Kategorija: Sudjelovanje radnika u odlučivanju

Nadzorni odbor HEP d.d.
15. sjednica, 19.rujna 2013.

Ad.10. Davanje suglasnosti na sklapanje Aneksa IV Sporazuma između HEP-a d.d. i HAC-a d.o.o. od 20. prosinca 2006. godine

Izdvojeno mišljenje
Na sjednici Nadzornog odbora od 19. rujna 2013.god. glasovao sam protiv prijedloga Odluke o davanju suglasnosti na sklapanje Aneksa IV Sporazuma između HEP-a d.d. i HAC-a d.o.o. od 20. prosinca 2006. godine.
Temeljem članka 21. Poslovnika o radu Nadzornog odbora dajem izdvojeno mišljenje:
Predloženi Aneks IV Sporazuma sadrži niz nedostataka zbog kojih se ne da ispitati valjanost i gospodarska osnovanost njegovog zaključivanja.
Terminologija upotrijebljena za označavanje ugovornih pojmova nije pravna terminologija pa ne omogućuje jednoznačno određenje upotrijebljenih termina.
Obrazloženje uz točku dnevnog reda sadrži kontradiktornosti sa samim prijedlogom Aneksa IV i drugim materijalima Uprave o istoj problematici.

Evo osnovnih primjedbi:

Naziv: Nakon sedam godina i četiri aneksa predmetni dokument je trebalo nazvati imenom koje odgovara sadržaju zaključenog posla, a to je ugovor o kupoprodaji elektroenergetskih objekata.

Predmet Sporazuma i Aneksa IV: Predmet Sporazuma i Aneksa IV sadržan je u Prilogu 1. i Prilogu 2. ovog Aneksa koji su njegov sastavni dio. Navedeni prilozi nisu dostavljeni Nadzornom odboru pa tako nije bilo mogućnosti izvršiti uvid u predmet Sporazuma i Aneksa IV, a poznato je da predmet kupoprodajnog ugovora predstavlja bitan sastojak ugovora.

Nadalje, ovako nedostatni materijali, bez prikaza predmeta o kojem se odlučuje (Priloga 1. I 2.) ne bi se smjeli dostavljati Nadzornom odboru na razmatranje.

U prijedlogu Aneksa IV, dostavljenom za sjednicu, u prenošenju predmeta ugovora iz Sporazuma u Aneks IV izgubio se pojam „vlasništvo“. Ovaj gubitak vlasništva nije nimalo bezazlen iako je na sjednici Nadzornog odbora, a nakon intervencije člana N.O., ispravljen kao greška u pisanju pa je u Aneksu IV ipak sačuvano vlasništvo HEP-a nad elektroenergetskim objektima.

Cijena, porez i zatezne kamate: U Aneksu IV nigdje se ne govori o cijeni predmeta Sporazuma i Aneksa IV, već se upotrebljava izraz „trošak stjecanja imovine“ koji nigdje u Sporazumu i aneksima nije definiran pa je nemoguće utvrditi sadržaj navedenog pojma. Tako je trošak stjecanja imovine 31.12.2006.god. iznosio 300.000.000,00 kn + PDV, a na dan potpisa ovog Aneksa IV stranke utvrđuju da je „trošak stjecanja imovine“ iz Priloga 1. 300.231.318,49 kn.

