NSRHEP

ZAJEDNO
POKREĆEMO
PROMJENE

NSRHEP

Kada se smjer vjetra
promijeni, neki prave zid,
a neki prave vjetrenjaču!

NSRHEP

ZAJEDNO
SMO
SNAŽNIJI

Osvrt na provođenje naplate sudskih troškova i kamata po pravomoćnim presudama, na štetu radnika – članova NSRHEP-a, umirovljenika i nasljednika umrlih radnika

Prije dva mjeseca počeo je socijalni masakr nad radnicima HEP-a. U ovom osvrtu neću ulaziti u odluku Uprave o provođenju te akcije, nego imam potrebu prokomentirati s koliko pažnje se pristupilo tom socijalnom iživljavanju nad radnicima.
Kriteriji su neujednačeni po društvima, pa tako imamo slučaj da se negdje nisu obračunavali porezi i doprinosi koje je HEP platio državi, a u nekim društvima se isti iznosi potražuju od radnika. U nekim društvima se odustalo od naplate troškova od obitelji umrlih radnika, dok se u drugim društvima to čini.
U pojedinim društvima su radnici dobili ispravne iznose troškova i obračun kamata, a u drugima se od njih traži da si kamatu obračunaju sami.
Npr. u HEP ODS d.o.o. Elektra Zagreb radnici od Službe za potporne poslove, Odjela za pravne poslove, a potpisano od direktora DP-a dobivaju obavijesti na kojima nema obračuna kamata, niti podataka za uplatu traženih iznosa kao što su IBAN i poziv na broj. Nema imena kontakt osobe, kao ni broja telefona.
Znači, radnik se obavezno mora osobno javiti u Gundulićevu. Radnici već danima hodočaste u sobu 209. Nitko ih ne pita mogu li oni samo tako napustiti radno mjesto da bi došli u toku radnog vremena, ionako ih je premalo na terenu, a ovim pozivom ih se dovlači iz Samobora, Zeline, Sv.Klare, Velike Gorice, Dugog Sela i ostalih dijelova grada. Nijedan od radnika, koji su se do sada odazvali nije obavio NIŠTA. Svi posjećuju tri sobe, tamo im se listaju nove liste kamata i dodatnih troškova, a koji u obavijesti nisu navedeni i temeljem tih neslužbenih papira… koji nemaju pečat i potpis bi oni trebali izvršiti uplate. Mnogima je do sada kamata obračunata od dana isplate, a što je protuzakonito. Što ako je netko temeljem tog pogrešnog izračuna izvršio uplatu? Temeljem čega će tražiti povrat ako nije dobio službeni dokument kojim se ta uplata od radnika traži?
Od onih koji odaberu opciju plaćanja na rate traži se da pišu posebne molbe i tako se stvara privid da im HEP čini uslugu što će ih kreditirati sa zateznom kamatom od 12%, a u biti nepošteno će zarađivati na njima.
Opciju vraćanja na rate biti će prisiljeni odabrati socijalno najugroženiji radnici jer nisu kreditno sposobni da bi zajam mogli zatražiti u banci, a svaka banka daje nenamjenske zajmove s nižom kamatom od HEP-ove.
Dolazak u sobu 209 je OBAVEZA… jer nema podataka za uplatu i obračuna kamata.
Što se time želi postići? Što ako netko želi platiti svoje troškove bez dogovora? Kako će to učiniti?
Sindikat je kao predstavnik radnika nudio pošten dogovor, kojim bi se izbjeglo ovo mrcvarenje i poslodavac ga nije prihvatio. O čemu se to još imamo pojedinačno dogovarati?
Među dužnicima je velik broj umirovljenika i uzaludni dolasci u sobu 209 im znače dodatne troškove. Što ako je netko od umirovljenika ili radnika bolestan i ne može se javiti u propisanom roku? Kome će se javiti? Na koji broj telefona?

Ili se želi primorati baš svakog radnika da dođe u sobu 209 klekne i moli da ga se dodatno guli tim besramnim kamatarenjem?
I onda se predsjednik Uprave na sastanku sa sindikatima ČUDI što u HEP-u vlada atmosfera straha.
Pa tko se normalan ne bi bojao u ovakvom neredu?!!!
Ne samo da je izazvan strah kod ljudi kojima je ovom akcijom ugrožena egzistencija, nego je očit strah i kod samih izvršitelja na strani poslodavca, što je vidljivo jer ne žele napisati svoje ime na dopisima, nego se deklariraju brojem sobe. Očito su ljudi svjesni koliko je ova akcija nemoralna, bešćutna i sramotna.
HEP-ove evidencije su površne, loše, imaju masu grešaka i odvjetnik stalno mora upozoravati na greške koje su na štetu radnika.
Ako se već odlučilo ovako iživljavati nad radnicima tada ste se gospodo za to trebali bolje pripremiti I odraditi to profesionalno.
Tome nisu krivi izvršitelji u ovoj akciji nego oni koji su bili dužni organizirati posao i dati kvalitetne upute kako će se isti odraditi. Ovakav odnos je sramotan za ugled HEP-a. I u mesnoj industriji kada ubijaju stoku biraju najbezbolniji način da stoka što manje pati, a u ovoj akciji je očito cilj mrcvarenje radnika do krajnjih granica izdržljivosti.
Možda se doista ne radi o neredu, nesnalaženju i neznanju… možda je to baš ovako zamišljeno, upravo radi zastrašivanja i da više nikada nikome ne bi palo na pamet da se za svoja radnička prava bori na legalan način – pravnim putem? Bez obzira o čemu se radi… sramotno je, ružno i neprofesionalno.
Ono po čemu će se svakako pamtiti mandat ove Uprave među radnicima HEP-a i u javnosti je neprimjeren odnos prema radnicima. NIšta drugo do sada nismo imali prilike ni vidjeti, od početka mandata bavite se samim sobom (putovanja, planovi, analize, želje i pozdravi) i obračunom s radnicima.

Sonja Mikulić

Izdvojeno mišljenje predstavnika radnika u Nadzornom odboru HEP d.d.

Nadzorni odbor HEP d.d.
15. sjednica, 19.rujna 2013.

Ad.10. Davanje suglasnosti na sklapanje Aneksa IV Sporazuma između HEP-a d.d. i HAC-a d.o.o. od 20. prosinca 2006. godine

Izdvojeno mišljenje
Na sjednici Nadzornog odbora od 19. rujna 2013.god. glasovao sam protiv prijedloga Odluke o davanju suglasnosti na sklapanje Aneksa IV Sporazuma između HEP-a d.d. i HAC-a d.o.o. od 20. prosinca 2006. godine.
Temeljem članka 21. Poslovnika o radu Nadzornog odbora dajem izdvojeno mišljenje:
Predloženi Aneks IV Sporazuma sadrži niz nedostataka zbog kojih se ne da ispitati valjanost i gospodarska osnovanost njegovog zaključivanja.
Terminologija upotrijebljena za označavanje ugovornih pojmova nije pravna terminologija pa ne omogućuje jednoznačno određenje upotrijebljenih termina.
Obrazloženje uz točku dnevnog reda sadrži kontradiktornosti sa samim prijedlogom Aneksa IV i drugim materijalima Uprave o istoj problematici.

