Sudjelovanje radnika u odlučivanju

Nadzorni odbor HEP d.d. 29.04.2009.

Na sjednici Nadzornog odbora od 29. travnja 2009.god. glasovao sam protiv prijedloga Odluke o rebalansu Plana investicija HE-Grupe za 2009. godinu.

Temeljem članka 21. Poslovnika o radu Nadzornog odbora dajem izdvojeno mišljenje:

Prijedlogom rebalansa Plana investicija za 2009. godinu ukupni iznos investicijskih ulaganja, na nivou HEP-Grupe, smanjuje se za 452 mil kuna ili 20% u odnosu na Plan investicija usvojen u prosincu 2008. godine.

Donošenje rebalansa Plana investicija za 2009. godinu i navedeno umanjenje iznosa planiranih sredstava obrazloženo je antirecesijskim mjerama i smanjivanjem zaduženosti za planiranih 453 mil kuna.

Smanjenje Plana investicija u predloženom iznosu i s navedenom svrhom ne bi bilo sporno kad se u rebalansu Plana ne bi pojavljivale stavke koje upućuju na neprofesionalan odnos prema izradi Plana, a što za posljedicu ima isti takav odnos prema revitalizaciji i izgradnji objekata.

U prijedlogu, a sada već i donesenom rebalansu Plana za 2009. godinu pojavljuju se stavke bitnih aktivnosti za koje prije samo četiri mjeseca nije predviđena ni jedna kuna.

U priloženom materijalu pod:

Hrvatska elektroprivreda d.d.

A. KAPITALNI OBJEKTI

R. br.10. Aktivnost 26

Optimiranje resursa HEP-Grupe – 1.000.000 kuna

Navedena aktivnost je strateška aktivnost koja je makar i naknadno uvrštena u Plan za 2009. godinu dobrodošla i u uvjetima smanjenja investicijskih aktivnosti.

Istraživanje, pribavljanje i priprema lokacija za HE – 1.500.000 kuna

Navedena aktivnost također predstavlja nužnu stratešku aktivnost koja je dobrodošla, makar i naknadno uvrštena u Plan za 2009. godinu.

Priprema izgradnje HE Ombla – 3.500.000 kuna

HE Ombla je, prema kazivanju hidroenergetskih stručnjaka, jedna od potencijalno najvrijednijih lokacija u tehnoekonomskom smislu. Takav kapitalni objekt nikako nije smio biti propušten kod redovitog planiranja i uvršten tek u rebalans Plana.

Čemu se ima zahvaliti ovaj nagli interes za pripremu izgradnje HE Ombla ?

Pripremne aktivnosti za izgradnju NE – 500.000 kuna

Za ovu aktivnost nisu predviđena sredstva u Planu za 2009. godinu dok se još nije znalo hoće li Vlada RH na bilo koji način aktivirati i nuklearnu opciju kao dio Energetske strategije. Rezerviranje sredstava je uslijedilo kroz rebalans u tjednu kad je Vlada odlučila odustati od nuklearne opcije u Strategiji i ostaviti je nekoj drugoj Vladi.

Kako to tumačiti?

Napominjem da je još uvijek na snazi Zakon o zabrani istraživanja i iskorištavanja nuklearne energije.

R. br. 29. Aktivnost 26

Poslovni objekt Vukovarska – 30.000.000 kuna

Prije temeljitog izvješća Uprave, koje Nadzorni odbor čeka već pola godine, ovu stavku nema smisla komentirati jer je u ovom trenutku virtualna.

R. br. 30. Aktivnost 25

Priprema izgradnje TE Vukovar – 45.000.000 kuna

I ova stavka govori sama za sebe. Kroz rebalans Plana ukazuje se novofinancirana aktivnost i to ni manje ni više nego kao najviša pojedinačna stavka među kapitalnim objektima rebalansa.

Kako se jedan takav kapitalan objekt naknadno uvrštava u Plan samo četiri mjeseca nakon donošenja Plana investicija ?

Pored toga, predlagatelj, Uprava HEP-a, je toliko siguran u sebe da ne osjeća potrebu ni jednom riječju obrazložiti zašto se ta najveća pojedinačna stavka našla tek u prijedlogu rebalansa Plana.

Postoji li analiza isplativosti ostalih potencijalnih lokacija za TE u Slavoniji, npr. usporedba TE-TO Osijek i TE Vukovar ?

Temeljem kojeg dokumenta je donijeta odluka o navedenim aktivnostima?

Cijeli ovaj osvrt i izdvojeno mišljenje o Prijedlogu rebalansa Plana investicija povod je da se ukaže na nedopustivo nisku razinu pristupa pripremi izgradnje i izgradnji elektroenergetskih, posebno proizvodnih, objekata u HEP-u.

Prije trideset godina u Hrvatskoj elektroprivredi su se valorizirale potencijalne lokacije za izgradnju elektrana. Eliminacijskim kriterijima provođeno je rangiranje, te se dolazilo do tehnoekonomski najisplativijih objekata za pripremu odluke o izgradnji.

Takve studije su obavezno prolazile neovisnu reviziju energetskih eksperata različitih struka. Konačnu odluku o izgradnji je i tada donosila politika, unatoč formalne procedure provedene kroz organe upravljanja Poduzeća, no točno se znalo koliko se odstupanjem od utvrđene liste prioriteta ekonomski gubi, a koliko dobija sa stajališta ukupne ekonomske politike. Lokacije za takve elektroenergetske objekte su se rezervirale u prostornim planovima Republike i općina.