Ovo utvrđenje se čini u suprotnosti sa Čl.3. Aneksa IV st. 3. koji glasi:
„Za svaki pojedini elektroenergetski objekt iz Priloga 1. ovog Aneks-a, HEP d.d. će temeljem dostavljene financijske dokumentacije iz članka 7. ovog Aneksa utvrditi vrijednost građevinskog dijela objekta i pripadajuće opreme.“ Nije jasno kako se u nedostatku navedene dokumentacije utvrdila dodatna obaveza HEP-a d.d. , za imovinu iz Priloga 1.,u iznosu od 231.318,49 kn +PDV i to vrlo precizno na 49 lipa.
U utvrđivanje ukupne cijene, a posebno u rokove dospijeća uključila se i Porezna uprava Ministarstva financija putem izvršenog poreznog nadzora. U uvodnoj informaciji za ovu točku dnevnog reda stoji da će Zapisnik o poreznom nadzoru biti dostavljen nakon potpisivanja Anexa IV Sporazuma, a u Komentaru Uprave na Pismo Upravi od strane revizora (točka 8. Iste sjednice N.O.) na str.5. stoji „Nakon dostavljenog izvještaja o poreznom nadzoru HEP i HAC pristupit će potpisivanju Aneksa IV Sporazuma i preuzimanju predmetne imovine. Iako su ove dvije tvrdnje kontradiktorne u stvarnosti se dogodila treća solucija. Porezna uprava je ispostavila rješenje i porez je zajedno sa zateznim kamatama plaćen prije dostavljanja Zapisnika Porezne uprave i prije potpisivanja Aneksa IV Sporazuma.

Dakle, HEP je izvršio uplatu u državni proračun u iznosu od 265.400.212,76 kn poreza i to poreza na dodanu vrijednost u iznosu od 157.075.667,11 kuna i poreza na dobit u iznosu od 105.324.545,65 kuna. Prema podatku iz uvodnog materijala Uprave, HEP d.d. je platio i oko 44.000.000,00 kn zateznih kamata. Izražavam sumnju u zakonitost utvrđivanja temelja plaćanja PDV-a i poreza na dobit za navedene simulirane transakcije iz Sporazuma kao i osnovice za izračun navedenih poreza.
Obrazloženje i opis kako se došlo do osnovice i posebno datuma nastanka porezne obveze mene kao člana Nadzornog odbora Društva ne može zadovoljiti. Nikako ne stoji tvrdnja iz Uvoda da su se donošenjem Zakona o cestama, 20.srpnja 2011.godine stekli zakonski uvjeti za priznavanje isporuke. Uvjeti isporuke između HAC-a i HEP-a utvrđeni su Sporazumom, a HAC nije izvršio ni jednu od preuzetih obaveza pa se uvjeti za preuzimanje od strane HEP-a nisu stekli, a jedini odgovoran za to je HAC. Niti do danas HAC nije izvršio preuzete obaveze. Ako je zaista došlo do obveze plaćanja poreza 01.01.2012.godine postavlja se pitanje odgovornosti za zakašnjenje u plaćanju poreza. Neprihvatljivo je da HEP d.d. zbog zakašnjenja plati 40.000.000,00 kuna zateznih kamata.
Svu bijedu zaštite HEP-ovih interesa glede cijene i poreza najbolje oslikava Članak 10. St.1. Aneksa IV koji glasi: „Sporazumne strane suglasno utvrđuju da ne postoji potpuna tehnička, financijska, upravna i imovinsko-pravna dokumentacija za objekte iz Priloga 2. te će HEP d.d. izvršiti procjenu vrijednosti predmetnih objekata, radi priznavanja objekata u svojim poslovnim knjigama.“

Izražavam osnovanu sumnju da je HEP d.d. fingiranim transakcijama iz članka 4. Aneksa IV i naplatom poreza zasnovanom na neutemeljenim pretpostavkama oštećen najmanje za iznos poreza i zateznih kamata, a što doseže iznos od blizu 300.000.000,00 kuna.

Rokovi !!!: Rokovi su posebno bolna točka u zaštiti prava HEP-a d.d. iz predmetnog Sporazuma. Prvi rok za izvršenje Sporazuma od strane HAC-a, a to je predaja relevantne dokumentacije sa dokazima o vlasništvu i izvadcima iz zemljišnih knjiga, bio je dvije godine od potpisa Sporazuma. Produljen je neovlašteno (bez Statutom obvezane suglasnosti Nadzornog odbora) 11.studenog 2008.godine od strane tadašnjeg predsjednika Uprave za još jednu godinu.