Evo osnovnih primjedbi:

Naziv: Nakon sedam godina i četiri aneksa predmetni dokument je trebalo nazvati imenom koje odgovara sadržaju zaključenog posla, a to je ugovor o kupoprodaji elektroenergetskih objekata.

Predmet Sporazuma i Aneksa IV: Predmet Sporazuma i Aneksa IV sadržan je u Prilogu 1. i Prilogu 2. ovog Aneksa koji su njegov sastavni dio. Navedeni prilozi nisu dostavljeni Nadzornom odboru pa tako nije bilo mogućnosti izvršiti uvid u predmet Sporazuma i Aneksa IV, a poznato je da predmet kupoprodajnog ugovora predstavlja bitan sastojak ugovora.

Nadalje, ovako nedostatni materijali, bez prikaza predmeta o kojem se odlučuje (Priloga 1. I 2.) ne bi se smjeli dostavljati Nadzornom odboru na razmatranje.

U prijedlogu Aneksa IV, dostavljenom za sjednicu, u prenošenju predmeta ugovora iz Sporazuma u Aneks IV izgubio se pojam „vlasništvo“. Ovaj gubitak vlasništva nije nimalo bezazlen iako je na sjednici Nadzornog odbora, a nakon intervencije člana N.O., ispravljen kao greška u pisanju pa je u Aneksu IV ipak sačuvano vlasništvo HEP-a nad elektroenergetskim objektima.

Cijena, porez i zatezne kamate: U Aneksu IV nigdje se ne govori o cijeni predmeta Sporazuma i Aneksa IV, već se upotrebljava izraz „trošak stjecanja imovine“ koji nigdje u Sporazumu i aneksima nije definiran pa je nemoguće utvrditi sadržaj navedenog pojma. Tako je trošak stjecanja imovine 31.12.2006.god. iznosio 300.000.000,00 kn + PDV, a na dan potpisa ovog Aneksa IV stranke utvrđuju da je „trošak stjecanja imovine“ iz Priloga 1. 300.231.318,49 kn.

Ovo utvrđenje se čini u suprotnosti sa Čl.3. Aneksa IV st. 3. koji glasi:
„Za svaki pojedini elektroenergetski objekt iz Priloga 1. ovog Aneks-a, HEP d.d. će temeljem dostavljene financijske dokumentacije iz članka 7. ovog Aneksa utvrditi vrijednost građevinskog dijela objekta i pripadajuće opreme.“ Nije jasno kako se u nedostatku navedene dokumentacije utvrdila dodatna obaveza HEP-a d.d. , za imovinu iz Priloga 1.,u iznosu od 231.318,49 kn +PDV i to vrlo precizno na 49 lipa.
U utvrđivanje ukupne cijene, a posebno u rokove dospijeća uključila se i Porezna uprava Ministarstva financija putem izvršenog poreznog nadzora. U uvodnoj informaciji za ovu točku dnevnog reda stoji da će Zapisnik o poreznom nadzoru biti dostavljen nakon potpisivanja Anexa IV Sporazuma, a u Komentaru Uprave na Pismo Upravi od strane revizora (točka 8. Iste sjednice N.O.) na str.5. stoji „Nakon dostavljenog izvještaja o poreznom nadzoru HEP i HAC pristupit će potpisivanju Aneksa IV Sporazuma i preuzimanju predmetne imovine. Iako su ove dvije tvrdnje kontradiktorne u stvarnosti se dogodila treća solucija. Porezna uprava je ispostavila rješenje i porez je zajedno sa zateznim kamatama plaćen prije dostavljanja Zapisnika Porezne uprave i prije potpisivanja Aneksa IV Sporazuma.

Dakle, HEP je izvršio uplatu u državni proračun u iznosu od 265.400.212,76 kn poreza i to poreza na dodanu vrijednost u iznosu od 157.075.667,11 kuna i poreza na dobit u iznosu od 105.324.545,65 kuna. Prema podatku iz uvodnog materijala Uprave, HEP d.d. je platio i oko 44.000.000,00 kn zateznih kamata. Izražavam sumnju u zakonitost utvrđivanja temelja plaćanja PDV-a i poreza na dobit za navedene simulirane transakcije iz Sporazuma kao i osnovice za izračun navedenih poreza.
Obrazloženje i opis kako se došlo do osnovice i posebno datuma nastanka porezne obveze mene kao člana Nadzornog odbora Društva ne može zadovoljiti. Nikako ne stoji tvrdnja iz Uvoda da su se donošenjem Zakona o cestama, 20.srpnja 2011.godine stekli zakonski uvjeti za priznavanje isporuke. Uvjeti isporuke između HAC-a i HEP-a utvrđeni su Sporazumom, a HAC nije izvršio ni jednu od preuzetih obaveza pa se uvjeti za preuzimanje od strane HEP-a nisu stekli, a jedini odgovoran za to je HAC. Niti do danas HAC nije izvršio preuzete obaveze. Ako je zaista došlo do obveze plaćanja poreza 01.01.2012.godine postavlja se pitanje odgovornosti za zakašnjenje u plaćanju poreza. Neprihvatljivo je da HEP d.d. zbog zakašnjenja plati 40.000.000,00 kuna zateznih kamata.
Svu bijedu zaštite HEP-ovih interesa glede cijene i poreza najbolje oslikava Članak 10. St.1. Aneksa IV koji glasi: „Sporazumne strane suglasno utvrđuju da ne postoji potpuna tehnička, financijska, upravna i imovinsko-pravna dokumentacija za objekte iz Priloga 2. te će HEP d.d. izvršiti procjenu vrijednosti predmetnih objekata, radi priznavanja objekata u svojim poslovnim knjigama.“

Izražavam osnovanu sumnju da je HEP d.d. fingiranim transakcijama iz članka 4. Aneksa IV i naplatom poreza zasnovanom na neutemeljenim pretpostavkama oštećen najmanje za iznos poreza i zateznih kamata, a što doseže iznos od blizu 300.000.000,00 kuna.

Rokovi !!!: Rokovi su posebno bolna točka u zaštiti prava HEP-a d.d. iz predmetnog Sporazuma. Prvi rok za izvršenje Sporazuma od strane HAC-a, a to je predaja relevantne dokumentacije sa dokazima o vlasništvu i izvadcima iz zemljišnih knjiga, bio je dvije godine od potpisa Sporazuma. Produljen je neovlašteno (bez Statutom obvezane suglasnosti Nadzornog odbora) 11.studenog 2008.godine od strane tadašnjeg predsjednika Uprave za još jednu godinu.

Nakon proteka tri godine 2009.godine u prosincu tadašnji predsjednik Uprave HEP-a d.d. produljuje rok izvršenja, ponovno neovlašteno (bez Statutom obvezane suglasnosti Nadzornog odbora), za još dvije godine.
I taj rok je istekao 20.prosinca 2011.godine, a HEP se odrekao naplate ugovorenih zateznih kamata od 20.prosinca 2008.godine i to bez suglasnosti Nadzornog odbora.
Predmetna kupoprodaja konačno stiže pred Nadzorni odbor HEP-a d.d. u obliku prijedloga Aneksa IV. No kojeg li iznenađenja. Nigdje rokova u kojima bi HAC trebao izvršiti preuzete obaveze. U Članku 6. Stavak 4. HAC se i dalje obvezuje predati kompletnu dokumentaciju HEP-u, ali ovaj put bez navođenja roka. U Članku 7. se detaljno nabraja koju financijsku i upravno-tehničku dokumentaciju HAC treba predati HEP-u, ali ponovno bez utvrđenja roka izvršenja, ali zato se u istom članku HEP obvezuje potpisati zapisnike o primopredaji dokumentacije u roku od 30 dana.

