Novosti

1. O POSTUPKU DONOŠENJA ZAKONA

Treći paket energetske regulative EU usvojen je na tijelima EU 13. srpnja 2009. godine.
Prva aktivnost Ministarstva gospodarstva uslijedila je tek 27. svibnja 2010. godine.
Cijeli postupak usklađivanja, u dijelu koji se odnosi na električnu energiju, obilježio je prijepor između državnih službenika Ministarstva i njihovih konzultanata s jedne strane i energetskih subjekata i stručne javnosti s druge strane. Nakon niza slučajeva kršenja propisane procedure i neetičnog postupanja od strane službenika Ministarstva, dana 02.veljače 2011.godine, dopisom sam se obratio Ministru gospodarstva i o tome informirao Predsjednicu Vlade RH. Protestirao sam protiv nezamislivo niske razine profesionalnosti i neetičnog ponašanja visokopozicioniranih službenika Ministarstva gospodarstva u postupku donošenja energetskih Zakona.
Uprava HEP-a d.d. uputila je dopis Ministarstvu gospodarstva žaleći se na neprihvaćanje HEP-ovih primjedbi i na nedovoljan stupanj razumijevanja ukupnih posljedica primjene predloženih zakona.
Istovremeno, svi registrirani sindikati u HEP-u sazvali su konferenciju za medije i ukazali na opasnost od razbijanja i rasprodaje HEP-a, a za što prijedlozi zakona koje je utvrdilo Ministarstvo gospodarstva stvaraju normativne preduvjete.
Ovakvo sinhronizirano djelovanje Uprave HEP-a d.d. i svih sindikata u HEP-u natjeralo je Vladu da zaustavi slanje pripremljenih prijedloga Zakona u proceduru donošenja.
Stigla je jesen, bliže se parlamentarni izbori i nikome nije palo na pamet da problematizira razbijanje i privatizaciju Hrvatske elektroprivrede. Pripremljeni nacrti zakona čekali su neka bolja vremena.
Završili su izbori, konsolidirala su se tijela nove vlasti.
Za nositelje aktivnosti na donošenju energetskih zakona u Ministarstvu gospodarstva konačno su došla bolja vremena.
Ministarstvo gospodarstva zatražilo je od Uprave HEP-a d.d. da imenuje dvoje predstavnika u Radnu grupu Ministarstva za rad na energetskim zakonima. Uprava HEP-a d.d. imenovala je u radnu grupu članicu Uprave gospođu Krunoslavu Grgić Bolješić i mene, te o tome obavijestila Ministarstvo.
Dana 20.04.2012. gospođa Bolješić i ja sastali smo se sa predstavnicima svih društava temeljnih djelatnosti HEP-grupe i dogovorili da od Ministarstva gospodarstva zatražimo službenu verziju nacrta prijedloga svih energetskih zakona.
24.travnja 2012. službeno smo dopisom zatražili dostavu nacrta zakona, a kako više od mjesec dana ništa nije stizalo, 30.05.2012. poslali smo požurnicu na ime pomoćnika Ministra i zatražili dostavu što je moguće prije.
Naše muke iz 2010. i 2011. godine se nastavljaju.
Dana 04. lipnja 2012. god. primamo poziv za sastanak Radne grupe Ministarstva gospodarstva za 06. lipnja 2012. god., uz obećanje da će nam radna verzija prijedloga Zakona o energiji biti dostavljena u toku dana. Nacrt Zakona nam je dostavljen 05. lipnja 2012. god. popodne. Nakon sastanka u Ministarstvu gospodarstva, gdje je dogovoreno da se ide sa novim Zakonom, a ne sa izmjenama i dopunama, istoga dana poslali smo Nacrt prijedloga Zakona o energiji predsjedniku i svim članovima Uprave HEP-a d.d. s molbom da nam do 12.lipnja osiguraju komentare društava HEP-grupe na predloženi nacrt Zakona.
