NSRHEP

ZAJEDNO
POKREĆEMO
PROMJENE

NSRHEP

Kada se smjer vjetra
promijeni, neki prave zid,
a neki prave vjetrenjaču!

NSRHEP

ZAJEDNO
SMO
SNAŽNIJI

Odluka o isplati Uskrsnice

Odbor NSRHEP-a podružnice HEP Sjedište Zagreb donio je dana 27. ožujka 2012. g. Odluku o isplati Uskrsnice članovima podružnice u iznosu od 200,00 kn.

Isplata će biti u ponedjeljak, 2. travnja 2012.g. od 12,30 do 14,00 sati u prostorijama HEP-OPS-a u Zagrebu, Kupska 4, u dvorani za sastanke, tzv. vagon.

Izborna skupština održana: 21.03.2012.

Predsjednik: Ivica Herendić

Odbor:
1. Davor Gregurić
2. Željko Pošta Levojević

Nadzorni odbor:
1. Željko Halambek (predsjednik)
2. Mladen Božić
3. Robert Đuriš

Blagajnica: Dunja Fabek

Izborna skupština održana: 22.03.2012.

Predsjednik: Rolando Šincek

Odbor:
1. Marijan Arbanas
2. Franjo Hlavati

Nadzorni odbor:
1. Zlatko Juratek – predsjednik
2. Ivan Hršak
3. Mario Cigrovski

Blagajnik: Jozo Zeljko

Stručnjaci i sindikati o Zakonu o reprezentativnosti

tportal.hr
Datum objave:
20.03.2012 13:30

Autor: Mladen Obrenović

STRUČNJACI I SINDIKATI SLOŽNI
‘Neka Vlada otvori prozor i svoj zakon baci kroz njega’

Brojne kritike uputili su sindikalni predstavnici, ali i pravni stručnjaci, na prijedlog Zakona o reprezentativnosti, prije svega na proces kolektivnog pregovaranja koji se njime predlaže, na okruglom stolu u organizaciji Sindikata Preporod. S više se strana čulo da zakonski prijedlog nije dobar te da na njemu treba raditi od početka
Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod na okrugli stol u Europskom domu u Zagrebu pozvao je predstavnike sindikalnih središnjica, autonomnih sindikata, pravne stručnjake, ali i predstavnike poslodavaca i predlagatelja da iznesu svoje mišljenje o prijedlogu Zakona o reprezentativnosti sindikata i poslodavaca.

Tim bi se zakonskim rješenjem trebali stvoriti okviri za sudjelovanje predstavnika sindikata u pregovorima sa socijalnim partnerima – poslodavcima i državom prije svega – u procesu kolektivnog pregovaranja.

Iako pozvani, na skup se nisu odazvali ni poslodavci, ni predstavnici predlagatelja, a ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, kako je to prenio sindikalist Željko Stipić, poručio je da se ‘uranilo s okruglim stolom’.

‘Nismo uranili jer smo u posljednjih 15 godina, iako su postojala rješenja, imali zakonsko bezakonje kad je u pitanju sudjelovanje predstavnika sindikata u kolektivnom pregovaranju. Upravo im pregovaranje i jest smisao postojanja, pa treba uvesti red umjesto nereda, zakonitost umjesto bezakonja, poštenje umjesto nepoštenja’, poručio je Stipić.

Po mišljenju Josipa Pavića iz Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i drvnoj industriji te vodoprivredi (PPDIV), reprezentativnost počinje od sindikata koji je prenose na udruge i udruge više razine te na kraju u središnjice.

‘Ako to ne definiramo, sindikalne središnjice će biti povlaštene, njihovo političko partnerstvo s vladajućima osnaženo, a sve će to dovesti sindikalizam u pitanje’, smatra Pavić.

Predsjedniku Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimiru Severu ‘teško je dokučivo iz koje radionice dolazi prijedlog zakona’. Upozorava da su njime nezadovoljni i sindikati i poslodavci te dodaje kako su jedino zadovoljni – predlagatelji.

‘Vlada je odlučila riješiti taj problem baš sada u prva dva tromjesečja i zatvoriti priču sa sindikatima, ali oni ne mogu ulaziti u unutarnje stvari sindikata, niti uvoditi red’, odlučan je Sever.