Dakle, Aneksom IV dodatno je oslabljena pozicija HEP-a u ionako nepovoljnom ugovoru.
Za razliku od ranijih aneksa, ovaj put je nepovoljnija pozicija HEP-a u odnosu na početno loše stanje ovjerena suglasnošću Nadzornog odbora. Bojim se da su izostavljanjem rokova izvršenja obaveze od strane HAC-a u Aneksu IV prikrivena i pokrivena dosadašnja nezakonita postupanja trojice predsjednika Uprave koji su neovlašteno produljivali rokove i opraštali naplatu ugovorenih zateznih kamata.

Preuzimanje objekata: Preuzimanje objekata je i nakon potpisivanja Aneksa IV ostalo ugovorno potpuno nedefinirano. Aneks Sporazuma koji je potpisan 28.prosinca 2006.godine, dakle samo osam dana po potpisu Sporazuma, neistinito utvrđuje da HEP u gospodarskom smislu raspolaže objektima koji su predmet sporazuma. Danas, sedam godina poslije, u Članku 8. Anexa IV HEP d.d. se obvezuje danom potpisa Zapisnika o zatečenom stanju preuzeti obvezu održavanja predmetnih elektroenergetskih objekata. Kako je to HEP mogao već 2006. godine gospodarski raspolagati objektima, a ne održavati ih do danas, kad se zna da je održavanje preduvjet dobrog gospodarenja. Tko je do danas održavao navedene objekte koje HEP gospodarski koristi ?
Iako članak 7. Aneksa IV na kraju govori o okončanju postupka primopredaje objekata, Članak 8. uvodi potpisivanje „Zapisnika o zatečenom stanju“ i propisuje da će takvim potpisom biti „obavljen čin formalnog preuzimanja objekata“. Kako netko zatečeno stanje može proglasiti činom formalnog preuzimanja, osim ako ne radi na vlastitu štetu ?

Smatram da je prijedlog Aneksa IV, zajedno sa prilozima, obzirom na svoj sadržaj i značaj trebao prethodno biti dostavljen Revizorskom odboru Nadzornog odbora, tim više jer je redovna revizija inicirala rješavanje ovog problema. Kako je Nadzorni odbor dao suglasnost na zaključenje ovog dokumenta, predlažem da Revizorski odbor Nadzornog odbora naknadno prouči dokument i činjenice koje sam iznio u izdvojenom mišljenju te da se očituje o osnovanosti mojih primjedbi i razmotri mogućnost eventualne izmjene ovakvog ugovornog odnosa u cilju poboljšanja pozicije HEP-a i umanjenja štete koja bi mogla nastati za Društvo.

Jadranko Berlengi

Član Nadzornog odbora

Sastanak predsjednika Uprave HEP-a d.d. s predstavnicima registriranih sindikata u HEP-u

Gospodin Tomislav Šerić, predsjednik Uprave HEP d.d. pozdravio je prisutne i istaknuo da želi na današnjem sastanku prezentirati Program rada Uprave, a istu prezentaciju je održao već na šest različitih mjesta. Prezentirat će što nas čeka, zbog čega se rade promjene koje se rade. Želi naglasiti da se one ne rade radi njegovog hira, pritisaka medija i slično, nego su one nužnost, a da je HEP u velikoj opasnosti ako se one ne provedu. Izrazio je želju za transparentnim dijalogom, jer nema što skrivati i smatra da nema zabranjenih tema. Naglasio je kako se ne ljuti zbog medijskih istupa koji kritiziraju rad ove Uprave.

Nakon kratkog uvodnog obraćanja zamolio je gospodina Čorka, predsjednika HES-a da i on da svoju uvodnu riječ.
Predsjednik HES-a je nakon što je pozdravio prisutne izrazio svoje zadovoljstvo zbog održavanja ovog sastanka, a kojemu je HES suoorganizator i istaknuo da je na današnjem sastanku prisutan sam vrh sindikalnog organiziranja u HEP-u, a koji predstavlja sve članove. Smatra da prezentacija Programa ima korisnih stvari koje bi trebale zanimati radnike, ali ima i onih detalja koje prosječnog radnika u HEP-u ne zanimaju, jer one znače obvezu i odgovornost onih koji upravljaju.
Svaka dosadašnja Uprava je imala svoj Program i mnogo puta su se radnici osvjedočili da su to tek liste želja, a malo toga se doista i realiziralo.
Prosječnog radnika u HEP-u zanima zdrav socijalni dijalog između socijalnih partnera, restrukturiranje tvrtke, organizacijske promjene u tvrtkama „kćerima“, zašto neke stvari nisu napravljene, a zašto su neke napravljene tako kako jesu, centralizacija nabave, nema zaštitnih sredstava i velika je opasnost da će netko stradati, kada će se nabaviti vozila, jer 60% vozila je u derutnom stanju. Zašto se ne provode organizacijske promjene u ostalim ovisnim društvima u odnosu na ono što je do sada odrađeno u HEP ODS d.o.o i HEP OPS d.o.o.? Zašto se stalo s reorganizacijom HEP d.d. i HEP Proizvodnje d.o.o.?
Radnike HEP-a zanimaju i pregovori za sklapanje novog Kolektivnog ugovora i sindikati se nikada neće odreći KU za svoje članove, jer ova tvrtka bez Kolektivnog ugovora nema budućnosti.
Radnike opterećuje ružna slika u javnosti ove tvrtke zbog načina zapošljavanja, načina donošenja akata u HEP d.d.

Nakon uvodnog izlaganja gospodina Dubravka Čorka prisutnima se ponovo obratio gospodin Tomislav Šerić i istaknuo da radnike HEP-a itekako treba zanimati Program rada Uprave HEP d.d., jer o njemu ovisi budućnost HEP-a.
Kroz restrukturiranje planira se doći do bolje definiranih procesa i veće efikasnosti. Moramo biti svjesni da se okolnosti mijenjaju, a mi smo ostali isti, u nekim segmentima nismo dobri i to moramo popraviti.
Druga točka programa su investicije. Imamo nekoliko projekata u raznim fazama pripremljenosti, no željeli bismo pokrenuti i neke druge investicije koje će dugoročno značiti opstanak HEP-a.
Cilj je optimizirati troškove i ubrzati procese.
Istaknuo je da je percepcija HEP-a kao javne tvrtke u javnosti još uvijek negativna i da je to vrlo opasna situacija jer više nemamo monopol i zbog nje bi mogli ostati bez puno kupaca, a poboljšanju percepcije svakako ne pomažu istupi sindikalaca u javnosti. Smatra da takvim istupima radnici i njihovi predstavnici štete samo sebi i HEP-u, a ne njemu.