Usaglašavanje dostavljenih primjedbi obavljeno je 13.lipnja 2012.god uz prisustvo predstavnika društava HEP-grupe. Na sastanku Radne grupe 15.lipnja 2012.god. HEP je zastupao direktor Sektora za pravne poslove. Iako u nedopustivo kratkim rokovima za razmatranje teksta, a nakon dugog devetomjesečnog sna Ministarstva gospodarstva, usklađena su stajališta glede sadržaja Zakona o energiji bez većih razmimoilaženja.
No, slijedi novo iznenađenje.
Dana 26. srpnja 2012.god. primili smo elektronskom poštom iz Ministarstva gospodarstva:
nacrte Zakona o tržištu električne energije, Zakona o tržištu plina i Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti, „na ljetno čitanje“. Moj odgovor, kao člana Radne grupe, Ministarstvu gospodarstva možete naći u prilogu i u njemu se problematizira nekoliko stvari glede potpuno neprofesionalnog i neetičnog postupanja Ministarstva gospodarstva u postupku donošenja energetskih zakona.
27. kolovoza 2012.god. primili smo poziv na sastanak Radne grupe za 31.kolovoza 2012. god. u Ministarstvu gospodarstva, sa temom razmatranja nacrta zakona koje smo dobili na ljetno čitanje. Napominjem da je HEP na nacrt Zakona o tržištu električne energije, koji ima 81 članak, dao ukupno preko 300 primjedbi. Sva bitna rješenja koja se tiču položaja društava HEP-grupe u dostavljenom tekstu nacrta Zakona o tržištu električne energije ostala su potpuno jednaka kao ona koje je predlagalo Ministarstvo gospodarstva u vrijeme prethodne Vlade iz lipnja 2011.godine.
Bilo je jasno da jahači apokalipse jašu dalje, bez obzira na promjenu vlasti, te sam se elektronskom poštom obratio predsjedniku Uprave HEP-a d.d. sa molbom da mi kao članu Radne grupe da stajalište Uprave o spornim pitanjima, a posebno onim najvažnijim koja se tiču mogućeg vlasničkog izdvajanja Operatora prijenosnog sustava i Operatora distribucijskog sustava.
Nikakav odgovor nisam dobio.
U nedostatku zatraženih stavova nove Uprave HEP-a d.d., zastupao sam potpuno legitimne pisano iskazane stavove ranije Uprave HEP-a d.d.. Prigovorio sam predstavnicima Ministarstva na njihovom načinu rada i tvrdoglavom inzistiranju na rješenjima suprotnim rezultatima provedene javne rasprave, na što mi je ponuđeno da mi iz HEP-a dostavimo prijedlog formulacije odredbi o razdvajanju OPS-a i ODS-a onako kako smatramo da trebaju glasiti, što sam prihvatio. Na istom sastanku smo informirani da će energetski zakoni ići u redovnu proceduru..
03. rujna 2012. god. ponovno sam se elektronskom poštom obratio predsjedniku Uprave HEP-a d.d., opisao mu novonastalu situaciju i predložio da iskoristimo ponuđenu mogućnost kao posljednju priliku da zaštitimo interes društava HEP-grupe.
Ponovno, nikakav odgovor nisam dobio.
12. rujna 2012. god. održan je posljednji sastanak Radne grupe za izradu Zakona o tržištu električne energije u prostorijama HGK u Draškovićevoj 45.
Prezentiran nam je novi nacrt Zakona o tržištu električne energije u kojem je u samo jednom članku regulirano da se Operator prijenosnog sustava organizira po ITO modelu (zadržavanje cjelovitog HEP-a), a da će eventulana promjena ka vlasničkom izdvajanju, u slučaju nezadovoljavajućeg provođenja ITO modela, biti provedena izmjenom Zakona. Naravno da sam izrazio zadovoljstvo ovim rješenjem koje je Radna grupa jednoglasno prihvatila, a sa njim su se suglasili i prisutni predstavnici Ministarstva gospodarstva. Također je dogovoreno da se brišu odredbe čl. 35. nacrta Zakona o tržištu električne energije koje normiraju mogućnost vlasničkog izdvajanja Operatora distribucijskog sustava iz HEP-a..