Posebno su kritički o zakonskom prijedlogu govorili pravni stručnjaci pa je Marinko Učur s Pravnog fakulteta u Rijeci čak ustvrdio da je ‘radni materijal protuustavan’, upozorivši da su predloženim rješenjem radnicima u Hrvatskoj ugroženi sloboda i pravo sindikalnog organiziranja.

Slično razmišlja i njegov kolega s Pravnog fakulteta u Zagrebu Viktor Gotovac, po kojemu je prijedlog Zakona o reprezentativnosti – loš. ‘Sindikati nisu dekor i zaslužuju puno više od ovakvog prijedloga, a ovo je složeno napisan i teško razumljiv zakon koji dovodi u pitanje i kolektivno pregovaranje’, rekao je Gotovac.

Osim na zakonski prijedlog, bivši aktivni sindikalist i autor knjige o socijalnom dijalogu i kolektivnom pregovaranju Ivan Rebac imao je i brojne primjedbe na račun čelnika sindikalnih središnjica poručivši im da su ‘sindikalna elita i demokratski folklor čija je važnost u pregovorima s državom – nula’.

Ustvrdio je da bi ‘poslodavci danas bili najsretniji kad bi radnici donijeli po 1.000 kuna i ne pitali za plaću’. ‘Jedina smo zemlja u kojoj je rad bez plaće postalo pravilo, a ne eksces. Čak 80.000 radnika danas ide na posao, a da u posljednja tri mjeseca nisu dobili ni kune’, upozorio je Rebac.

Najradikalnije rješenje, doduše, predložila je Spomenka Abveršek, čelnica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, predloživši da se ‘otvori prozor i zakonski prijedlog baci kroz njega’.

‘Problem postoji, a odnosi se na kolektivno pregovaranje i na to tko sudjeluje u kolektivnom pregovaranju. Zakon o reprezentativnosti jest potreban, problem imamo, no dobre volje da se čuje one koji imaju ponešto za reći očito nema, ali podsjećam – ovo nije zakon koji se može prelomiti preko koljena’, zaključio je Željko Stipić.

O zaključcima okruglog stola i raspravi koja se vodila bit će obaviješteno i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava.

Izborna skupština održana: 15.03.2012.

Predsjednik: Miroslav Vučković

Odbor:
1. Tomislav Cvetko
2. Zlatko Radičević
3. Mario Karlović
4. Nenad Kutnjak

Nadzorni odbor:
1. Damir Peterfaj
2. Blaženko Peternac (Predsjednik)
3. Darko Založnik

Blagajnica: Dragica Horvat

Zakon o reprezentativnosti

13.03.2012. | 21:43 SLOBODNA DALMACIJA: Marijana Cvrtila

sindikati šokirani, a ustavni stručnjaci iznenađeni tzv. zakonom o reprezentativnosti koji je skrojilo ministarstvo rada

SKANDALOZAN ČLANAK 25. Sindikati: Vlada ruši Zakon o radu i smanjuje radnička prava

Vlada na mala vrata pokušava promijeniti Zakon o radu, ali ne izravnim intervencijama u tekst ZOR-a nego – potpuno novim Zakonom o reprezentativnosti poslodavaca i sindikata.

Tekst prijedloga toga zakona nedavno je iz Ministarstva rada ministra Miranda Mrsića stigao na stol poslodavaca i sindikata te izazvao pravu buru negodovanja, osobito u sindikalnim redovima.

Naime, članak 25. prijedloga zakona eksplicitno navodi kako „s danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaje važiti odredba članka 262. Zakona o radu“.

Drugim riječima, kako tvrde sindikati, na taj se način poništava odredba Zakona o radu o produženoj primjeni kolektivnih ugovora nakon njihova isteka.

Kako sada predviđa članak 262. ZOR-a, ako kolektivnim ugovorom nije drukčije određeno, nakon isteka roka na koji je sklopljen kolektivni ugovor, u njemu sadržana pravna pravila iz radnog odnosa i dalje se primjenjuju do sklapanja novoga KU-a, kao dio prethodno sklopljenih ugovora o radu.