Nakon proteka tri godine 2009.godine u prosincu tadašnji predsjednik Uprave HEP-a d.d. produljuje rok izvršenja, ponovno neovlašteno (bez Statutom obvezane suglasnosti Nadzornog odbora), za još dvije godine.
I taj rok je istekao 20.prosinca 2011.godine, a HEP se odrekao naplate ugovorenih zateznih kamata od 20.prosinca 2008.godine i to bez suglasnosti Nadzornog odbora.
Predmetna kupoprodaja konačno stiže pred Nadzorni odbor HEP-a d.d. u obliku prijedloga Aneksa IV. No kojeg li iznenađenja. Nigdje rokova u kojima bi HAC trebao izvršiti preuzete obaveze. U Članku 6. Stavak 4. HAC se i dalje obvezuje predati kompletnu dokumentaciju HEP-u, ali ovaj put bez navođenja roka. U Članku 7. se detaljno nabraja koju financijsku i upravno-tehničku dokumentaciju HAC treba predati HEP-u, ali ponovno bez utvrđenja roka izvršenja, ali zato se u istom članku HEP obvezuje potpisati zapisnike o primopredaji dokumentacije u roku od 30 dana.

Dakle, Aneksom IV dodatno je oslabljena pozicija HEP-a u ionako nepovoljnom ugovoru.
Za razliku od ranijih aneksa, ovaj put je nepovoljnija pozicija HEP-a u odnosu na početno loše stanje ovjerena suglasnošću Nadzornog odbora. Bojim se da su izostavljanjem rokova izvršenja obaveze od strane HAC-a u Aneksu IV prikrivena i pokrivena dosadašnja nezakonita postupanja trojice predsjednika Uprave koji su neovlašteno produljivali rokove i opraštali naplatu ugovorenih zateznih kamata.

Preuzimanje objekata: Preuzimanje objekata je i nakon potpisivanja Aneksa IV ostalo ugovorno potpuno nedefinirano. Aneks Sporazuma koji je potpisan 28.prosinca 2006.godine, dakle samo osam dana po potpisu Sporazuma, neistinito utvrđuje da HEP u gospodarskom smislu raspolaže objektima koji su predmet sporazuma. Danas, sedam godina poslije, u Članku 8. Anexa IV HEP d.d. se obvezuje danom potpisa Zapisnika o zatečenom stanju preuzeti obvezu održavanja predmetnih elektroenergetskih objekata. Kako je to HEP mogao već 2006. godine gospodarski raspolagati objektima, a ne održavati ih do danas, kad se zna da je održavanje preduvjet dobrog gospodarenja. Tko je do danas održavao navedene objekte koje HEP gospodarski koristi ?
Iako članak 7. Aneksa IV na kraju govori o okončanju postupka primopredaje objekata, Članak 8. uvodi potpisivanje „Zapisnika o zatečenom stanju“ i propisuje da će takvim potpisom biti „obavljen čin formalnog preuzimanja objekata“. Kako netko zatečeno stanje može proglasiti činom formalnog preuzimanja, osim ako ne radi na vlastitu štetu ?

Smatram da je prijedlog Aneksa IV, zajedno sa prilozima, obzirom na svoj sadržaj i značaj trebao prethodno biti dostavljen Revizorskom odboru Nadzornog odbora, tim više jer je redovna revizija inicirala rješavanje ovog problema. Kako je Nadzorni odbor dao suglasnost na zaključenje ovog dokumenta, predlažem da Revizorski odbor Nadzornog odbora naknadno prouči dokument i činjenice koje sam iznio u izdvojenom mišljenju te da se očituje o osnovanosti mojih primjedbi i razmotri mogućnost eventualne izmjene ovakvog ugovornog odnosa u cilju poboljšanja pozicije HEP-a i umanjenja štete koja bi mogla nastati za Društvo.