Za riječ se javio gospodin Dubravko Čorak, predsjednik HES-a i istaknuo kako smatra da ga se ovom izjavom dotaknulo osobno i mora reagirati. Istaknuo je da nikada u svom sindikalnom radu i u dugogodišnjem stažu nije javno iznio nijednu jedinu riječ uperenu protiv svog HEP-a, ali je uvijek istupao protiv pojedinaca koji su radili protivno interesima HEP-a. Ako netko u javnosti govori protiv političkog kadroviranja tada štetu HEP-u ne čine oni koji o tom zlu govore i mediji koji to objavljuju nego mu zlo čine oni koji se bave političkim kadroviranjem. I dalje će nastaviti tako jer duboko vjeruje da to radi na dobrobit svojih članova i svog poduzeća i nitko ga nikada u tome neće zaustaviti.
Nakon kraće replike predsjednika HES-a, predsjednik Uprave je nastavio i obavijestio prisutne da je raspisan natječaj za konzultatnsku kuću koja će za HEP grupu, a posebno za HEP ODS d.o.o. izraditi studiju operativnog strateškog restrukturiranja, jer se nedavno provedena reorganizacija pokazala kao loša.

Za riječ se javio gospodin Denis Geto, predsjedik TEHNOS-a i pitao kako je uopće moguće da gospodin Šerić sada o provedenoj reorganizaciji govori kako je bila loša, a sjedio je u Upravi koja ju je provela. Sada priznaju da je greška napravljena, ali spremaju se sprovesti diskriminaciju na dijelu radnika u preostalim dijelovima HEP grupe, u kojima reorganizacija ide po novom modelu.
Predsjednik Uprave, gospodin Tomislav Šerić priznaje grešku, ali ističe da sličnu više ne misli ponoviti i zbog toga su se odlučili zatražiti stručnu pomoć.
Predsjednik Uprave nastavio je s prezentacijom Programa rada Uprave HEP d.d. i nakon sat vremena izlaganja otvorio je raspravu.

Za riječ se javio gospodin Jadranko Berlengi, predstavnik radnika u Nadzornom odboru HEP d.d. te je istaknuo da prije svega treba jasno definirati, a po potrebi i raspraviti, ulogu sindikata u procesu restrukturiranja HEP-grupe! Upućuje na Vodič za odgovorno restrukturiranje poduzeća u energetici izrađen od strane Eurelectrica i Europske unije sindikata u energetici
Rekao je da je navedeni vodič dostavio svim članovima Uprave, ali očito bez rezultata.
Smatra da nije prihvatljivo da se na sastanku sa predstavnicima svih registriranih sindikata u HEP-grupi pojavi samo predsjednik Uprave jer to današnji skup čini legalnim, ali ne i legitimnim. Izostanak snimanja i vođenja zapisnika dovodi u pitanje krajnji rezultat razmjene informacija i mišljenja te donošenja eventualnih zaključaka.
U nastavku diskusije ukazao je na neke, po njegovom mišljenju bitne, pogreške koje su učinjene već u prvoj fazi restrukturiranja od dolaska nove Uprave Društva.

U postupku donošenja energetskih zakona Uprava HEP d.d., za razliku od Uprave u prethodnom mandatu, nije poduzela baš ništa da zaštiti HEP od nepovoljnih zakonskih odredbi koje mogu dovesti do razbijanja HEP-grupe.
Rezultat toga je da važeće zakonske odredbe omogućuju vlasničko razdvajanje reguliranih djelatnosti dogovorom Vlade i HERE što može predstavljati veliku opasnost za opstanak HEP-grupe.

HERA je za provođenje postupka certifikacije HOPS-a po ITO modelu za konzultanta odabrala Institut Hrvoje Požar čiji su se vodeći ljudi zalagali za vlasničko razdvajanje reguliranih djelatnosti iz HEP-grupe pa i za privatizaciju hidroelektrana. Povodom toga, uputio sam protestno pismo Upravnom vijeću HERE još u fazi natječajnog postupka za izbor konzultanta, ali bez rezultata.
Pravi paradoks će se zbiti ukoliko Uprava HEP d.d. izabere Institut Hrvoje Požar za savjetnika u postupku restrukturiranja HEP-a čime bi cijela priča oko „restrukturiranja“ i pripreme za sutrašnju „monetizaciju“ HEP-a postala kristalno jasna.

Od strane Uprave HEP d.d. obustavljen je proces restrukturiranja u dijelu prijevremenog umirovljenja radnika, nakon što je proveden u HEP-ODS-u i HEP-OPS-u koji zapošljavaju dvije trećine radnika. Ne samo da je postupljeno nepravedno prema radnicima ostalih društava HEP-grupe, već nema ni ekonomskog opravdanja za ovakav postupak. Svjesno se izigravaju odredbe Kolektivnog ugovora i odugovlači postupak restrukturiranja, a sve na štetu HEP-a. Ujedno se time postupa suprotno preporuci Vlade iz materijala „Clean Start“ u kojem se preporučuje da se smanjenje broja radnika u HEP-grupi i poboljšanje starosne strukture provede prvenstveno putem prijevremenog umirovljenja.

U 7. mjesecu 2013. godine donesena je Uputa o postupku premještaja radnika i Uputa o postupku zapošljavanja novih radnika, unatoč argumentiranom protivljenju Radničkog vijeća HEP d.d. Ovom odlukom omogućeno je zapošljavanje bez javnog natječaja u društvima HEP grupe.

U 9. mjesecu 2013. god. izvršena je izmjena organizacije i sistematizacije HEP d.d.: Ovom „privremenom organizacijom“ je broj radnika u HEP d.d. povećan za 25% u odnosu na postojeće stanje zaposlenih (442 zaposlena, 31.06.2013.g.)
Samo ovom malom privremenom promjenom ustanovljeno je u HEP d.d. novih 37 mjesta sa plaćom u rangu saborskog zastupnika ili većom (11 u rangu, 26 većom).
Tri od četiri sektora:
Sektor za EU i regulatorne poslove (17 radnika)
Sektor za integralnu sigurnost (24 radnika)
Sektor za upravljanje nekretninama (24 radnika)
su daleko predimenzionirani obzirom na značaj i opseg posla koji im je namijenjen.
Poslove praćenja propisa EU iz područja koje se odnose na HEP prati nekoliko ministarstava i HERA, a za potrebe HEP-a dovoljna je jedna osoba ili u najboljem slučaju odjel.
Organiziranje sektora za ove potrebe, kao i za ostala dva spomenuta sektora, velika je neracionalnost u kreiranju organizacije HEP grupe i predstavlja vožnju u suprotnom smjeru od Programa rada Uprave HEP d.d.
Zadržane su postojeće grupe poslova i povećani koeficijenti na visoko vrednovanim poslovima, unatoč upozorenja da su navedene grupe poslova neupotrebljive.
(Vidi materijal Vlade RH pod nazivom „Clean Start“)
Uvedeni su pomoćnici predsjednika i članova Uprave i direktora sektora te brojna savjetnička mjesta što je u suprotnosti sa najavljenom racionalizacijom iz Programa rada Uprave. Ovime se otvara put uvođenju pomoćnika i savjetnika u ovisnim društvima, što vodi daljnjoj neracionalnosti.
Sve je ovo učinjeno bez propisane konzultacije sa Radničkim vijećem čime je od strane Uprave HEP d.d. svjesno prekršen Zakon o radu.
Zapošljavanje se ne provodi transparentno, a na zahtjev sindikata za dostavom podataka o broju i strukturi novozaposlenih Uprava ne odgovara. U nepune dvije godine u HEP d.d. promijenjeni su predsjednik i član Uprave te niz direktora.
Sadašnja kadrovska politika dovođenja srednjeg menadžmenta izvan Društva, a bez odgovarajućih uvjeta i kompetencije, povećava količinu neznanja u važnim funkcijama za vođenje poslova Društva što rezultira angažiranjem brojnih vanjskih savjetnika i konzultanata dvojbene kvalitete.
Na kraju, posebno je naglasio da je ponašanje na radnom mjestu nekih ovlaštenika poslodavca za svaku osudu. Ono odstupa od minimuma zahtjeva kućnog odgoja i predstavlja novi stil komunikacije koji radnici HEP-a ne prihvaćaju i neće ga nikada prihvatiti.