No, ako Zakon o reprezentativnosti „prođe“, radnici na to mogu zaboraviti. Eventualno, rok važenja kolektivnih ugovora može se produžiti na nekoliko mjeseci, a koliko, to bi se pregovaračke strane tek trebale dogovoriti. Sindikati se žestoko protive tom prijedlogu, jer, kako se uglavnom slažu, Vlada na taj način baca prašinu u oči sindikatima i 750 tisuća građana koji su potpisali peticiju za provedbu referenduma protiv izmjena Zakona o radu.

Osim toga, podsjećaju, svoj je potpis na tu peticiju tada kao oporbeni vođa stavio današnji premijer Zoran Milanović. Sindikati tvrde da na ovaj način zapravo niži zakon derogira viši, što je nečuveno. No, to nisu jedine kritike na tekst prijedloga zakona: sindikalci tvrde da se njime uvodi „sindikalni monizam“, odnosno „sindikalno jednoumlje“.

Naime, prijedlog propisuje kako ubuduće da bi neka sindikalna središnjica bila reprezentativna, znači da može sudjelovati u pregovorima i radu GSV-a, mora imati najmanje 50 tisuća radnika članova koji plaćaju sindikalnu članarinu.

Prema tom kriteriju iz Gospodarsko-socijalnog vijeća već sad „ispadaju“ dvije od ukupno pet središnjica – Udruga radničkih sindikata Damira Jakuša i Hrvatska udruga sindikata Ozrena Matijaševića.

Nadalje, reprezentativna središnjica bi prema novom zakonu trebala raspolagati potrebnim prostorom i zapošljavati najmanje pet radnika temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme s punim radnim vremenom te jednog dodatnog radnika na svakih daljnjih deset tisuća članova iznad 50 tisuća članova.

Na taj bi način reprezentativnost mogla izgubiti i najveća sindikalna središnjica, Nezavisni hrvatski sindikati Krešimira Severa, a, tvrde upućeni, „preživjeti“ tek SSSH. Iz pojedinih sindikata čuje se kako prijedlog toga zakona i ide naruku samo SSSH, ali i Vilimu Ribiću i njegovoj Matici hrvatskih sindikata, (i) zbog činjenice da je autor radnog materijala zakona navodno Marko Krištof, dugogodišnji Ribićev zaposlenik, a sadašnji pomoćnik ministra Mrsića.

– Broj zaposlenih u sindikalnim središnjicama, kao i prostorni uvjeti u kojima djeluju središnjice proizlaze iz dvadeset godina prakse u kojoj se maksimalno pogodovalo onim središnjicama koje su ostajale bez članstva, ali ne i bez imovine koju su ugrabile u „sindikalnoj“ privatizaciji provedenoj prije 20 godina – upozorava Željko Stipić, čelnik školskog sindikata Preporod, član Severova NHS-a.

On upozorava na još nekoliko primjera „papazjanije“ iz prijedloga zakona – spornim smatra prijedlog prema kojemu neki reprezentativni manjinski sindikat u pregovorima može sudjelovati samo ako se s tim složi većinski reprezentativni sindikat. U suprotnom, ide se na izbore, u Preporodovu slučaju oni bi se provodili u školama a zaposlenici (ili samo članovi sindikata u školama) bi odlučivali hoće li ili ne taj sindikat sudjelovati u pregovorima. No, to nije sve – ako sindikat sam odbije sudjelovati u kolektivnim pregovorima, gubi reprezentativnost.

– To je čista ucjena. Ili si reprezentativan ili nisi. To je kao da saborska većina iz rada saborskih odbora ili predsjedništva sabora eliminira zastupnike onih stranaka koje im nisu po volji – upozorava Stipić.

– Za razliku od mojih kolega, ja sam još prije tjedan dana odbio bilo kakve razgovore o tom prijedlogu. On je loš i štetan, u suprotnosti s međunarodno preuzetim obvezama iz Povelje o slobodi kolektivnog pregovaranja Međunarodne organizacije rada. Poništavanjem članka 262. Zakona o radu na bestijalan se način navodi kako se povoljnije pravo za radnike neće primijenjivati. Za HUS nema dvojbe, prijedlog smo potpuno odbacili i o njemu nećemo pregovarati – decidiran je Ozren Matijašević, predsjednik Udruge radničkih sindikata.