Jadranko Berlengi

Član Nadzornog odbora

1. O POSTUPKU DONOŠENJA ZAKONA

Treći paket energetske regulative EU usvojen je na tijelima EU 13. srpnja 2009. godine.
Prva aktivnost Ministarstva gospodarstva uslijedila je tek 27. svibnja 2010. godine.
Cijeli postupak usklađivanja, u dijelu koji se odnosi na električnu energiju, obilježio je prijepor između državnih službenika Ministarstva i njihovih konzultanata s jedne strane i energetskih subjekata i stručne javnosti s druge strane. Nakon niza slučajeva kršenja propisane procedure i neetičnog postupanja od strane službenika Ministarstva, dana 02.veljače 2011.godine, dopisom sam se obratio Ministru gospodarstva i o tome informirao Predsjednicu Vlade RH. Protestirao sam protiv nezamislivo niske razine profesionalnosti i neetičnog ponašanja visokopozicioniranih službenika Ministarstva gospodarstva u postupku donošenja energetskih Zakona.
Uprava HEP-a d.d. uputila je dopis Ministarstvu gospodarstva žaleći se na neprihvaćanje HEP-ovih primjedbi i na nedovoljan stupanj razumijevanja ukupnih posljedica primjene predloženih zakona.
Istovremeno, svi registrirani sindikati u HEP-u sazvali su konferenciju za medije i ukazali na opasnost od razbijanja i rasprodaje HEP-a, a za što prijedlozi zakona koje je utvrdilo Ministarstvo gospodarstva stvaraju normativne preduvjete.
Ovakvo sinhronizirano djelovanje Uprave HEP-a d.d. i svih sindikata u HEP-u natjeralo je Vladu da zaustavi slanje pripremljenih prijedloga Zakona u proceduru donošenja.
Stigla je jesen, bliže se parlamentarni izbori i nikome nije palo na pamet da problematizira razbijanje i privatizaciju Hrvatske elektroprivrede. Pripremljeni nacrti zakona čekali su neka bolja vremena.
Završili su izbori, konsolidirala su se tijela nove vlasti.
Za nositelje aktivnosti na donošenju energetskih zakona u Ministarstvu gospodarstva konačno su došla bolja vremena.
Ministarstvo gospodarstva zatražilo je od Uprave HEP-a d.d. da imenuje dvoje predstavnika u Radnu grupu Ministarstva za rad na energetskim zakonima. Uprava HEP-a d.d. imenovala je u radnu grupu članicu Uprave gospođu Krunoslavu Grgić Bolješić i mene, te o tome obavijestila Ministarstvo.
Dana 20.04.2012. gospođa Bolješić i ja sastali smo se sa predstavnicima svih društava temeljnih djelatnosti HEP-grupe i dogovorili da od Ministarstva gospodarstva zatražimo službenu verziju nacrta prijedloga svih energetskih zakona.
24.travnja 2012. službeno smo dopisom zatražili dostavu nacrta zakona, a kako više od mjesec dana ništa nije stizalo, 30.05.2012. poslali smo požurnicu na ime pomoćnika Ministra i zatražili dostavu što je moguće prije.
Naše muke iz 2010. i 2011. godine se nastavljaju.
Dana 04. lipnja 2012. god. primamo poziv za sastanak Radne grupe Ministarstva gospodarstva za 06. lipnja 2012. god., uz obećanje da će nam radna verzija prijedloga Zakona o energiji biti dostavljena u toku dana. Nacrt Zakona nam je dostavljen 05. lipnja 2012. god. popodne. Nakon sastanka u Ministarstvu gospodarstva, gdje je dogovoreno da se ide sa novim Zakonom, a ne sa izmjenama i dopunama, istoga dana poslali smo Nacrt prijedloga Zakona o energiji predsjedniku i svim članovima Uprave HEP-a d.d. s molbom da nam do 12.lipnja osiguraju komentare društava HEP-grupe na predloženi nacrt Zakona.