Ponovno iznenađenje,
ali samo za one koji nisu proveli ove tri godine sa Ministarstvom gospodarstva i njihovim konzultantima u „radu“ na donošenju energetskih zakona.
Prijedlog Zakona o tržištu električne energije koji je objavljen na stranicama Ministarstva gospodarstva nema nikakve veze sa tekstom koji je utvrdila Radna grupa Ministarstva gospodarstva za izradu navedenog Zakona. Rješenja koja normiraju modele izdvajanja i razdvajanja OPS-a (čl.14.- čl.18.) i ODS-a (čl.36.) suprotna su zaključku Radne grupe od 12. rujna 2012. god. i čak što više pogoršana su na štetu HEP-a u odnosu na verziju teksta koji je prethodio sastanku Radne grupe 12. rujna 2012. god. Ostavljena je mogućnost vlasničkog razbijanja HEP-a bez suglasnosti Hrvatskog sabora. Važno je istaknuti da su u Radnoj grupi pored stručnjaka iz Ministarstva gospodarstva radili i predstavnici: Hrvatske elektroprivrede, Industrije nafte,Plinacra, Hrvatske energetske regulatorne agencije, HROTE-a, HAND-e i Glavnog državnog inspektorata.
Bilo bi vrijedno saznati ime i prezime, očito visoko pozicioniranog, činovnika/činovnice u Ministarstvu gospodarstva koji je potpisao tekst suprotan zaključcima javne rasprave u organizaciji CIGRE-Hrvatska i Ministarstva gospodarstva, koja se oko odabira modela vodila, u tri navrata, koncem 2010. i početkom 2011.godine i koja je iznjedrila ITO model kao optimalan odabir za Republiku Hrvatsku u ovom trenutku.
Na kraju još jedan biser. Ministarstvo gospodarstva je pozvalo 07.11.2012. god. na javnu raspravu o prijedlogu Zakona o tržištu električne energije iako je Zakon objavljen na internetskim stranicama Ministarstva tek u petak popodne 09.11.2012. godine. Javna rasprava je najavljena u ponedjeljak u 10h u velikoj dvorani Ministarstva gospodarstva. Naravno da najavljene javne rasprave nije ni bilo. Prvo, zato jer nitko ozbiljan ne bi stigao proučiti tekst Zakona od petka popodne do ponedjeljka ujutro. Drugo, zato jer su se tog dana svi koji u hrvatskoj elektroenergetici nešto znače nalazili u Opatiji na skupu HRO- CIGRE.
Treće, zato jer dnevnim redom tribine uopće nije bila predviđena javna rasprava o prijedlogu Zakona o tržištu električne energije već je održana tribina teoretske naravi na temu:
„Tržište električne energije: quo vadis ?“, a u okviru Programa EU IPA za Hrvatsku, kao što je i pisalo u priloženom pozivu.
No važno je da je Ministarstvo gospodarstva na svojim internetskim stranicama, i to na naslovnoj, objavilo spin pod naslovom: „Poziv na javnu raspravu o novom Zakonu o tržištu električne energije 12.11.2012.“
Na kraju, Ministarstvo predlaže donošenje Zakona po hitnom postupku iako za hitni postupak ne postoje opravdani razlozi.
Radna grupa za pravna pitanja Eurelectrica, čiji sam član, provela je istraživanje o stanju primjene Trećeg paketa u državama članicama EU, a istraživanjem je obuhvaćena i Hrvatska, u čemu sam i osobno sudjelovao. Rezultat provedenog istraživanja je objavljen u ožujku 2012. godine i pokazuje da veliki broj država još uvijek nije udovoljio zahtjevima Direktive 2009/72/EC, tj. trećeg paketa.
Većina država ovom poslu pristupa s velikom pažnjom i još većim oprezom, štiteći svoje legitimne interese. Akademik Božo Udovičić, u svojoj knjizi „Neodrživost održivog razvoja“, kada je u pitanju liberalizacija tržišta električne energije (str.182.) poručuje: „Današnji je naglasak na sigurnosti opskrbe i zaštiti okoliša. Prioritet je manje na liberalizaciji, a više na sigurnosti.“
Preporučuje (str.185) ponašanje kakvo primjenjuje većina europskih zemalja, što pokazuje i rezultat gore navedenog istraživanja Eurelectrica.
Dakle, Akademik Udovičić kaže: „ Pojmovi „maksimizacija profita“ i „minimizacija rizika“ (ti pojmovi koji još uvijek kotiraju visoko) ne priznaju specifične prilike, probleme, potrebe i interese malih tržišta kao što je hrvatsko u tranziciji, što podrazumijeva i moguću opasnost da u takvim globalnim odnosima u svijetu u kome prije svega vlada snaga i interes, te težnje za što bržim povratom uloženoga-uz što veći profit i što manji rizik, ti objektivni i specifični problemi, interesi i potrebe Hrvatske, ostanu u drugom planu. Zbog toga bi trebalo slijediti liniju opreza, a to znači postupnu privatizaciju i prepuštanja dijela energetskog tržišta, u ruke privatnog, posebno stranog kapitala. Privatizacija u energetskom sektoru trebala bi slijediti liniju i stupanj integracije Hrvatske u Europsku uniju, s ciljem da nikada ne bude većim dijelom to tržište i vlasništvo stavljeno u ruke i na volju privatnom, pogotovo stranom kapitalu, kao što je to bio slučaj u nekim europskim državama, kako bi bilo što manje stresnih slučajeva.“

