEP-ove bolje prakse u izgradnji objekata, a koja zadnjih godina izostaje.
Umjesto slijeđenja najbolje prakse na čelo timova za HE Lešće, TE Sisak, revitalizaciju HE Zakučac dovedeni su ljudi izvan HEP-a (naravno bez natječaja), bez ikakvih stručnih i iskustvenih referenci pa čak i bez formalnih uvjeta koje traži Zakon o prostornom uređenju i gradnji.
Organizacija građenja je rezultat referenci voditelja timova pa nije čudo da navedeni objekti znatno kasne u odnosu na plan. Dio stručnih kadrova s bogatim iskustvom u izgradnji elektrana je, frustriran količinom neznanja i nekompetentnosti u svakodnevnim aktivnostima, napustio gradilište.

Dakle, prilikom uzimanja ne samo ovog kredita, a to sam već obrazlagao na Nadzornom odboru, potrebno je paziti na namjenu, način trošenja i izvor povrata kredita.
Krediti koji se uzimaju za izgradnju konkretnih objekata i koji se vraćaju iz dobiti koju proizvodi kreditirani objekt su i do 30% jeftiniji od kredita za opće namjene, no trošenje tih sredstava je strogo kontrolirano od strane kreditora. Ne znam koji je racionalni razlog da se HEP-ove investicije grade kreditima opće namjene.
Samo u drugoj polovici 2009. godine planirano je zaduženje u iznosu od 143 milijuna EUR. od čega je 60 milijuna već ugovoreno, uz suglasnost Nadzornog odbora, u što je uključen i kredit na čije uzimanje se odnosi i ovo izdvojeno mišljenje.
Sve su ovo razlozi zbog kojih sam glasao protiv prijedloga odluke o zaduženju.

Predlažem da prije uzimanja bilo kojeg novog kredita Nadzorni odbor od Uprave društva zatraži:
1. Detaljan pregled utroška sredstava iz Plana investicija, Programa Uprave 2004.-2008. i
plana investicija za 2009.god. za koju namjenu je podignuto niz kredita i emitirane vlastite
obveznice u iznosu od 1.200.000.000,00 kuna.
2. Detaljan plan namjene svakog novog kredita i izvor vraćanja kredita te detaljno izvješće,
svaka tri mjeseca, o utrošku sredstava za svaki kredit.

Jadranko Berlengi,

član Nadzornog odbora HEP-a d.d.

Nadzorni odbor HEP d.d. 29.04.2009.

Na sjednici Nadzornog odbora od 29. travnja 2009.god. glasovao sam protiv prijedloga Odluke o rebalansu gospodarskog plana HE-Grupe za 2009. godinu.
Temeljem članka 21. Poslovnika o radu Nadzornog odbora dajem izdvojeno mišljenje:

U Priloženom materijalu uz prijedlog Odluke pod točkom 5.2.2 Troškovi održavanja energetskih objekata i fond rizika, predloženo je da se planirana sredstva održavanja energetskih objekata i fonda rizika smanje sa 753,7 mil.kuna na 707,5 mil. kuna, tj. za 46,2 mil.kuna.
Ovaj prijedlog smatram neprihvatljivim sa stajališta strategije upravljanja rizicima i strategije održavanja objekata kao njenog sastavnog dijela.

U HEP-ovoj strategiji upravljanja rizicima, jedan od ključnih elemenata je i nošenje rizika od šteta požara i loma strojeva na materijalnoj imovini vlastitim sredstvima.
Bitan preduvjet nošenja rizika vlastitom snagom je dobra strategija održavanja, dobra zaštita na radu i protupožarna zaštita, te profesionalno, dobro obučeno i odgovorno osoblje.
Kada izostane bilo koji od navedenih preduvjeta, provođenje strategije upravljanja rizicima dolazi u pitanje, a rizik financijskog gubitka uslijed potencijalnih šteta višestruko se umnožava.
Obzirom na predmet rebalansa Plana, osvrnuti ću se samo na jedan od ključnih elemenata strategije upravljanja rizicima, a to je održavanje energetskih objekata.