Usaglašavanje dostavljenih primjedbi obavljeno je 13.lipnja 2012.god uz prisustvo predstavnika društava HEP-grupe. Na sastanku Radne grupe 15.lipnja 2012.god. HEP je zastupao direktor Sektora za pravne poslove. Iako u nedopustivo kratkim rokovima za razmatranje teksta, a nakon dugog devetomjesečnog sna Ministarstva gospodarstva, usklađena su stajališta glede sadržaja Zakona o energiji bez većih razmimoilaženja.
No, slijedi novo iznenađenje.
Dana 26. srpnja 2012.god. primili smo elektronskom poštom iz Ministarstva gospodarstva:
nacrte Zakona o tržištu električne energije, Zakona o tržištu plina i Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti, „na ljetno čitanje“. Moj odgovor, kao člana Radne grupe, Ministarstvu gospodarstva možete naći u prilogu i u njemu se problematizira nekoliko stvari glede potpuno neprofesionalnog i neetičnog postupanja Ministarstva gospodarstva u postupku donošenja energetskih zakona.
27. kolovoza 2012.god. primili smo poziv na sastanak Radne grupe za 31.kolovoza 2012. god. u Ministarstvu gospodarstva, sa temom razmatranja nacrta zakona koje smo dobili na ljetno čitanje. Napominjem da je HEP na nacrt Zakona o tržištu električne energije, koji ima 81 članak, dao ukupno preko 300 primjedbi. Sva bitna rješenja koja se tiču položaja društava HEP-grupe u dostavljenom tekstu nacrta Zakona o tržištu električne energije ostala su potpuno jednaka kao ona koje je predlagalo Ministarstvo gospodarstva u vrijeme prethodne Vlade iz lipnja 2011.godine.
Bilo je jasno da jahači apokalipse jašu dalje, bez obzira na promjenu vlasti, te sam se elektronskom poštom obratio predsjedniku Uprave HEP-a d.d. sa molbom da mi kao članu Radne grupe da stajalište Uprave o spornim pitanjima, a posebno onim najvažnijim koja se tiču mogućeg vlasničkog izdvajanja Operatora prijenosnog sustava i Operatora distribucijskog sustava.
Nikakav odgovor nisam dobio.
U nedostatku zatraženih stavova nove Uprave HEP-a d.d., zastupao sam potpuno legitimne pisano iskazane stavove ranije Uprave HEP-a d.d.. Prigovorio sam predstavnicima Ministarstva na njihovom načinu rada i tvrdoglavom inzistiranju na rješenjima suprotnim rezultatima provedene javne rasprave, na što mi je ponuđeno da mi iz HEP-a dostavimo prijedlog formulacije odredbi o razdvajanju OPS-a i ODS-a onako kako smatramo da trebaju glasiti, što sam prihvatio. Na istom sastanku smo informirani da će energetski zakoni ići u redovnu proceduru..
03. rujna 2012. god. ponovno sam se elektronskom poštom obratio predsjedniku Uprave HEP-a d.d., opisao mu novonastalu situaciju i predložio da iskoristimo ponuđenu mogućnost kao posljednju priliku da zaštitimo interes društava HEP-grupe.
Ponovno, nikakav odgovor nisam dobio.
12. rujna 2012. god. održan je posljednji sastanak Radne grupe za izradu Zakona o tržištu električne energije u prostorijama HGK u Draškovićevoj 45.
Prezentiran nam je novi nacrt Zakona o tržištu električne energije u kojem je u samo jednom članku regulirano da se Operator prijenosnog sustava organizira po ITO modelu (zadržavanje cjelovitog HEP-a), a da će eventulana promjena ka vlasničkom izdvajanju, u slučaju nezadovoljavajućeg provođenja ITO modela, biti provedena izmjenom Zakona. Naravno da sam izrazio zadovoljstvo ovim rješenjem koje je Radna grupa jednoglasno prihvatila, a sa njim su se suglasili i prisutni predstavnici Ministarstva gospodarstva. Također je dogovoreno da se brišu odredbe čl. 35. nacrta Zakona o tržištu električne energije koje normiraju mogućnost vlasničkog izdvajanja Operatora distribucijskog sustava iz HEP-a..

