Nadzorni odbor HEP-a d.d. 9. sjednica, 20.prosinca 2012.
Ad.6. Program rada Uprave HEP-a d.d. za mandatno razdoblje 2012.-2016. godine
Na 9. sjednici Nadzornog odbora glasao sam protiv prihvaćanja Programa rada Uprave HEP-a d.d. za mandatno razdoblje 2012.-2016. godine te dajem sljedeće:
Izdvojeno mišljenje
Analizom Programa rada našao sam da sadržajno ne zadovoljava potrebe društava HEP-grupe i da ničim ne ukazuje da bi programom proklamirani ciljevi mogli biti i ostvareni, što više gotovo je nemoguće uspostaviti vezu između ciljeva i programa.
Predočeni dokument je u stvarnosti plan, a ne program. To je popis najavljenih predviđanja i želja, a da niti za jednu aktivnost nisu utvrđeni nositelji i rokovi. Program koji za četverogodišnje aktivnosti sadrži samo jedan jedini rok izvršenja aktivnosti (izrada šifrarnika roba, usluga i radova) nemoguće je kontrolirati.
Ovakvim dokumentom, kao član Nadzornog odbora, onemogućen sam u vršenju osnovne funkcije.
U viziji HEP-grupe nije istaknuta ambicija regionalnog lidera iako je ona postojala u viziji HEP-grupe sve do 2009. godine. Smatram da je treba reafirmirati.
Nadalje, postoje područja od velike važnosti za budućnost rada i sudbinu HEP-grupe koja u programu rada nisu ni dotaknuta:
1. Posljedice primjene Zakona o vodama
Zakon o vodama je posebna priča na čije posljedice upozoravam Upravu HEP-a d.d. još od 2009. godine, otkako je Zakon donesen. Navedenim Zakonom HEP-u d.d. su praktično oduzete sve hidroelektrane (konkretno, izrekom Zakona preko 80% vrijednosti hidroelektrana) i prenijete u državno vlasništvo bez naknade. Uprava je odavno trebala poduzeti aktivnosti kojima će zaštititi HEP d.d. od nezakonitog i neustavnog oduzimanja imovine. Zakon o vodama je pored mnogih nedostataka i u suprotnosti s pravom EU. Ostala su neriješena pitanja osnove oduzimanja vlasništva HEP-u d.d., naknade HEP-u, promjena temeljnog kapitala HEP-a d.d., obračun amortizacije, osnova korištenja i eksploatacije od strane HEP-a, pitanje odgovornosti prema trećima i brojna druga.
2. Posljedice primjene odredbi Kyoto protokola 2017. godine.
U Programu nema aktivnosti i rokova koji bi garantirali zadovoljenje obaveza koje za društva HEP-grupe proizlaze iz Kyoto protokola do 2017.godine. Ozbiljna je pretpostavka, koja dolazi iz stručnih krugova, da je nužna supstitucija gotovo svih sadašnjih termoelektrana ukupne snage cca 1800 MW.
3. Završetak izgradnje poslovne zgrade sjedišta HEP-a
Svakako je u Programu trebalo par riječi posvetiti završetku izgradnje poslovne zgrade u sjedištu HEP-a, čija izgradnja se protegnula na besramno dugih šest godina, a nije izvjesno kada de biti okončana. Ne radi se samo o izgradnji sporne zgrade već o uređenju cijele lokacije sjedišta koncerna na način primjeren značaju, ugledu i tržišnom položaju HEP-a.
Usklađenje s tredim paketom (str.7)
Uprava HEP-a d.d. je u postupku donošenja energetskih zakona potpuno zakazala i dozvolila da u prijedlog Zakona o tržištu el. energije bude ugrađena afirmacija privatnog interesa, a na štetu HEP-grupe i na štetu javnog interesa Republike Hrvatske pa nema garancije da će u nastavku postupka usklađenja štititi interese HEP-a.
Unaprjeđenje poslovanja HEP-grupe (str.14)
U Programu piše: „Uspostava novog organizacijskog ustroja najzahtjevniji je i najsloženiji poslovni pothvat“ (str.15.)