Hidroelektrane su pripremane i građene kao objekti kontinuiteta, što je rezultiralo stvaranjem hrvatskog hidroenergetskog kompleksa ( HEK), kojeg su članice bile mnoge poznate tvrtke i ustanove, među kojima su najistaknutije:

Končar, Đuro Đaković, Hidroelektra, Konstruktor, Geotehnika, Dalekovod, Elka, Elektroprojekt, Elektrotehnički fakultet, Građevinski fakultet, Strojarski fakultet, Institut za elektroprivredu i Građevinski institut.

Brojni hidroenergetski objekti i elektropostrojenja visoke tehnologije i znanja, izgrađeni su i isporučeni u 31 zemlju svijeta na pet kontinenata, te u sve tadašnje republike bivše države.

U razdoblju od 1950. do 1989. godine u Republici Hrvatskoj je u kontinuitetu izgrađeno

19 HE instalirane snage 1870 MW .

Posljednji hidroenergetski objekt HE Dubrava izgrađen je 1989. godine i završen devet mjeseci prije planiranog roka.

Odluka o izgradnji HE Lešće donijeta je još 1989. godine, no izgradnja je započeta tek 2005.

Tako velika, iako dijelom opravdana, pauza u izgradnji dovela je do gubitka tempa, osipanja HEK-a, te napuštanja dobre prakse u pripremi izgradnje objekata u HEP-u. Došlo je i do gubitka velikog dijela HEP-ovih radnika s iskustvom na izgradnji objekata.

Na čelo velikih projekata dovedeni su ljudi izvan HEP-a, bez natječaja, bez ikakvog iskustva u izgradnji elektroenergetskih objekata, bez stvarnih i formalnih kvalifikacija za takvu vrstu posla.

Rezultat ovakvog upravljanja, između ostalog i ljudskim potencijalima, kao najvažnijim faktorom uspješnosti rada, je taj da niti jedan HEP-ov objekt u revitalizaciji ili izgradnji u zadnjih pet,a i više godina nije dovršen na vrijeme. Rezultat su ogromne materijalne štete koje nitko nije valorizirao.

U HEP-u danas ne postoje elaborati koji bi po unaprijed utvrđenim kvalifikacijskim i eliminacijskim kriterijima rangirali lokacije i potencijalne objekte za izgradnju i revitalizaciju.

Ne postoji smišljena razvojna politika.

Umjesto rezerviranih lokacija u prostornim planovima, za državni račun, na scenu stupaju dobro informirani šverceri koji unaprijed kupuju zemljište na budućim lokacijama kako bi ga, nekoliko puta skuplje, preprodali HEP-u ili nekom drugom investitoru.

Bilo je pokušaja od strane Proizvodnje d.o.o. za ugovaranjem studije u kojoj bi se revidirale sve do sada nominirane lokacije za termoenergetske objekte i izvršila novelacija rangiranja lokacija prema stručnim tehno-ekonomskim kriterijima, no njihov prijedlog u tom smislu odbijen je od više upravljačke instance.

Sadašnji odnos prema proizvodnim postrojenjima ne može se sagledavati izolirano bez povezivanja sa primjenom računovodstvene politike kojom se amortizacijska stopa smanjila za 50% što dvostruko produljuje vijek elektrana koje su u najvećem broju već amortizirane, a ne pristupa se njihovoj revitalizaciji.

Postavlja se pitanje zašto se ne provodi revitalizacija postojećih HE i TE ?

U današnjoj praksi, koju kroz svoju poslovnu politiku provodi Uprava HEP-a, u području pripreme izgradnje, izgradnje, revitalizacije te održavanja proizvodnih objekata treba izvršiti velike promjene.

Nedopustivo je da, u vrijeme velikog tehnološkog napretka i velikog ulaganja u školovanje kadrova, HEP nije u stanju dostići razinu izvrsnosti u izgradnji i revitalizaciji objekata koju je imao prije trideset godina.

Prijedlog za novi rebalans Plana investicija

Optimiranje proizvodnje zagrebačkih toplana, TE-TO i EL-TO

Da bi se postiglo ekonomski i tehnološki optimalno korištenje proizvodnih kapaciteta na lokacijama TE-TO i EL-TO te povećala sigurnost opskrbe potrošača toplinskom energijom u do sada odvojenim vrelovodnim sustavima grijanja (istok-zapad) bilo bi korisno i nužno povezati ih u jedinstveni vrelovodni sustav grada Zagreba izgradnjom Spojne stanice.

Aktivnosti su započete još 2000. godine i došlo se do visokog stupnja pripremljenosti, ali se od nje iz nepoznatih razloga odustalo, baš kao i od izgradnje Akumulatora topline na lokaciji EL-TO, za koji je ishođena čak i pravomoćna građevinska dozvola, koja je na žalost propala.

Ove godine svjedočili smo jednom danu bez grijanja usred zime, u zapadnom dijelu grada.

Razlog je bio puknuće cijevi Vodovoda u krugu EL-TO. Zahvaljujući nadnaravnom naporu radnika koji su radili na sanaciji, grijanje je izostalo samo jedan dan.

Obzirom na starost i stanje postrojenja vrlo velik je rizik kvara i zastoja u isporuci u jednoj od dvije elektrane. U takvoj situaciji dotični dio grada ostaje bez grijanja i bez mogućnosti korištenja energije toplane iz drugog dijela.

Smatram da korist od izgradnje ovog objekta i potencijalni veliki rizik za HEP i njegove potrošače daleko nadmašuju iznos sredstava potrebnih za izgradnju ovog objekta, čak i u kriznim vremenima. Iz navedenih razloga predlažem da se ovaj objekt što je moguće prije uvrsti u plan investicija kao jedan od prioritetnih.

Jadranko Berlengi,

Član Nadzornog odbora HEP-a d.d.