Ponovno iznenađenje,
ali samo za one koji nisu proveli ove tri godine sa Ministarstvom gospodarstva i njihovim konzultantima u „radu“ na donošenju energetskih zakona.
Prijedlog Zakona o tržištu električne energije koji je objavljen na stranicama Ministarstva gospodarstva nema nikakve veze sa tekstom koji je utvrdila Radna grupa Ministarstva gospodarstva za izradu navedenog Zakona. Rješenja koja normiraju modele izdvajanja i razdvajanja OPS-a (čl.14.- čl.18.) i ODS-a (čl.36.) suprotna su zaključku Radne grupe od 12. rujna 2012. god. i čak što više pogoršana su na štetu HEP-a u odnosu na verziju teksta koji je prethodio sastanku Radne grupe 12. rujna 2012. god. Ostavljena je mogućnost vlasničkog razbijanja HEP-a bez suglasnosti Hrvatskog sabora. Važno je istaknuti da su u Radnoj grupi pored stručnjaka iz Ministarstva gospodarstva radili i predstavnici: Hrvatske elektroprivrede, Industrije nafte,Plinacra, Hrvatske energetske regulatorne agencije, HROTE-a, HAND-e i Glavnog državnog inspektorata.
Bilo bi vrijedno saznati ime i prezime, očito visoko pozicioniranog, činovnika/činovnice u Ministarstvu gospodarstva koji je potpisao tekst suprotan zaključcima javne rasprave u organizaciji CIGRE-Hrvatska i Ministarstva gospodarstva, koja se oko odabira modela vodila, u tri navrata, koncem 2010. i početkom 2011.godine i koja je iznjedrila ITO model kao optimalan odabir za Republiku Hrvatsku u ovom trenutku.
Na kraju još jedan biser. Ministarstvo gospodarstva je pozvalo 07.11.2012. god. na javnu raspravu o prijedlogu Zakona o tržištu električne energije iako je Zakon objavljen na internetskim stranicama Ministarstva tek u petak popodne 09.11.2012. godine. Javna rasprava je najavljena u ponedjeljak u 10h u velikoj dvorani Ministarstva gospodarstva. Naravno da najavljene javne rasprave nije ni bilo. Prvo, zato jer nitko ozbiljan ne bi stigao proučiti tekst Zakona od petka popodne do ponedjeljka ujutro. Drugo, zato jer su se tog dana svi koji u hrvatskoj elektroenergetici nešto znače nalazili u Opatiji na skupu HRO- CIGRE.
Treće, zato jer dnevnim redom tribine uopće nije bila predviđena javna rasprava o prijedlogu Zakona o tržištu električne energije već je održana tribina teoretske naravi na temu:
„Tržište električne energije: quo vadis ?“, a u okviru Programa EU IPA za Hrvatsku, kao što je i pisalo u priloženom pozivu.
No važno je da je Ministarstvo gospodarstva na svojim internetskim stranicama, i to na naslovnoj, objavilo spin pod naslovom: „Poziv na javnu raspravu o novom Zakonu o tržištu električne energije 12.11.2012.“
Na kraju, Ministarstvo predlaže donošenje Zakona po hitnom postupku iako za hitni postupak ne postoje opravdani razlozi.
Radna grupa za pravna pitanja Eurelectrica, čiji sam član, provela je istraživanje o stanju primjene Trećeg paketa u državama članicama EU, a istraživanjem je obuhvaćena i Hrvatska, u čemu sam i osobno sudjelovao. Rezultat provedenog istraživanja je objavljen u ožujku 2012. godine i pokazuje da veliki broj država još uvijek nije udovoljio zahtjevima Direktive 2009/72/EC, tj. trećeg paketa.
Većina država ovom poslu pristupa s velikom pažnjom i još većim oprezom, štiteći svoje legitimne interese. Akademik Božo Udovičić, u svojoj knjizi „Neodrživost održivog razvoja“, kada je u pitanju liberalizacija tržišta električne energije (str.182.) poručuje: „Današnji je naglasak na sigurnosti opskrbe i zaštiti okoliša. Prioritet je manje na liberalizaciji, a više na sigurnosti.“
Preporučuje (str.185) ponašanje kakvo primjenjuje većina europskih zemalja, što pokazuje i rezultat gore navedenog istraživanja Eurelectrica.
Dakle, Akademik Udovičić kaže: „ Pojmovi „maksimizacija profita“ i „minimizacija rizika“ (ti pojmovi koji još uvijek kotiraju visoko) ne priznaju specifične prilike, probleme, potrebe i interese malih tržišta kao što je hrvatsko u tranziciji, što podrazumijeva i moguću opasnost da u takvim globalnim odnosima u svijetu u kome prije svega vlada snaga i interes, te težnje za što bržim povratom uloženoga-uz što veći profit i što manji rizik, ti objektivni i specifični problemi, interesi i potrebe Hrvatske, ostanu u drugom planu. Zbog toga bi trebalo slijediti liniju opreza, a to znači postupnu privatizaciju i prepuštanja dijela energetskog tržišta, u ruke privatnog, posebno stranog kapitala. Privatizacija u energetskom sektoru trebala bi slijediti liniju i stupanj integracije Hrvatske u Europsku uniju, s ciljem da nikada ne bude većim dijelom to tržište i vlasništvo stavljeno u ruke i na volju privatnom, pogotovo stranom kapitalu, kao što je to bio slučaj u nekim europskim državama, kako bi bilo što manje stresnih slučajeva.“