U zadnje tri godine sredstva namijenjena održavanju objekata znatno su umanjena. Dvije godine za redom sredstva su umanjivana za 50%, a 2008. godine prešlo se na tzv. interventno održavanje što se u stvarnosti svodi isključivo na saniranje već nastalih šteta.
Ovakvo „održavanje“ nesumnjivo se odrazilo na stanje, ionako starih, postrojenja i na njihovu pouzdanost.
Poznata je činjenica da je prosječna starost osnovnih sredstava HEP-a vrlo blizu potpunoj amortiziranosti, a veliki broj postrojenja, posebno u djelatnosti proizvodnje i toplinarstva odavno je premašio svoj životni vijek.
Višegodišnje neodržavanje objekata i prebacivanje rizika na buduće vrijeme ne odvija se bez dodatnih troškova. Sredstva koja su trebala biti uložena u održavanje potrebno je uložiti naknadno, ali sada u većem iznosu nego da su bila uložena na vrijeme.
Dakle, u praksi je neprovediv model ušteda na održavanju.
Primjena takvog modela nije ništa drugo do uzimanje kredita na teret vlastitih osnovnih sredstava uz visoke kamate i nesagledive rizike u poslovanju, glede raspoloživosti, sigurnosnih zahtjeva, utjecaja na okoliš i okolinu te kvalitetu i pouzdanost pružanja usluga.

Iz svega navedenog proizlazi da je svako pa i najmanje umanjenje na poziciji troškova održavanja potpuno neprihvatljivo.

Svaka kuna zarađena u društvima HEP-Grupe zarađena je upravo eksploatacijom tih postrojenja, pa se za pravodobno preventivno održavanje i dovođenje postrojenja i opreme u optimalno funkcionalno stanje moraju iznaći i veća sredstva od onih predviđenih planom. Neodgovarajućim održavanjem, kroz dulje vrijeme, dovodi se u pitanje ne samo uspješnost poslovanja već i sama opstojnost društava HEP-Grupe, a o ostvarenju Misije i Vizije
HEP-Grupe bolje da ne govorimo.

U priloženom materijalu pod točkom 5.2.8 Troškovi restrukturiranja, u odnosu na prvobitni plan, predviđeno je povećanje za 55 milijuna kuna. Na upit o strukturi troškova navedene stavke, na sjednici je odgovoreno da se gotovo sva sredstva odnose na otpremnine i poticajne otpremnine koje se planira isplatiti radnicima.
Prilikom donošenja Gospodarskog plana za 2009. godinu zatražio sam da se među aktivnosti između ostalog unese i izrada Plana kadrova koji u HEP-u ne postoji, a postojao je prije 20 i više godina i koji bi znatno doprinjeo boljem iskorištenju navedenih sredstava te planirane odlaske u mirovinu i zapošljavanje novih radnika doveo u korelaciju sa stvarnim potrebama društava HEP-Grupe.

Anticipacija i transparentnost predstavljaju ključne čimbenike za svako uspješno restrukturiranje. Dugoročno planiranje radne snage, koje uključuje mehanizme formalne prekvalifikacije i duh cjeloživotnog učenja, doprinosi općoj zapošljivosti radnika i njihovom mogućem premještanju unutar društava HEP-Grupe. Metode provedbe restrukturiranja koje uključuju gubljenje iskusnih radnika, kao što je prijevremeno umirovljenje, povećavaju rizik od smanjenja broja stručnih kadrova u svim društvima HEP-Grupe.