Gospodin Tomislav Šerić, predsjednik Uprave HEP-a d.d. osvrnuo se na izlaganje gospodina Berlengija, spominjući dosadašnje odnose koje ocjenjuje korektnim, osobno slaganje sa većinom toga što je gospodin Berlengi iznosio u svojim izdvojenim mišljenjima, no nije zadovoljan kritikama na račun restrukturiranja koje se provodi u HEP-grupi. Isticao je kako se sve to čini radi opstanka i dobrobiti HEP-a. Nakon gospodina Šerića za riječ se javio gospodin Dubravko Čorak i istaknuo da Uprava mora imati strpljenja saslušati stavove predstavnika radnika, jer se ne radi o osobnim prozivkama, nego je to artikulacija stavova članstva s terena.
Svi prihvaćamo ono što je za firmu dobro, ali smatra da bi se s više pažnje trebalo slušati što imaju sindikati za reći i da bi ih se aktivnije trebalo uključiti u promjene koje se provode.
Istaknuo je da ne može prihvatiti i dozvoliti da HEP može od radnika i svih prisutnih više voljeti netko tko je političkim imenovanjem tek došao u HEP. HEP znači egzistenciju za radnike, a prisutni ovom skupu imaju zajedno stotine i tisuće godina staža u ovoj firmi i naprosto je nedopustivo da njima netko pokušava objasniti da voli više HEP od njih i da mu želi više dobra no što mu žele radnici sami.

Gospodin Luko Marojica, predsjednik NSRHEP-a istaknuo je da je u pozivu za današnji sastanak naglašeno “sukladno proklamiranom načelu otvorene i transparentne komunikacije sa svim socijalnim partnerima”, te da to ocjenjuje ciničnim, i pita o kojoj i kakvoj “otvorenosti i transparentnosti komunikacije” pošiljatelj poziva govori… očito svjestan svoje nevjerodostojnosti nasilnim naglašavanjem nečeg čega nema. Smatra da se treba čuvati onoga koji govori o svojem poštenju jer pošten ne naglašava svoje poštenje.
U nastavku naglašava kako je sumnjičav u Programe rada, jer svi Programi rada su u pravilu, lijepo napisani tekstovi što i kako bi netko želio raditi, a svi vidimo rezultate i što i kako je oko nas. U stvarnosti se radi drugačije i suprotno od onoga što je zapisano u Programu rada. Npr. svi možemo pročitati različite programe rada prethodnih Uprava na dolasku, a svi dobro znamo kako su izgledali stvarni rezultati na kraju njihovih mandata.
Ističe kako ga klima u HEP-u podsjeća na stanje u HEP-u prije pet godina, na kraju 2008. godine, za vrijeme upravljanja Gašpića-Kljakovića i Ivana Mravka.
Većina starijih radnika HEP-a za stanje u poduzeću govori „nikad gore“.
Stanje u HEP-u karakterizira osjećaj straha, pravne nesigurnosti radnika, bahatost i samovolja dijela rukovoditelja i njihovih pobočnika na svim razinama profesionalne hijerarhije.
Dio članova Uprave su nevjerodostojni, a nevjerodostojnost se ogleda u njihovom odnosu i ponašanju, a koje se očituje u činjenici da „jedno govore, drugo misle, a treće rade“.
Naglasio je kako su kadroviranje i zapošljavanje posebna tema. Novi radnici se zapošljavaju bez valjanog plana zapošljavanja. Opći akti su mijenjani i na taj način legaliziran je stranački ili lokal-regionalni nepotizam. Za rukovodeća radna mjesta brisani su uvjeti struke, ali zato su kreatori kadrovske politike smislili pojmove „ciljani kandidat“ ili suprotno važećim aktima postoje posebno „dodatno poželjni uvjeti.“
Isto tako su za ciljane kandidate odmah mogli napisati da se traži određena osoba i njegov OIB, a dodatno poželjni uvjet postaje važniji od propisanih općih i posebnih uvjeta utvrđenih općim aktom o sistematizaciji radnih mjesta.
Direktno proziva Upravu riječima:
Posljedice su vam poznate, vi najbolje znate tko su vam rukovoditelji, kakvo je njihovo znanje, stručnost i sposobnost, na koji način su došli i po čijem nalogu, a sve kao ciljani kandidati s poželjnim uvjetima koji uglavnom nisu u skladu s potrebama posla, niti u skladu s potrebnim znanjem i stručnošću koje uvjetuje potreba konkretnog radnog mjesta. O kadroviranju u HEP-u pišu tiskovine i portali. Političko kadroviranje narušava ugled HEP-a.
Kadroviranje i način zapošljavanja novih radnika u HEP-u možemo usporediti s vremenom HDZ-ovog upravljanja u negativnom određenju, a ima ocjena da je sada stanje i gore.
Da li je u HEP-u još uvijek važeći Etički kodeks?
Prije godinu i pol dana najavili ste donošenje akta s određenjem poslova po radnim mjestima odnosno za svakog radnika. Do danas to nije napravljeno. Ne vjerujem da će te to napraviti. Volio bih da vam se ispričam jer sam neutemeljeno sumnjao u vaše iskrene i poštene namjere i u vašu vjerodostojnost. Vrijeme će ubrzo pokazati da li su moje sumnje bile osnovane ili ne.
Ne postojanje određenja poslova po radnim mjestima onemogućava potpunu primjenu Zakona o zaštiti na radu, Zakona o radu, isplatu plaća sukladno osnovama i mjerilima za isplatu plaća, a što u konačnosti za posljedicu ima diskriminaciju među radnicima i voluntarizam u vrednovanju tipiziranih radnih mjesta i u primjeni isplate plaća radnicima.
Organizacija rada, broj i struktura zaposlenih nije u skladu s potrebama posla, a što sve ima za posljedicu na sigurnost elektroenergetskog sustava, štete u poslovanju, loše stanje pogona i elektroenergetske mreže, posebno na nižim naponskim nivoima.
Posljednja promjena Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji HEP d.d. je sramotna. Sistematiziranje novih sektora s novim rukovoditeljima i novim radnicima, novim pomoćnicima članovima Uprave je očito smišljeno za bogato uhljebljivanje novih stranački podobnih osoba i pokazuje limite postojećih članova Uprave u odnosu na njihove obveze i dužnosti koje im se postavljaju tijekom obavljanja poslova na istim radnim mjestima.
Uprava HEP d.d. ne želi se očitovati po traženju Radničkog vijeća HEP d.d. za održavanje Skupa radnika, dva puta godišnje, radi podnošenja izvješća i rasprave o stanju i poslovanju.
U takvim uvjetima u kuloarima šire se različite priče i komentari o ponašanju pojedinih članova Uprave HEP d.d. i drugih rukovoditelja u HEP-u.