Uprava društva ne uspostavlja novu organizaciju HEP-grupe na pustoj livadi, već sukladno zahtjevu okruženja i vremena treba restrukturirati dobro organizirani koncern koji je u proteklih 65 godina mijenjao organizacijske forme i dao značajan doprinos ukupnom hrvatskom gospodarstvu. Poboljšanje organizacije i restrukturiranje treba biti permanentni proces uvjetovan unutrašnjim i vanjskim čimbenicima. U Programu nema naznačene dinamike i niti jednog roka za izvršenje ovog „najzahtjevnijeg i najsloženijeg poslovnog pothvata“. Radim na mjestu rukovoditelja Odjela za normativu i ova aktivnost prema sadašnjoj organizaciji potpada upravo pod nadležnost mog odjela. Do danas ne raspolažem niti jednom informacijom da li je započeo, tko na njemu radi i kada će biti realiziran ovaj najzahtjevniji i najsloženiji poslovni pothvat. Činjenica da kao rukovoditelj nadležnog Odjela sa trideset i tri godine radnog iskustva u HEP-u, koji bi trebao raditi na tom pothvatu, o njemu ne znam ništa, budi u meni kao članu Nadzornog odbora opravdanu sumnju glede uspješnog ostvarenja ovog najzahtjevnijeg i najsloženijieg poslovnog pothvata.
Toplinarstvo (str.17)
Područje toplinarstva je nedostatno obrađeno i bez vizije održivog razvoja. Ni nakon brojnih upozorenja, u zadnjih pet godina s moje strane na sjednicama Nadzornog odbora, Uprava društva pod investicijama toplinarstva ne planira izgradnju spojne stanice u Zagrebu koja bi povezala istočni i zapadni dio grada i omogućila sigurnost opskrbe toplinskom energijom u slučajevima izvanrednog izlaska iz pogona jedne od elektrana-toplana. Pozitivan primjer su gradovi Berlin, Beč, Ljubljana…
Optimiranje kadrovske i organizacijske strukture (str.18)
U Programu piše da je potrebno izraditi detaljnu analizu postojećeg stanja i potrebnog broja radnih mjesta“ (str.14), ali to nije spriječilo Upravu da i bez izvršene analize prikaže smanjenje broja zaposlenih (tablica na str.18) pod naslovom „Optimiranje kadrovske i organizacijske strukture“, pa čak i da tim brojkama istupa u javnosti. Zagonetno je kako se može optimirati iz rukava. Takvo postupanje Uprave u suprotnosti je sa preuzetim obavezama prema Europskoj Komisiji u dijelu koji se odnosi na „društveno odgovorno restrukturiranje“. Nabrajaju se mjere i brojke koje su paušalne. Navodi se da je ušteda u trošku radne snage za HEP-grupu u razdoblju 2012.- 2016. g. 736,8 mil.kn. (str.9. i str.18.), a ušteda u troškovima radne snage za HEP-ODS za isto razdoblje je 1.060 mil.kn. (str.15.), što je pretpostavljam pogreška, ali od nekoliko stotina milijuna kuna.
Nigdje u programu ne spominje se namjera donošenja Plana kadrova za srednjoročno razdoblje. Prethodna Uprava, unatoč višekratnih upozorenja i obećanja da će donijeti Plan kadrova izbjegla je to učiniti. Aktualna Uprava očito pokazuje istu namjeru. U razdoblju 2004.- 2010. god. u HEP-u je primjenom iste metodologije potrošeno 300 mil. kuna za prijevremeno umirovljenje 2000 radnika, a zaposleno je 1500 novih radnika u dobi od preko 55 godina pa izgleda kao da „optimiranje kadrovske strukture“ dolazi iz iste radionice.
Bez Plana kadrova do 2016. god. doći će, i opet, do linearnog otpuštanja radnika po različitim kriterijima bez obzira na potrebu posla i nasušnu potrebu da HEP određene radnike zadrži u radnom odnosu. Po svemu sudeći doći će i do novog nekontroliranog zapošljavanja stranačkih i obiteljskih prijatelja, a bez obzira na stvarne potrebe društava.
Predlažem Nadzornom odboru da utvrdi rok do kojeg Uprava HEP-a d.d. treba donijeti Plan kadrova za srednjoročno razdoblje za HEP-grupu !
Inovacijski centar (str.19.)
Razmišljanje o potrebi inovacijskog centra je za svaku pohvalu. No prije nego krene u organiziranje ove funkcije Uprava bi trebala razmisliti o uspostavi Centra za reafirmaciju postojećih znanja kojima HEP raspolaže u vidu stručnih znanja svojih radnika, a ne koristi ih iz objektivnih i najčešće subjektivnih razloga. Reafirmacija postojedeg znanja donijela bi, po mojoj procjeni, daleko veće materijalne efekte u poslovanju HEP-a, a u znatno kraćem vremenu.