2. O SADRŽAJU PRIJEDLOGA ZAKONA

U člancima 14.-18. prijedloga Zakona reguliraju se sva tri moguća modela prema Direktivi 2009/72/EC, (OU, ITO, ISO). Iako ISO model nije predložio nitko i jasno je da se neće primijeniti niti u budućnosti njegova primjena je detaljno razrađena. Dakle, umjesto jednoznačnog zakonskog uređenja ITO modela, koje je predložila Radna grupa za izradu Zakona, u prijedlogu Zakona nalazi se iz Direktive prepisani meni iz kojega će se neimenovani službenici državne administracije poslužiti kada za to dođe vrijeme.
Iako ne postoji obaveza vlasničkog izdvajanja OPS-a u članku 14. normirana je primjena modela vlasničkog izdvajanja kao pravilo, a ostali modeli mogu se primijeniti „ Iznimno“. Što više, u čl.14. umjesto izraza „može se organizirati“ upotrijebljen je izraz .. „ je organiziran „… , a što ne odgovara činjeničnom stanju niti očekivanom budućem rješenju. Dakle, tvrdnja u prijedlogu Zakona je neistinita.
Člankom 24. uređuje se postupak certifikacije operatora prijenosnog sustava u odnosu na treće zemlje. Jedinstveno je opredjeljenje da OPS u svakom slučaju kao regulirana djelatnost od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku ostane u vlasništvu Republike Hrvatske ili trgovačkog društva koje je u pretežnom vlasništvu Republike Hrvatske.
Odredba koja za Operatora prijenosnog sustava anticipira i priziva „investitora“ iz treće zemlje, u najmanju je ruku preuranjena i nije joj mjesto u ovom Zakonu.

Članak 36.st.(1) prijedloga Zakona predviđa mogućnost vlasničkog izdvajanja Operatora distribucijskog sustava i to bez prethodne suglasnosti Hrvatskog Sabora, iako članak 26. toč.1.Direktive 2009/72/EU kaže: „ Ovim pravilima ne stvara se obveza vlasničkog odvajanja osnovnih sredstava operatora distribucijskog sustava od vertikalno integriranog subjekta.“
Dakle, može se zaključiti da nepoznat netko žuri u susret „investitorima“ i u slučaju Operatora distribucijskog sustava.
Nakon analize najvažnijih odredbi za buduću sudbinu HEP-grupe, mali osvrt i na ostali dio prijedloga Zakona.
U članku 3.toč. (32) i (33), kod definiranja pojedinih izraza, operatori prijenosnog i distribucijskog sustava definiraju se kao pravne ili fizičke osobe. Iako je ta definicija u suprotnosti sa samim odredbama Zakona, npr.čl.14., iako su autori u nekoliko navrata upozoravani na tu pogrešku i obrazloženo im je zašto operatori OPS-a i ODS-a u Hrvatskoj mogu biti samo pravne osobe, oni i dalje ustrajavaju na navedenoj definiciji.
Navodim ovaj primjer zato jer je cijeli prijedlog Zakona, zanatski pravno, posebno nomotehnički, toliko loš da se lako može uočiti nedostatak bilo kakvog pravnog znanja o pisanju propisa.
Zakon je nepotrebno preopterećen i često nerazumljiv, a veliki dio materije ne bi uopće trebao biti obrađen u ovom Zakonu već u podzakonskim aktima. No, to je također posljedica nepoznavanja nomotehnike.
Jezik kojim je pisan prijedlog Zakona nije hrvatski književni jezik već kombinacija pojmova koji bi trebali biti dio hrvatskog književnog jezika i loše prevedenih engleskih termina.