U tijeku je postupak naplate potraživanja od dijela radnika HEP-a, većinom članova NSRHEP-a, koji su u obvezi plaćanja sudskih troškova temeljem promjene pravnog osnova.
Prvim pravomoćnim presudama radnicima, kao tužiteljima u potpunosti je priznata pravna osnovanost njihova tužbenog zahtjeva.
Kako je i zašto je došlo do promjene pravnog stava najbolje je opisao sudac Vrhovnog suda RH, Andrija Eraković.
Obzirom na promjenu pravnog stava radnici su danas u obvezi plaćanja sudskih troškova. Dio radnika ima enormno visoke iznose troškova.
U takvim uvjetima NSRHEP-a je upravama društava u HEP-u dostavio svoju Ponudu o nagodbi u obostranom interesu. Na našu pisanu ponudu Uprava HEP d.d., u skladu s “proklamiranim načelima ponašanja”, do danas se nije očitovala.
Ipak, na drugi način, dostavljena nam je Odluka Uprave HEP d.d. od 18.07.2013. kojom Uprava HEP d.d. NE PRIHVAĆA ponudu NSRHEP-a jer, cit:
“nema pravne osnove u pozitivnim propisima RH” i radi “štete koja bi nastupila za HEP d.d. i ovisna društva”
Navedeno određenje neprihvatljivosti naše ponude nije točno. Pitamo se da li je to posljedica neznanja ili svjesno manipuliranje s Upravom HEP d.d. U svakom slučaju, i jedan i drugi slučaj su opasne i štetne pojave ponašanja u odnosu na Upravu HEP d.d.

Točno je sljedeće: Po pozitivnim propisima RH obračun kamata jest pravo ali nije obveza.
Obračun kamata prema radnicima od 15, 14. ili 12. posto u uvjetima kad nema inflacije je primjer legalnog kamatarenja i oblik ostvarivanja bezrazložne imovinske koristi od strane HEP-a na štetu radnika HEP-a.
Nemoralno je od HEP-a ustrajati na naplati max. iznosa kamata prema radnicima obzirom na činjenicu da je NSRHEP-a bio u stalnim pregovorima sa svim Upravama HEP d.d. u cilju iznalaženja pravičnog rješenja na obostrano zadovoljstvo.
Sramotno je da HEP svojim radnicima obračunava maksimalne kamate, a istodobno prema poslovnim partnerima ugovara zateznu kamatu od samo 6 posto.
Pisati o šteti koja bi nastupila za HEP ako bi se utvrdio manji postotak za kamate je istinita isto koliko je istina o šteti za HEP u odnosu na ugovorenu kamatu od 6 posto s poslovnim partnerima.
Jadno i žalosno je da HEP od radnika potražuje i plaćanje obračunatih i plaćenih iznosa za poreze i doprinose koji su plaćeni Državi, kao na primjer u DP Elektrolika Gospić.
HEP vrši prisilnu naplatu od dijela radnika koji žive u teškim materijalnim uvjetima , socijalnim slučajevima, obiteljima i nasljednicima umrlih radnika, dok istodobno Nadzorni odbori društava lakoćom otpisuju troškove za razne plaćene studije i to u iznosima većim od 300 miliona kuna.
Kolika je šteta, po svim osnovama, nastupila za HEP u odnosu na davno plaćenih 300 miliona kuna HAC-u?
Članica Uprave HEP d.d. poziva se na postupanje s pažnjom dobrog gospodara, a istodobno se kao nenaplativi otpisuju obveze plaćanja za potrošenu el. energiju od potrošača koji su “teški” i po nekoliko stotina miliona kuna kao na primjer potrošačima Radimiru i Mariji Čačić.
Pitamo se: Da li je postupanje s pažnjom dobrog gospodara korištenje HEP-ovih skupih osobnih vozila na 24 sata u privatne svrhe, popravci oštećenja na skupim vozilima na teret HEP-a, korištenje poslovnih kartica u privatne svrhe, učestala tzv. službena putovanja po gradovima i zemljama po svijetu sve na trošak HEP-a i druga privatizacija imovine HEP-a, a da ne govorimo o šteti po interese HEP-a kao posljedicama nestručnosti, neznanja i nesposobnosti politički podobnih kadrova.
Pred nama je pregovaranje za novi KU, a odnosi između socijalnih partnera nisu na zadovoljavajućem nivou.
Gospodin Tomislav Šerić, predsjednik Uprave HEP-a d.d. izrazio je svoje čuđenje na izlaganje predsjednika NSRHEP-a jer je komunikaciju i suradnju sa sindikatima smatrao dobrom, a još veće iznenađenje za njega je izjava predsjednika NSRHEP-a da se u HEP-u osjeća atmosfera straha.

Za riječ se javio gospodin Denis Geto, predsjednik TEHNOS-a i naglasio kako je osnovni problem u tome što predstavnici radnika ne dobivaju istinite i valjane informacije od strane Uprave. Tvrdi da više saznajemo iz medija, nego od rukovodstva.
Zahvaljuje se na prezentaciji Programa rada Uprave, jer lijepo je bar nešto znati, ali ako doista žele pravi socijalni dijalog nužno je pravodobno i istinito informiranje sindikata, kao i njihovo uključivanje u sve promjene koje se dešavaju. Istaknuo je kako je svjestan toga da je riječ „transparentnost“ zabranjena u poslovnim krugovima, ali ako ne bude informiranja Uprava može očekivati jedino radikalne i agresivne istupe sindikata, a nikako zdrav socijalni dijalog.
Zaključio je da su sindikati u HEP-u jako blagi i dobri prema Upravi, jer da postoje razlozi da se za početak pokrene bar desetak inspekcijskih nadzora za razne nepravilnosti. Sindikati zapravo idu na ruku Upravi jer ne reagiraju u svim situacijama kada bi trebali reagirati.
Postavio je pitanje o Planu zapošljavanja za HEP ODS d.o.o., da li je doista izrađen i zašto je tajan, te kada će se provesti restrukturiranje u HEP d.d. i HEP Proizvodnji d.o.o.
Predsjednik Uprave odgovorio je kako je istina da je Plan zapošljavanja za HEP ODS d.o.o. napravljen i da je on prvi jer je tamo bio najhitniji, te zbog pritiska s terena. Plan zapošljavanja za ostala društva bit će izrađeni do kraja studenog ove godine.
Što se tiče restrukturiranja na već spomenuti natječaj javile su se renomirane firme, ugledne na međunarodnoj sceni. Istaknuo je kako je čuo glasine da je natječaj naštiman i da to nije istina. Predviđa da će restrukturiranje HEP d.d. i HEP Proizvodnje d.o.o. biti provedeno u razdoblju od 6 do 8 mjeseci.