Predsjednik SSSH Mladen Novosel ističe kako je ta središnjica ministru Mrsiću poslala svoja stajališta o prijedlogu, ali da definitivno neće prihvatiti ukidanje članka 262. iz ZOR-a.

– To je apsolutno neprihvatljivo. U ZOR ne treba zadirati, osobito ne putem zakona niže razine – poručuje Novosel. Da je tekst nacrta Zakona o reprezentativnosti u najvećem dijelu problematičan upozorava i dr.sc. Viktor Gotovac s Katedre za radno i socijalno pravo zagrebačkoga Pravnog fakulteta. On kaže da je tekst nacrta složen i teško razumljiv, obiluje složenim i dugotrajnim postupcima koji se neće dobro odraziti na slobodu udruživanja i kolektivno pregovaranje.

– Nadalje, problematičnim mi se čini i to što se ovim zakonom nastoji intervenirati u produženu primjenu pravnih pravila sadržanih u kolektivnom ugovoru. Naime, iako je to moguće, posvema je netransparentno, a nomotehnički i neoportuno da se jednim zakonom mijenja drugi. To izgleda kao da zakonodavac “zazire” od toga da se uhvati u koštac s problematičnim odredbama Zakona o radu pa onda “posredno prilazi” materiji Zakona o radu i mijenja je drugim zakonom – kaže dr.sc.Gotovac.

– S ovako lošim prijedlogom gotovo da se ne da polemizirati, niti ga se dade popravljati, a to je veliki korak, veoma opasan, unazad na ovom području toliko važnom za slobode i prava radnika, funkcioniranje slobodnog poduzetništva, a konačno i demokraciju samu, kaže Gotovac.

Mrsić: Nemam komentara

Predstavnici sindikalnih središnjica s ministrom Mrsićem trebali bi se na ovu temu sastati u srijedu. Ministar je za naš list kazao kako dok traju razgovori i pregovori o ovom tekstu te dok ne bude poznata finalna verzija zakona, neće izlaziti s komentarima. ‘Već sam rekao kako prijedlog nije u kamen uklesan, svakako o rješenjima još možemo pregovarati’, poručuje ministar Mrsić.

Obavijest o radu Predsjedništva NSRHEP-a

Dana 14. ožujka 2012. godine u Zagrebu održana je 6. sjednica Predsjedništva NSRHEP-a

Na sjednici je prihvaćena informacija o stanju i odnosima u HEP-u i neposrednim aktivnostima NSRHEP-a.

S poštovanjem,

Predsjednik:
Luko Marojica

Izborna skupština održana: 07.03.2012.

Predsjednik: Nikola Bečki

Odbor:
1. Damir Ilijavec
2. Ivica Brnas
3. Mirko Gorupić
4. Zlatko Špehar

Nadzorni odbor:
1. Duško Kereta
2. Zvonimir Belšćak
3. Mladen Šantić

Blagajnica: Darija Zidar

Iz Slobodne Dalmacije:

4.03.2012. | 15:50

članak zor-a o ‘neograničenim kolektivnim ugovorima’ banski dvori smatraju velikom preprekom novom zapošljavanju, no ne misle svi tako
Sindikati: Vlada ostavlja radnike bez otpremnina

Dok najviši Vladini dužnosnici napadaju postojeći Zakon o radu kroz, kako kažu, apsurdnu odredbu o neograničenom produljenju primjene kolektivnih ugovora, predsjednik Nezavisnog sindikata radnika HEP-a Luko Marojica tvrdi da u ZOR-u uopće ne postoji ta odredba. Marojica kaže kako je produljena primjena kolektivnih ugovora ograničena istodobnim važenjem postojećih ugovora o radu radnika.

– Svaki poslodavac i sada ima pravo i mogućnost prekinuti trajanje produljene primjene pravnih pravila koji su izvedeni iz odredbi kolektivnih ugovora kojima je isteklo ugovorno vrijeme trajanja. Sve ima svoju cijenu, pa tako i jednostrano prekidanje ugovornog odnosa od strane poslodavca, a to je isplata ugovorenih otpremnina svim radnicima koji ne prihvaćaju ponudu novog ugovora o radu s izmijenjenim uvjetima daljnjega radnog odnosa – navodi predsjednik NSRHEP-a.

