7. 9. 2009.
Nadzorni odbor HEP d.d. 29.04.2009.
Na sjednici Nadzornog odbora od 29. travnja 2009.god. glasovao sam protiv prijedloga Odluke o rebalansu gospodarskog plana HE-Grupe za 2009. godinu.
Temeljem članka 21. Poslovnika o radu Nadzornog odbora dajem izdvojeno mišljenje:
U Priloženom materijalu uz prijedlog Odluke pod točkom 5.2.2 Troškovi održavanja energetskih objekata i fond rizika, predloženo je da se planirana sredstva održavanja energetskih objekata i fonda rizika smanje sa 753,7 mil.kuna na 707,5 mil. kuna, tj. za 46,2 mil.kuna.
Ovaj prijedlog smatram neprihvatljivim sa stajališta strategije upravljanja rizicima i strategije održavanja objekata kao njenog sastavnog dijela.
U HEP-ovoj strategiji upravljanja rizicima, jedan od ključnih elemenata je i nošenje rizika od šteta požara i loma strojeva na materijalnoj imovini vlastitim sredstvima.
Bitan preduvjet nošenja rizika vlastitom snagom je dobra strategija održavanja, dobra zaštita na radu i protupožarna zaštita, te profesionalno, dobro obučeno i odgovorno osoblje.
Kada izostane bilo koji od navedenih preduvjeta, provođenje strategije upravljanja rizicima dolazi u pitanje, a rizik financijskog gubitka uslijed potencijalnih šteta višestruko se umnožava.
Obzirom na predmet rebalansa Plana, osvrnuti ću se samo na jedan od ključnih elemenata strategije upravljanja rizicima, a to je održavanje energetskih objekata.
U zadnje tri godine sredstva namijenjena održavanju objekata znatno su umanjena. Dvije godine za redom sredstva su umanjivana za 50%, a 2008. godine prešlo se na tzv. interventno održavanje što se u stvarnosti svodi isključivo na saniranje već nastalih šteta.
Ovakvo „održavanje“ nesumnjivo se odrazilo na stanje, ionako starih, postrojenja i na njihovu pouzdanost.
Poznata je činjenica da je prosječna starost osnovnih sredstava HEP-a vrlo blizu potpunoj amortiziranosti, a veliki broj postrojenja, posebno u djelatnosti proizvodnje i toplinarstva odavno je premašio svoj životni vijek.
Višegodišnje neodržavanje objekata i prebacivanje rizika na buduće vrijeme ne odvija se bez dodatnih troškova. Sredstva koja su trebala biti uložena u održavanje potrebno je uložiti naknadno, ali sada u većem iznosu nego da su bila uložena na vrijeme.
Dakle, u praksi je neprovediv model ušteda na održavanju.
Primjena takvog modela nije ništa drugo do uzimanje kredita na teret vlastitih osnovnih sredstava uz visoke kamate i nesagledive rizike u poslovanju, glede raspoloživosti, sigurnosnih zahtjeva, utjecaja na okoliš i okolinu te kvalitetu i pouzdanost pružanja usluga.
Iz svega navedenog proizlazi da je svako pa i najmanje umanjenje na poziciji troškova održavanja potpuno neprihvatljivo.
Svaka kuna zarađena u društvima HEP-Grupe zarađena je upravo eksploatacijom tih postrojenja, pa se za pravodobno preventivno održavanje i dovođenje postrojenja i opreme u optimalno funkcionalno stanje moraju iznaći i veća sredstva od onih predviđenih planom. Neodgovarajućim održavanjem, kroz dulje vrijeme, dovodi se u pitanje ne samo uspješnost poslovanja već i sama opstojnost društava HEP-Grupe, a o ostvarenju Misije i Vizije
HEP-Grupe bolje da ne govorimo.
U priloženom materijalu pod točkom 5.2.8 Troškovi restrukturiranja, u odnosu na prvobitni plan, predviđeno je povećanje za 55 milijuna kuna. Na upit o strukturi troškova navedene stavke, na sjednici je odgovoreno da se gotovo sva sredstva odnose na otpremnine i poticajne otpremnine koje se planira isplatiti radnicima.
Prilikom donošenja Gospodarskog plana za 2009. godinu zatražio sam da se među aktivnosti između ostalog unese i izrada Plana kadrova koji u HEP-u ne postoji, a postojao je prije 20 i više godina i koji bi znatno doprinjeo boljem iskorištenju navedenih sredstava te planirane odlaske u mirovinu i zapošljavanje novih radnika doveo u korelaciju sa stvarnim potrebama društava HEP-Grupe.
Anticipacija i transparentnost predstavljaju ključne čimbenike za svako uspješno restrukturiranje. Dugoročno planiranje radne snage, koje uključuje mehanizme formalne prekvalifikacije i duh cjeloživotnog učenja, doprinosi općoj zapošljivosti radnika i njihovom mogućem premještanju unutar društava HEP-Grupe. Metode provedbe restrukturiranja koje uključuju gubljenje iskusnih radnika, kao što je prijevremeno umirovljenje, povećavaju rizik od smanjenja broja stručnih kadrova u svim društvima HEP-Grupe.
Kako donošenje Plana kadrova nije unijeto ni u prijedlog rebalansa plana, smatram da će ponovno doći do linearne primjene poticajnih mjera, te da će brojni odlasci i opet iznova iznennađivati direktore i ostale odgovorne za pojedine dijelove procesa rada, kad saznaju da im odlaze radnici bitni za obavljanje ključnih poslova, a da nisu pipremili odgovarajuće zamjene. Treba znati da pojedina radna mjesta u društvima HEP-Grupe zahtjevaju specifična znanja i iskustvo koje se ne može steći nigdje izvan elektroprivrede, te da se radnici na niz radnih mjesta ne mogu uključiti u proces rada bez dodatne edukacije i pripreme za rad pod nadzorom iskusnijih kolega na pojedinim dijelovima postrojenja.
Jadranko Berlengi,
Član Nadzornog odbora HEP-a d.d.