Gospodin Slavko Grcić, zamjenik predsjednika HEDISS-a pozdravio je skup. Naglasio je kako će Upravu ocjenjivati na odlasku, kad vidi rezultate. Smatra da Uprava treba otvoriti komunikaciju s predstavnicima radnika. Provedeno restrukturiranje u HEP ODS-u ocijenio je lošim i da bi bilo bolje da ga nije ni bilo.
Podsjetio je da je pedesetak ljudi iz Elektrodalmacije podnijelo prigovore na nove ugovore o radu, a dobili su šture odgovore da je sve provedeno u okviru Zakona. To su znali i sami, to nisu ni osporavali. Smatraju da im nije odgovoreno na njihove prigovore.
Pozdravio je što HEP financira hrvatske reprezentativce.
Smatra da je u ovom poduzeću puno ljudi od kojih Uprava može dobiti korisne informacije i savjete, samo ih treba zatražiti.
Zamolio je da Uprava razmotri mogućnost financiranja sportskih aktivnosti radnika. Smatra da se uz sav obzir prema trenutnoj situaciji u društvu može odvojiti deset do pedeset kuna po radniku za sportske aktivnosti.
Nadalje je gospodin Grcić spomenuo nepravednu i netransparentnu raspodjelu stimulacije.
Na njegovo izlaganje za riječ se javila gospođa Lidija Gašparović, direktorica Sektora za ljudske potencijale i primijetila da su primjedbe gospodina Grcića na mjestu, te da radnici u prethodnom razdoblju nisu imali mogućnost napredovanja u okviru svojih radnih mjesta i to se misli ispraviti novom reorganizacijom.

Na kraju se za riječ javio gospodin Dubravko Čorak, predsjednik HES-a i zaključio sastanak sljedećim izlaganjem. Iza ovog sastanka treba ostati određeni trag. Ovo danas je bila kulminacija nečega što se desilo zato što nema socijalnog dijaloga nego se razgovara preko nišana.
Jedini način da se ne dese stresovi u firmi, u kojoj ima mjesta za sve je socijalni dijalog.
Nitko nema pravo govoriti da ovdje ništa ne valja, da HEP treba staviti na zdrave temelje. Ova firma je na zdravim temeljima već 118. godina. Nitko od nas nema ništa protiv da budemo još bolji, ali zbog toga nikome ne treba „dlaka s glave pasti“, jer tu ima mjesta za sve.
Među HEP-ovcima je 95% moralnih i poštenih ljudi koji su savjesni radnici i vole svoj HEP. Istina, puno je starih i bolesnih radnika, a što je odraz kadrovske politike koja se vodila u proteklih dvadeset godina.
O zapošljavanju ćemo tek govoriti, ovo je tek vrh koji smo dotakli.
Ovakve sastanke, a i u manjim grupama, na ciljane teme treba održavati češće. Nema razloga da članovi Uprave izbjegavaju komunikaciju s predstavnicima radnika.
Današnji skup je bio kulminacija gorčine zbog nepostojanja socijalnog dijaloga.
Predstavnicima radnika, na današnem sastanku nije bio cilj nikoga uvrijediti, nego istaknuti da se socijalni dijalog nužno mora uspostaviti na dobrobit sviju i na dobrobit poduzeća u kojemu radimo.

Sastanak je zaključen u 14:10 h.

U Zagrebu, 26.10.2013.

Bilješku sastavili predstavnici HES-a i NSRHEP-a.

Bilješka u prilogu

Izdvojeno mišljenje predstavnika radnika u Nadzornom odboru HEP d.d.

Nadzorni odbor HEP d.d.
15. sjednica, 19.rujna 2013.

Ad.10. Davanje suglasnosti na sklapanje Aneksa IV Sporazuma između HEP-a d.d. i HAC-a d.o.o. od 20. prosinca 2006. godine

Izdvojeno mišljenje
Na sjednici Nadzornog odbora od 19. rujna 2013.god. glasovao sam protiv prijedloga Odluke o davanju suglasnosti na sklapanje Aneksa IV Sporazuma između HEP-a d.d. i HAC-a d.o.o. od 20. prosinca 2006. godine.
Temeljem članka 21. Poslovnika o radu Nadzornog odbora dajem izdvojeno mišljenje:
Predloženi Aneks IV Sporazuma sadrži niz nedostataka zbog kojih se ne da ispitati valjanost i gospodarska osnovanost njegovog zaključivanja.
Terminologija upotrijebljena za označavanje ugovornih pojmova nije pravna terminologija pa ne omogućuje jednoznačno određenje upotrijebljenih termina.
Obrazloženje uz točku dnevnog reda sadrži kontradiktornosti sa samim prijedlogom Aneksa IV i drugim materijalima Uprave o istoj problematici.

Evo osnovnih primjedbi:

Naziv: Nakon sedam godina i četiri aneksa predmetni dokument je trebalo nazvati imenom koje odgovara sadržaju zaključenog posla, a to je ugovor o kupoprodaji elektroenergetskih objekata.

Predmet Sporazuma i Aneksa IV: Predmet Sporazuma i Aneksa IV sadržan je u Prilogu 1. i Prilogu 2. ovog Aneksa koji su njegov sastavni dio. Navedeni prilozi nisu dostavljeni Nadzornom odboru pa tako nije bilo mogućnosti izvršiti uvid u predmet Sporazuma i Aneksa IV, a poznato je da predmet kupoprodajnog ugovora predstavlja bitan sastojak ugovora.

Nadalje, ovako nedostatni materijali, bez prikaza predmeta o kojem se odlučuje (Priloga 1. I 2.) ne bi se smjeli dostavljati Nadzornom odboru na razmatranje.

U prijedlogu Aneksa IV, dostavljenom za sjednicu, u prenošenju predmeta ugovora iz Sporazuma u Aneks IV izgubio se pojam „vlasništvo“. Ovaj gubitak vlasništva nije nimalo bezazlen iako je na sjednici Nadzornog odbora, a nakon intervencije člana N.O., ispravljen kao greška u pisanju pa je u Aneksu IV ipak sačuvano vlasništvo HEP-a nad elektroenergetskim objektima.

Cijena, porez i zatezne kamate: U Aneksu IV nigdje se ne govori o cijeni predmeta Sporazuma i Aneksa IV, već se upotrebljava izraz „trošak stjecanja imovine“ koji nigdje u Sporazumu i aneksima nije definiran pa je nemoguće utvrditi sadržaj navedenog pojma. Tako je trošak stjecanja imovine 31.12.2006.god. iznosio 300.000.000,00 kn + PDV, a na dan potpisa ovog Aneksa IV stranke utvrđuju da je „trošak stjecanja imovine“ iz Priloga 1. 300.231.318,49 kn.

Ovo utvrđenje se čini u suprotnosti sa Čl.3. Aneksa IV st. 3. koji glasi:
„Za svaki pojedini elektroenergetski objekt iz Priloga 1. ovog Aneks-a, HEP d.d. će temeljem dostavljene financijske dokumentacije iz članka 7. ovog Aneksa utvrditi vrijednost građevinskog dijela objekta i pripadajuće opreme.“ Nije jasno kako se u nedostatku navedene dokumentacije utvrdila dodatna obaveza HEP-a d.d. , za imovinu iz Priloga 1.,u iznosu od 231.318,49 kn +PDV i to vrlo precizno na 49 lipa.
U utvrđivanje ukupne cijene, a posebno u rokove dospijeća uključila se i Porezna uprava Ministarstva financija putem izvršenog poreznog nadzora. U uvodnoj informaciji za ovu točku dnevnog reda stoji da će Zapisnik o poreznom nadzoru biti dostavljen nakon potpisivanja Anexa IV Sporazuma, a u Komentaru Uprave na Pismo Upravi od strane revizora (točka 8. Iste sjednice N.O.) na str.5. stoji „Nakon dostavljenog izvještaja o poreznom nadzoru HEP i HAC pristupit će potpisivanju Aneksa IV Sporazuma i preuzimanju predmetne imovine. Iako su ove dvije tvrdnje kontradiktorne u stvarnosti se dogodila treća solucija. Porezna uprava je ispostavila rješenje i porez je zajedno sa zateznim kamatama plaćen prije dostavljanja Zapisnika Porezne uprave i prije potpisivanja Aneksa IV Sporazuma.