Neodrživa odredba

Izrečeno baca posve novo svjetlo na famozni članak 262. ZOR-a koji nosi naslov ‘Produžena primjena pravnih pravila sadržanih u kolektivnom ugovoru’, koji toliko žulja poslodavce, a odnedavno i Vladu.

U Banskim dvorima drže da taj članak zapravo otvara mogućnost da postojeći kolektivni ugovori vrijede do trenutka sklapanja novog, što može značiti unedogled. To u Vladi ocjenjuju velikom preprekom za restrukturiranje kompanija i novo zapošljavanje. Tako je i nadležni ministar rada i socijalne skrbi Mirando Mrsić u petak u “Vjesniku” izrazio potrebu da se ZOR mijenja zbog, kako je kazao, neodržive odredbe o produljenom trajanju kolektivnih ugovora, navevši pritom primjer Zagrebačkog holdinga.

Mrsić kaže kako Zagrebačkom holdingu, koji je među pet najvećih kompanija u državi, pa ga ministar očito nije dao za primjer slučajno, poslodavci trenutno ne mogu dogovoriti novi kolektivni ugovor sa sindikatima, jer je stari ugovor, tvrdi ministar, istekao ali se primjenjuje odredba o produljenom trajanju.

No, kako doznajemo od predsjednika Nezavisnog sindikata radnika Zagrebparkinga Darka Kleinbergera, ministrove informacije o kolektivnom pregovaranju u Zagreb Holdingu nisu točne.

– Točno je da mi imamo kolektivni ugovor koji ima neograničeno trajanje, ali postoji odredba koja kaže da svaka od strana može isti i raskinuti u bilo kojem trenutku. Ono o čemu mi sada pregovaramo su dodaci kolektivnom ugovoru, koji reguliraju cijenu rada i druge osnove materijalnog položaja radnika. Ne znam zašto nas je ministar uzeo za primjer i pritom krivo naveo o čemu se radi – rekao nam je Kleinberger.

Ako se tumačenje NSRHEP-a o trajanju kolektivnih ugovora primijeni na realni život poduzeća, poslodavce u spornom dijelu ZOR-a zapravo smeta odredba da su radnicima koji ne pristanu na nove ugovore o radu dužni isplatiti otpremnine.

Poslodavci, prema sindikalnoj verziji, jednostavno žele bolju poziciju kada dođe do isteka kolektivnih ugovora, a ne uspiju pregovori o novom kolektivnom ugovoru. Vlasnici tvrtki, prema tom scenariju, žele doći u poziciju da podijele otkaze bez otpremnina onima koji ne pristanu na nove ugovore. Naravno, ako bi se na opisani način mijenjao taj dio ZOR-a, radnici bi došli u nepovoljniju poziciju.
Praksa i običaj

Stručnjak za radno i socijalno pravo s riječkog Pravnog fakulteta Marinko Učur, ocjenjuje kako se iz članka 262. ZOR-a doista može izvesti zaključak kako primjena ‘starog’ kolektivnog ugovora vrijedi do sklapanja novog.

– Praksa, međutim, pokazuje da se u kolektivnim ugovorima, a pročitao sam ih puno, dvije strane obično obvežu da će pregovore o novom kolektivnom ugovoru početi tri mjeseca prije isteka starog. Zatim je običaj da dvije strane usuglase neki rok u kojem će vrijediti stari kolektivni ugovor, ako propadnu pregovori o novom. U svakom slučaju, poslodavci i sindikati trebali bi se dogovoriti oko izmjena tog članka ZOR-a kako bi se uklonila opasnost neograničenog trajanja kolektivnog ugovora, iako mislim da ta opasnost nije realna – kazao nam je Učur.

Luko Marojica smatra da nema potrebe za mijenjanjem članka 262. ZOR-a jer prema važećim odredbama nema neograničene produljene primjene kolektivnih ugovora.

– Zakon samo treba do kraja s razumijevanjem iščitati i tumačiti – poručuje predsjednik Nezavisnog sindikata radnika HEP-a, koji je sa svojim stavovima o važenju kolektivnih ugovora ovih dana u pisanom obliku izvijestio premijera Zorana Milanovića.

Autor teksta: Vedran Marjanović