Za diskriminaciju kazne do 300.000 kuna
Oštre sankcije za vrijeđanje i uznemiravanje. Prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije, najniža financijska kazna za fizičke osobe iznosi 5000 kuna, a za pravne može narasti i do 300.000 kuna
S Novom godinom na snagu stupa Zakon o suzbijanju diskriminacije kojim se u Hrvatskoj zabranjuje svako diskriminatorno ponašanje po bilo kojoj osnovi. Premda desetak zakona regulira zaštitu od diskriminacije u pojedinim sektorima, od Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i Zakona o radu, do zakona o ravnopravnosti spolova i istospolnim zajednicama, Zakon o suzbijanju diskriminacije obuhvaća sve aspekte društva i proširuje mogućnost zaštite. Diskriminacija se definira kao stavljanje u nepovoljniji položaj neke osobe na osnovu rasne, etničke, vjerske, jezične i socijalne pripadnosti, kao i rodnog identiteta, spolne orijentacije, obiteljskog statusa, imovinskog i zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, obrazovanja ili članstva u sindikatu. Zakonom se zabranjuje i segregacija, a težim oblikom diskriminacije smatrat će se ponovljena i višestruka diskriminacija, odnosno ona koja je počinjena po više osnova. Primjer su žene s invaliditetom koje su diskriminirane i zbog spola i zbog invaliditeta. Invalidi se u Zakonu posebno štite, pa će za diskriminaciju moći odgovarati onaj tko invalidima ne osigura odgovarajuće radne uvjete, onemogući sudjelovanje u javnom životu ili korištenje javnim resursima, poput javnog prijevoza u koji se često ne puštaju slijepe osobe u pratnji psa. Isto tako, kao oblici diskriminacije istaknuti su spolno uznemiravanje i svako ponašanje koje vrijeđa dostojanstvo neke osobe.
Zakonom je predviđena i primjena hitnog postupka u svim sudskim procesima za diskriminaciju, a dopušta se i podizanje skupnih tužbi diskriminiranih grupacija.
Kazne za diskriminaciju kretat će se od 5000 do 30.000 kuna za fizičke osobe, a za pravne od 30.000 do 300.000 kuna.
Za diskriminiranje osobe koja prijavi diskriminaciju slijedi kazna između 1000 i 20.000 kuna.
Središnje tijelo za provedbu Zakona bit će Ured pučkog pravobranitelja koji će zaprimati prijave fizičkih i pravnih osoba, podizati kaznene prijave, pružati informacije o pravima i obvezama podnositelja prijava, ispitivati prijave do početka sudskog postupka te uz pristanak stranaka provoditi postupak mirenja.
Pravobranitelj će Saboru podnositi godišnje izvješće o pojavama diskriminacije i davati preporuke i mišljenja, a prethodno će se morati konzultirati sa socijalnim partnerima, civilnim društvom i vjerskim organizacijama. Prema saborskom zaključku, pravobranitelj će prvo izvješće o učincima provedbe Zakona podnijeti već u travnju.
Ured pravobranitelja dobio posebnu jedinicu
Pučki pravobranitelj Jurica Malčić »Vjesniku« je kazao da je Ured spreman od 1. siječnja primati prijave za diskriminaciju. »Ustrojili smo posebnu jedinicu koja će se baviti slučajevima diskriminacije, a 26. siječnja organizirat ćemo konferenciju kojom ćemo lansirati našu kampanju«, rekao je Malčić koji posebno ističe važnost suradnje svog ureda s nevladinim udrugama, vjerskim zajednicama i pravobraniteljima za djecu, invalide i ravnopravnost spolova. Dok je u proračunu za 2008. za rad Ureda izdvojeno 6,97 milijuna kuna, u 2009. izdvojit će se 7,25 milijuna.
Marijan Lipovac (Vjesnik on-line)