Dakle, HEP je izvršio uplatu u državni proračun u iznosu od 265.400.212,76 kn poreza i to poreza na dodanu vrijednost u iznosu od 157.075.667,11 kuna i poreza na dobit u iznosu od 105.324.545,65 kuna. Prema podatku iz uvodnog materijala Uprave, HEP d.d. je platio i oko 44.000.000,00 kn zateznih kamata. Izražavam sumnju u zakonitost utvrđivanja temelja plaćanja PDV-a i poreza na dobit za navedene simulirane transakcije iz Sporazuma kao i osnovice za izračun navedenih poreza.
Obrazloženje i opis kako se došlo do osnovice i posebno datuma nastanka porezne obveze mene kao člana Nadzornog odbora Društva ne može zadovoljiti. Nikako ne stoji tvrdnja iz Uvoda da su se donošenjem Zakona o cestama, 20.srpnja 2011.godine stekli zakonski uvjeti za priznavanje isporuke. Uvjeti isporuke između HAC-a i HEP-a utvrđeni su Sporazumom, a HAC nije izvršio ni jednu od preuzetih obaveza pa se uvjeti za preuzimanje od strane HEP-a nisu stekli, a jedini odgovoran za to je HAC. Niti do danas HAC nije izvršio preuzete obaveze. Ako je zaista došlo do obveze plaćanja poreza 01.01.2012.godine postavlja se pitanje odgovornosti za zakašnjenje u plaćanju poreza. Neprihvatljivo je da HEP d.d. zbog zakašnjenja plati 40.000.000,00 kuna zateznih kamata.
Svu bijedu zaštite HEP-ovih interesa glede cijene i poreza najbolje oslikava Članak 10. St.1. Aneksa IV koji glasi: „Sporazumne strane suglasno utvrđuju da ne postoji potpuna tehnička, financijska, upravna i imovinsko-pravna dokumentacija za objekte iz Priloga 2. te će HEP d.d. izvršiti procjenu vrijednosti predmetnih objekata, radi priznavanja objekata u svojim poslovnim knjigama.“

Izražavam osnovanu sumnju da je HEP d.d. fingiranim transakcijama iz članka 4. Aneksa IV i naplatom poreza zasnovanom na neutemeljenim pretpostavkama oštećen najmanje za iznos poreza i zateznih kamata, a što doseže iznos od blizu 300.000.000,00 kuna.

Rokovi !!!: Rokovi su posebno bolna točka u zaštiti prava HEP-a d.d. iz predmetnog Sporazuma. Prvi rok za izvršenje Sporazuma od strane HAC-a, a to je predaja relevantne dokumentacije sa dokazima o vlasništvu i izvadcima iz zemljišnih knjiga, bio je dvije godine od potpisa Sporazuma. Produljen je neovlašteno (bez Statutom obvezane suglasnosti Nadzornog odbora) 11.studenog 2008.godine od strane tadašnjeg predsjednika Uprave za još jednu godinu.

Nakon proteka tri godine 2009.godine u prosincu tadašnji predsjednik Uprave HEP-a d.d. produljuje rok izvršenja, ponovno neovlašteno (bez Statutom obvezane suglasnosti Nadzornog odbora), za još dvije godine.
I taj rok je istekao 20.prosinca 2011.godine, a HEP se odrekao naplate ugovorenih zateznih kamata od 20.prosinca 2008.godine i to bez suglasnosti Nadzornog odbora.
Predmetna kupoprodaja konačno stiže pred Nadzorni odbor HEP-a d.d. u obliku prijedloga Aneksa IV. No kojeg li iznenađenja. Nigdje rokova u kojima bi HAC trebao izvršiti preuzete obaveze. U Članku 6. Stavak 4. HAC se i dalje obvezuje predati kompletnu dokumentaciju HEP-u, ali ovaj put bez navođenja roka. U Članku 7. se detaljno nabraja koju financijsku i upravno-tehničku dokumentaciju HAC treba predati HEP-u, ali ponovno bez utvrđenja roka izvršenja, ali zato se u istom članku HEP obvezuje potpisati zapisnike o primopredaji dokumentacije u roku od 30 dana.

Dakle, Aneksom IV dodatno je oslabljena pozicija HEP-a u ionako nepovoljnom ugovoru.
Za razliku od ranijih aneksa, ovaj put je nepovoljnija pozicija HEP-a u odnosu na početno loše stanje ovjerena suglasnošću Nadzornog odbora. Bojim se da su izostavljanjem rokova izvršenja obaveze od strane HAC-a u Aneksu IV prikrivena i pokrivena dosadašnja nezakonita postupanja trojice predsjednika Uprave koji su neovlašteno produljivali rokove i opraštali naplatu ugovorenih zateznih kamata.

Preuzimanje objekata: Preuzimanje objekata je i nakon potpisivanja Aneksa IV ostalo ugovorno potpuno nedefinirano. Aneks Sporazuma koji je potpisan 28.prosinca 2006.godine, dakle samo osam dana po potpisu Sporazuma, neistinito utvrđuje da HEP u gospodarskom smislu raspolaže objektima koji su predmet sporazuma. Danas, sedam godina poslije, u Članku 8. Anexa IV HEP d.d. se obvezuje danom potpisa Zapisnika o zatečenom stanju preuzeti obvezu održavanja predmetnih elektroenergetskih objekata. Kako je to HEP mogao već 2006. godine gospodarski raspolagati objektima, a ne održavati ih do danas, kad se zna da je održavanje preduvjet dobrog gospodarenja. Tko je do danas održavao navedene objekte koje HEP gospodarski koristi ?
Iako članak 7. Aneksa IV na kraju govori o okončanju postupka primopredaje objekata, Članak 8. uvodi potpisivanje „Zapisnika o zatečenom stanju“ i propisuje da će takvim potpisom biti „obavljen čin formalnog preuzimanja objekata“. Kako netko zatečeno stanje može proglasiti činom formalnog preuzimanja, osim ako ne radi na vlastitu štetu ?

Smatram da je prijedlog Aneksa IV, zajedno sa prilozima, obzirom na svoj sadržaj i značaj trebao prethodno biti dostavljen Revizorskom odboru Nadzornog odbora, tim više jer je redovna revizija inicirala rješavanje ovog problema. Kako je Nadzorni odbor dao suglasnost na zaključenje ovog dokumenta, predlažem da Revizorski odbor Nadzornog odbora naknadno prouči dokument i činjenice koje sam iznio u izdvojenom mišljenju te da se očituje o osnovanosti mojih primjedbi i razmotri mogućnost eventualne izmjene ovakvog ugovornog odnosa u cilju poboljšanja pozicije HEP-a i umanjenja štete koja bi mogla nastati za Društvo.

Jadranko Berlengi

Član Nadzornog odbora