Kako donošenje Plana kadrova nije unijeto ni u prijedlog rebalansa plana, smatram da će ponovno doći do linearne primjene poticajnih mjera, te da će brojni odlasci i opet iznova iznennađivati direktore i ostale odgovorne za pojedine dijelove procesa rada, kad saznaju da im odlaze radnici bitni za obavljanje ključnih poslova, a da nisu pipremili odgovarajuće zamjene. Treba znati da pojedina radna mjesta u društvima HEP-Grupe zahtjevaju specifična znanja i iskustvo koje se ne može steći nigdje izvan elektroprivrede, te da se radnici na niz radnih mjesta ne mogu uključiti u proces rada bez dodatne edukacije i pripreme za rad pod nadzorom iskusnijih kolega na pojedinim dijelovima postrojenja.

Jadranko Berlengi,
Član Nadzornog odbora HEP-a d.d.

Nadzorni odbor HEP d.d. 29.04.2009.

Na sjednici Nadzornog odbora od 29. travnja 2009.god. glasovao sam protiv prijedloga Odluke o rebalansu Plana investicija HE-Grupe za 2009. godinu.

Temeljem članka 21. Poslovnika o radu Nadzornog odbora dajem izdvojeno mišljenje:

Prijedlogom rebalansa Plana investicija za 2009. godinu ukupni iznos investicijskih ulaganja, na nivou HEP-Grupe, smanjuje se za 452 mil kuna ili 20% u odnosu na Plan investicija usvojen u prosincu 2008. godine.

Donošenje rebalansa Plana investicija za 2009. godinu i navedeno umanjenje iznosa planiranih sredstava obrazloženo je antirecesijskim mjerama i smanjivanjem zaduženosti za planiranih 453 mil kuna.

Smanjenje Plana investicija u predloženom iznosu i s navedenom svrhom ne bi bilo sporno kad se u rebalansu Plana ne bi pojavljivale stavke koje upućuju na neprofesionalan odnos prema izradi Plana, a što za posljedicu ima isti takav odnos prema revitalizaciji i izgradnji objekata.

U prijedlogu, a sada već i donesenom rebalansu Plana za 2009. godinu pojavljuju se stavke bitnih aktivnosti za koje prije samo četiri mjeseca nije predviđena ni jedna kuna.

U priloženom materijalu pod:

Hrvatska elektroprivreda d.d.

A. KAPITALNI OBJEKTI

R. br.10. Aktivnost 26

Optimiranje resursa HEP-Grupe – 1.000.000 kuna

Navedena aktivnost je strateška aktivnost koja je makar i naknadno uvrštena u Plan za 2009. godinu dobrodošla i u uvjetima smanjenja investicijskih aktivnosti.

Istraživanje, pribavljanje i priprema lokacija za HE – 1.500.000 kuna

Navedena aktivnost također predstavlja nužnu stratešku aktivnost koja je dobrodošla, makar i naknadno uvrštena u Plan za 2009. godinu.

Priprema izgradnje HE Ombla – 3.500.000 kuna

HE Ombla je, prema kazivanju hidroenergetskih stručnjaka, jedna od potencijalno najvrijednijih lokacija u tehnoekonomskom smislu. Takav kapitalni objekt nikako nije smio biti propušten kod redovitog planiranja i uvršten tek u rebalans Plana.

Čemu se ima zahvaliti ovaj nagli interes za pripremu izgradnje HE Ombla ?

Pripremne aktivnosti za izgradnju NE – 500.000 kuna

Za ovu aktivnost nisu predviđena sredstva u Planu za 2009. godinu dok se još nije znalo hoće li Vlada RH na bilo koji način aktivirati i nuklearnu opciju kao dio Energetske strategije. Rezerviranje sredstava je uslijedilo kroz rebalans u tjednu kad je Vlada odlučila odustati od nuklearne opcije u Strategiji i ostaviti je nekoj drugoj Vladi.

Kako to tumačiti?

Napominjem da je još uvijek na snazi Zakon o zabrani istraživanja i iskorištavanja nuklearne energije.

R. br. 29. Aktivnost 26

Poslovni objekt Vukovarska – 30.000.000 kuna

Prije temeljitog izvješća Uprave, koje Nadzorni odbor čeka već pola godine, ovu stavku nema smisla komentirati jer je u ovom trenutku virtualna.