3. O OSTALIM OKOLNOSTIMA

Svakako treba ukazati na ostale okolnosti koje, povezane sa ponašanjem Ministarstva gospodarstva u postupku donošenja energetskih zakona, upotpunjuju mozaik.
– Ukinut je Zakon o privatizaciji HEP-a koji je spriječavao privatizaciju HEP-a bez suglasnosti
Hrvatskog sabora.
– Zakon o vodama, oduzeo je HEP-u sve građevinske dijelove i pojedine dijelove elektrostrojarske opreme hidroelektrana. Bez pitanja i bez naknade. Građevinski dio hidroelektrane je cca 80 % vrijednosti elektrane. Dakle, oduzete su nam hidroelektrane.
– Ni nakon proteka pune tri godine od donošenja Strategije energetskog razvoja, Vlada Republike Hrvatske nije donijela Provedbu Strategije iako je na to obvezana odlukom Hrvatskog sabora u samoj Strategiji. Za navedeni posao zaduženo je i odgovorno Ministarstvo gospodarstva, kojem su i onda kao i danas bila puna usta investicijskih ulaganja u energetici, posebno onih kapitalnih.Tadašnja državna tajnica u intervjuu portalu Energetika – net u lipnju 2010.god. izjavila je da će Provedba Strategije biti dovršena do konca te 2010. godine, a možda i prije jer da je to temeljni dokument za ostvarenje svih energetskih projekata u Hrvatskoj. Provedba strategije nije donijeta ni do danas, a navedena gospođa danas razvija kapitalne energetske objekte u privatnom vlasništvu.
– U HEP-u ne postoji srednjoročni ni dugoročni plan razvoja i izgradnje proizvodnih objekata? Za izradu navedenih planova i njihovu realizaciju bile su zadužene Uprave HEP-a koje je postavljala Vlada RH, a odgovarale su Ministru gospodarstva.
– Kao što znate, predsjednik Glavne skupštine HEP-a d.d. u svibnju ove godine, pred Nadzornim odborom i Upravom Društva, izjavio je da 2000 radnika HEP-a, koji da su višak, treba poslati na burzu, na minimalac, jer ionako ništa ne rade, a još i kradu.
Nakon svih pobrojanih „aktivnosti“ resornog Ministarstva, izjava o radnicima koji ne rade i još i kradu trebala bi dodatno senzibilizirati pravdoljubivu javnost da se bez žaljenja poželi otarasiti poduzeća u kojem su radnici paraziti.
Sve naprijed iznijete okolnosti proizvedene su što radom što propustom činovnika državne administracije i odgovornih osoba u HEP-u koje je na njihova mjesta imenovala politika i koji, posredno ili neposredno odgovaraju Vladi RH.
Naravno, sve navedene okolnosti vode ka umanjenju vrijednosti HEP-a i sporijem ili bržem propadanju, kako bi postao lak plijen za razbijanje i rasprodaju, koju naši političari u zadnje vrijeme od milja zovu „monetizacija“.
Kada se poveže postupanje Ministarstva gospodarstva u postupku donošenja energetskih zakona koje je obilježila neprofesionalnost, neetičnost, drskost i neviđena upornost u svemu tome, sa ostalim okolnostima koje su također direktan ili indirektan proizvod tog istog Ministarstva gospodarstva, čini se da se previše podudarnih slučajnosti našlo na jednom mjestu.
Osobno smatram da postoje ozbiljne indicije da je nenormalno ponašanje visokih službenika u državnoj administraciji potaknuto koruptivnim razlozima, a da iza predloženog teksta Zakona stoje profesionalni lobisti i profesionalni dočekivači „investitora“.

4. O ULOZI UPRAVE HEP-a d.d.

Za razliku od prethodne Uprave koja je izričitim i jasnim pismenim obraćanjem Ministarstvu gospodarstva nastojala zaštititi interes Društva, novoimenovana Uprava HEP-a nije se htjela miješati u „posao“ Ministarstva gospodarstva u bitnim stvarima za HEP i očekuje da će njene primjedbe biti usvojene u javnoj raspravi, kao što je izvolila izvijestiti Nadzorni odbor Društva na sjednici 22.11.2012.godine. Pametnome dovoljno.

5. ZA KRAJ

U ovoj informaciji sam iznio niz činjenica koje sam spreman potkrijepiti odgovarajućim dokazima. Iznio sam i poneki vrijednosni sud koji je samo moj.
Pozivam sve članove Nadzornog odbora da se založe za promjenu ovog prijedloga Zakona u smjeru zaključaka Radne grupe Ministarstva gospodarstva za izradu energetskih zakona i da sukladno svojim mogućnostima, u daljnjem postupku pred Vladom RH i Hrvatskim saborom zaštite interes Društva.

Jadranko Berlengi,

Član Nadzornog odbora HEP-a d.d. i
Član Radne grupe za izradu energetskih zakona,
pri Ministarstvu gospodarstva