Racionalno korištenje energije (str.22)
Iz Programa rada Uprave treba izbaciti aktivnosti u kojima bi HEP promovirao i plaćao kampanje za racionalno korištenje energije i upotrebu štednih žarulja. To je područje u potpunosti u nadležnosti resornog ministarstva i izvan HEP-ovih djelatnosti i ekonomskog interesa. Ekonomski stručnjaci kažu da bi bilo razumljivije kada bi HEP reklamirao upotrebu električnih grijalica.
Dugoročna sigurnost opskrbe električnom energijom i drugim energetskim oblicima (str.26)
U programu na str. 26. stoji slijedeća tvrdnja: „Na priloženoj slici prikazana je dinamika raspoložive električne energije, koja pokazuje da će se revitalizacijom postojećih objekata, izgradnjom novih proizvodnih postrojenja za električnu energiju te mjerama energetske učinkovitosti, u 2018. potrošnja električne energije u Hrvatskoj moći u potpunosti zadovoljavati iz vlastitih proizvodnih postrojenja.“ Na str. 32. Programa piše da će se neovisnost dogoditi već u 2017. godini. Navedena tvrdnja u kontradikciji je sa tvrdnjom sa str. 27. programa gdje piše: „Za promatrano razdoblje od 2012. do 2016. godine, cijena električne energije iz uvoza manja je od cijena proizvodnje iz termoelektrana na loživo ulje i prirodni plin.“ , a uz to mogudnost financiranja izgradnje novih proizvodnih objekata je ozbiljno uvjetovana odnosom stupnja zaduženosti i operativnog profita. (str.31)
Tvrdnji o elektroenergetskoj neovisnosti Republike Hrvatske do 2018. godine odgovorno suprotstavljam tvrdnju da do 2018.godine, Republika Hrvatska neće biti elektroenergetski neovisna. Primjenom ovog Programa Hrvatska elektroprivreda će do 2018. godine imati u svojem vlasništvu oko 0 MW instaliranih kapaciteta spremnih za proizvodnju za tržište. Potpunim zanemarivanjem i nespominjanjem u ovom Programu posljedica primjene Zakona o vodama (gubitak vlasništva HEP-a nad svim hidroelektranama – cca 50% proizvodnih kapaciteta) i potpunim izostankom rješenja posljedica primjene Kyoto protokola u 2017. godini (supstituciju termoelektrana koje će postati potpuno nekonkurentne za proizvodnju el. energije – cca 50% proizvodnih kapaciteta), navedena tvrdnja čini se vrlo izglednom.
Kako se radi o najvećem i najvrjednijem trgovačkom društvu u državnom vlasništvu u Republici Hrvatskoj, čija djelatnost zadire u strateške i sigurnosne interese Republike Hrvatske, za mene kao člana Nadzornog odbora ovako grub propust od strane profesionalaca vrlo je blizak namjeri.
No, ispravna procjena navedenog puno je bliža ovlastima Državnog odvjetništva nego Nadzornog odbora Društva.
Plan investicija HEP-grupe (str. 30)
Poznato je da je investicijski ciklus temelj svakog gospodarskog rasta, a prvo i osnovno je procijeniti koje su to investicije koje će najbrže vratiti uloženi novac.
Srednjoročni i dugoročni plan investicija proizvodnih objekata u HEP-u ne postoji, suprotno navodima iz Programa na str.8., “pokretanje investicijskog ciklusa“ na str.10. i „planirani investicijski ciklus do 2016.g.“ na str. 14. Rokovi navedeni u Planu investicija proizvodnih kapaciteta (str.30. i 31.) su potpuno proizvoljni kao što su bili u istim takvim „Planovima investicija“ od 2004.- 2009. godine, čini se pisani od istih autora, za čiji potpuni debakl nitko nije odgovarao niti je utvrđivana bilo čija odgovornost, iako je pričinjena ogromna materijalna i nematerijalna šteta. Bez srednjoročnog plana investicija proizvodnih objekata sa svim elementima koje plan treba sadržavati, nemoguće je procijeniti koje su to investicije koje de najbrže vratiti uloženi novac . Nasuprot tome, donošenje srednjoročnog plana investicija omogućilo bi tehno-ekonomsku valorizaciju investicija i utvrđivanje prioriteta revitalizacije i izgradnje elektrana. Planira se sudjelovanje u izgradnji TE Tuzla 7 (str.39), a da ne znamo koliko je taj projekt konkurentan u odnosu na naše potencijalne investicije u proizvodnju. Nabrajanjem potencijalnih lokacija za revitalizaciju i izgradnju bez egzaktnih kriterija, primjenjuje se već iskušani recept za razbacivanje novca i bespovratno trošenje vremena.