R. br. 30. Aktivnost 25

Priprema izgradnje TE Vukovar – 45.000.000 kuna

I ova stavka govori sama za sebe. Kroz rebalans Plana ukazuje se novofinancirana aktivnost i to ni manje ni više nego kao najviša pojedinačna stavka među kapitalnim objektima rebalansa.

Kako se jedan takav kapitalan objekt naknadno uvrštava u Plan samo četiri mjeseca nakon donošenja Plana investicija ?

Pored toga, predlagatelj, Uprava HEP-a, je toliko siguran u sebe da ne osjeća potrebu ni jednom riječju obrazložiti zašto se ta najveća pojedinačna stavka našla tek u prijedlogu rebalansa Plana.

Postoji li analiza isplativosti ostalih potencijalnih lokacija za TE u Slavoniji, npr. usporedba TE-TO Osijek i TE Vukovar ?

Temeljem kojeg dokumenta je donijeta odluka o navedenim aktivnostima?

Cijeli ovaj osvrt i izdvojeno mišljenje o Prijedlogu rebalansa Plana investicija povod je da se ukaže na nedopustivo nisku razinu pristupa pripremi izgradnje i izgradnji elektroenergetskih, posebno proizvodnih, objekata u HEP-u.

Prije trideset godina u Hrvatskoj elektroprivredi su se valorizirale potencijalne lokacije za izgradnju elektrana. Eliminacijskim kriterijima provođeno je rangiranje, te se dolazilo do tehnoekonomski najisplativijih objekata za pripremu odluke o izgradnji.

Takve studije su obavezno prolazile neovisnu reviziju energetskih eksperata različitih struka. Konačnu odluku o izgradnji je i tada donosila politika, unatoč formalne procedure provedene kroz organe upravljanja Poduzeća, no točno se znalo koliko se odstupanjem od utvrđene liste prioriteta ekonomski gubi, a koliko dobija sa stajališta ukupne ekonomske politike. Lokacije za takve elektroenergetske objekte su se rezervirale u prostornim planovima Republike i općina.

Hidroelektrane su pripremane i građene kao objekti kontinuiteta, što je rezultiralo stvaranjem hrvatskog hidroenergetskog kompleksa ( HEK), kojeg su članice bile mnoge poznate tvrtke i ustanove, među kojima su najistaknutije:

Končar, Đuro Đaković, Hidroelektra, Konstruktor, Geotehnika, Dalekovod, Elka, Elektroprojekt, Elektrotehnički fakultet, Građevinski fakultet, Strojarski fakultet, Institut za elektroprivredu i Građevinski institut.

Brojni hidroenergetski objekti i elektropostrojenja visoke tehnologije i znanja, izgrađeni su i isporučeni u 31 zemlju svijeta na pet kontinenata, te u sve tadašnje republike bivše države.

U razdoblju od 1950. do 1989. godine u Republici Hrvatskoj je u kontinuitetu izgrađeno

19 HE instalirane snage 1870 MW .

Posljednji hidroenergetski objekt HE Dubrava izgrađen je 1989. godine i završen devet mjeseci prije planiranog roka.

Odluka o izgradnji HE Lešće donijeta je još 1989. godine, no izgradnja je započeta tek 2005.

Tako velika, iako dijelom opravdana, pauza u izgradnji dovela je do gubitka tempa, osipanja HEK-a, te napuštanja dobre prakse u pripremi izgradnje objekata u HEP-u. Došlo je i do gubitka velikog dijela HEP-ovih radnika s iskustvom na izgradnji objekata.

Na čelo velikih projekata dovedeni su ljudi izvan HEP-a, bez natječaja, bez ikakvog iskustva u izgradnji elektroenergetskih objekata, bez stvarnih i formalnih kvalifikacija za takvu vrstu posla.

Rezultat ovakvog upravljanja, između ostalog i ljudskim potencijalima, kao najvažnijim faktorom uspješnosti rada, je taj da niti jedan HEP-ov objekt u revitalizaciji ili izgradnji u zadnjih pet,a i više godina nije dovršen na vrijeme. Rezultat su ogromne materijalne štete koje nitko nije valorizirao.

U HEP-u danas ne postoje elaborati koji bi po unaprijed utvrđenim kvalifikacijskim i eliminacijskim kriterijima rangirali lokacije i potencijalne objekte za izgradnju i revitalizaciju.

Ne postoji smišljena razvojna politika.

Umjesto rezerviranih lokacija u prostornim planovima, za državni račun, na scenu stupaju dobro informirani šverceri koji unaprijed kupuju zemljište na budućim lokacijama kako bi ga, nekoliko puta skuplje, preprodali HEP-u ili nekom drugom investitoru.

Bilo je pokušaja od strane Proizvodnje d.o.o. za ugovaranjem studije u kojoj bi se revidirale sve do sada nominirane lokacije za termoenergetske objekte i izvršila novelacija rangiranja lokacija prema stručnim tehno-ekonomskim kriterijima, no njihov prijedlog u tom smislu odbijen je od više upravljačke instance.

Sadašnji odnos prema proizvodnim postrojenjima ne može se sagledavati izolirano bez povezivanja sa primjenom računovodstvene politike kojom se amortizacijska stopa smanjila za 50% što dvostruko produljuje vijek elektrana koje su u najvećem broju već amortizirane, a ne pristupa se njihovoj revitalizaciji.

Postavlja se pitanje zašto se ne provodi revitalizacija postojećih HE i TE ?

U današnjoj praksi, koju kroz svoju poslovnu politiku provodi Uprava HEP-a, u području pripreme izgradnje, izgradnje, revitalizacije te održavanja proizvodnih objekata treba izvršiti velike promjene.

Nedopustivo je da, u vrijeme velikog tehnološkog napretka i velikog ulaganja u školovanje kadrova, HEP nije u stanju dostići razinu izvrsnosti u izgradnji i revitalizaciji objekata koju je imao prije trideset godina.

Prijedlog za novi rebalans Plana investicija

Optimiranje proizvodnje zagrebačkih toplana, TE-TO i EL-TO

Da bi se postiglo ekonomski i tehnološki optimalno korištenje proizvodnih kapaciteta na lokacijama TE-TO i EL-TO te povećala sigurnost opskrbe potrošača toplinskom energijom u do sada odvojenim vrelovodnim sustavima grijanja (istok-zapad) bilo bi korisno i nužno povezati ih u jedinstveni vrelovodni sustav grada Zagreba izgradnjom Spojne stanice.

Aktivnosti su započete još 2000. godine i došlo se do visokog stupnja pripremljenosti, ali se od nje iz nepoznatih razloga odustalo, baš kao i od izgradnje Akumulatora topline na lokaciji EL-TO, za koji je ishođena čak i pravomoćna građevinska dozvola, koja je na žalost propala.

Ove godine svjedočili smo jednom danu bez grijanja usred zime, u zapadnom dijelu grada.

Razlog je bio puknuće cijevi Vodovoda u krugu EL-TO. Zahvaljujući nadnaravnom naporu radnika koji su radili na sanaciji, grijanje je izostalo samo jedan dan.

Obzirom na starost i stanje postrojenja vrlo velik je rizik kvara i zastoja u isporuci u jednoj od dvije elektrane. U takvoj situaciji dotični dio grada ostaje bez grijanja i bez mogućnosti korištenja energije toplane iz drugog dijela.

Smatram da korist od izgradnje ovog objekta i potencijalni veliki rizik za HEP i njegove potrošače daleko nadmašuju iznos sredstava potrebnih za izgradnju ovog objekta, čak i u kriznim vremenima. Iz navedenih razloga predlažem da se ovaj objekt što je moguće prije uvrsti u plan investicija kao jedan od prioritetnih.

Jadranko Berlengi,

Član Nadzornog odbora HEP-a d.d.