A. Projekti ulaganja u obnovu i modernizaciju proizvodnih objekata (str.30)
U priloženoj tablici bode oči iznos od 400 milijuna kuna za revitalizaciju HE Varaždin koja je snage 90 MW, posebno ako ga usporedimo sa iznosima: od 202 milijuna za revitalizaciju HE Senj snage 216 MW i 266 milijuna za revitalizaciju HE Dubrovnik snage 216 MW. Pretpostavljam da je posrijedi neka pogreška.
B. Projekti investicijskih ulaganja u izgradnju novih proizvodnih kapaciteta (str.31)
Kao što sam već naprijed rekao priložena tablica je voluntaristički sklepana kao i sve takve tablice prijašnjih godina, a pretpostavljam i u istoj radionici. Bez srednjoročnog plana razvoja sa svim nužnim elementima ovakve tablice je bespredmetno analizirati i komentirati.
Predlažem Nadzornom odboru da utvrdi rok do kojeg Uprava HEP-a d.d. treba izraditi i predočiti Srednjoročni i dugoročni Plan investicija za proizvodne objekte sa svim elementima !
Naplata potraživanja za ulaganja u izgradnju elektrana u Republici Srbiji i Republici BiH (str.38) Radi se o ukupnom iznosu duga od cca 300 milijuna EUR, što se iz Programa ne vidi, pa je ovaj dio Programa trebalo popratiti kvantificiranim podacima i opisom konkretnih mjera s predvidivim rokovima.
Emisija CO2 i trgovanje emisijama (str.45)
Pod ovim naslovom u Programu piše: „HEP d.d. će pripremati HEP-Trgovini d.o.o. podatke iz simulatora tržišta električne energije potrebnih za srednjoročno i dugoročno planiranje proizvodnje iz termoenergetskih objekata i procjenu emisija CO2, nakon nabave simulatora i njegove operativne funkcije.“
Rizik posljedica primjene Kyoto protokola 2017. godine ne zahtijeva nabavu simulatora već hitno djelovanje i izradu Plana investicija koji bi sadržavao i rješenje za sve termoelektrane koje treba supstituirati.
Upravljanje imovinom (str. 46)
Uz neuspio pokušaj definiranja imovine, u ovom poglavlju u stvarnosti se razmatra upravljanje nekretninama. U nabrajanju svega i svačega iz kategorije „neenergetski objekti“ i što se s njima planira u budućnosti, ni jednom riječju ne spominju se odmarališta koja čine najveći i najvrjedniji dio neposlovne imovine HEP-a.
Rizici u poslovanju (str.47)
Materija je neodgovarajuće i nedostatno obrađena. Nema ni spomena o najznačajnijim rizicima prema kojima su eksponirana društva HEP-grupe, a da ne govorimo o strategiji upravljanja rizicima.
Najveća šteta od ovog Programa je što će uzalud potrošiti još 4 godine. Gubitak materijalnih i ljudskih resursa je uz velike žrtve nadoknadiv, ali uzalud potrošeno vrijeme je nenadoknadivo. Do sada smo, kada je u pitanju izgradnja proizvodnih objekata, potrošili gotovo dvadeset godina povijesno značajnog vremena. Kolika je, ogromna, takvom gospodarskom politikom, počinjena šteta najbolje govori činjenica da nositeljima vlasti ne pada na pamet štetnike kazneno goniti i nadoknaditi štetu, već sve završi nekom vrstom „poslovno-političke“ odgovornosti i smjenom menadžmenta.
Na kraju, ovaj me Program rada neodoljivo podsjeća na pokretnu traku za trčanje. Na traci, vi trčite iz sve snage, a i svi oko vas vide da zaista trčite. Nakon „pretrčanih“ pet kilometara potrošili ste svu energiju potrebnu da se odtrči pet kilometara, no kada se traka zaustavi vi ćete biti na istom mjestu gdje ste i prije bili. Uostalom, pokretna traka je i konstruirana za vašu vježbu i razonodu, a ne da njome stignete do željenog cilja.
Član Nadzornog odbora,
Jadranko Berlengi