2. O SADRŽAJU PRIJEDLOGA ZAKONA

U člancima 14.-18. prijedloga Zakona reguliraju se sva tri moguća modela prema Direktivi 2009/72/EC, (OU, ITO, ISO). Iako ISO model nije predložio nitko i jasno je da se neće primijeniti niti u budućnosti njegova primjena je detaljno razrađena. Dakle, umjesto jednoznačnog zakonskog uređenja ITO modela, koje je predložila Radna grupa za izradu Zakona, u prijedlogu Zakona nalazi se iz Direktive prepisani meni iz kojega će se neimenovani službenici državne administracije poslužiti kada za to dođe vrijeme.
Iako ne postoji obaveza vlasničkog izdvajanja OPS-a u članku 14. normirana je primjena modela vlasničkog izdvajanja kao pravilo, a ostali modeli mogu se primijeniti „ Iznimno“. Što više, u čl.14. umjesto izraza „može se organizirati“ upotrijebljen je izraz .. „ je organiziran „… , a što ne odgovara činjeničnom stanju niti očekivanom budućem rješenju. Dakle, tvrdnja u prijedlogu Zakona je neistinita.
Člankom 24. uređuje se postupak certifikacije operatora prijenosnog sustava u odnosu na treće zemlje. Jedinstveno je opredjeljenje da OPS u svakom slučaju kao regulirana djelatnost od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku ostane u vlasništvu Republike Hrvatske ili trgovačkog društva koje je u pretežnom vlasništvu Republike Hrvatske.
Odredba koja za Operatora prijenosnog sustava anticipira i priziva „investitora“ iz treće zemlje, u najmanju je ruku preuranjena i nije joj mjesto u ovom Zakonu.

Članak 36.st.(1) prijedloga Zakona predviđa mogućnost vlasničkog izdvajanja Operatora distribucijskog sustava i to bez prethodne suglasnosti Hrvatskog Sabora, iako članak 26. toč.1.Direktive 2009/72/EU kaže: „ Ovim pravilima ne stvara se obveza vlasničkog odvajanja osnovnih sredstava operatora distribucijskog sustava od vertikalno integriranog subjekta.“
Dakle, može se zaključiti da nepoznat netko žuri u susret „investitorima“ i u slučaju Operatora distribucijskog sustava.
Nakon analize najvažnijih odredbi za buduću sudbinu HEP-grupe, mali osvrt i na ostali dio prijedloga Zakona.
U članku 3.toč. (32) i (33), kod definiranja pojedinih izraza, operatori prijenosnog i distribucijskog sustava definiraju se kao pravne ili fizičke osobe. Iako je ta definicija u suprotnosti sa samim odredbama Zakona, npr.čl.14., iako su autori u nekoliko navrata upozoravani na tu pogrešku i obrazloženo im je zašto operatori OPS-a i ODS-a u Hrvatskoj mogu biti samo pravne osobe, oni i dalje ustrajavaju na navedenoj definiciji.
Navodim ovaj primjer zato jer je cijeli prijedlog Zakona, zanatski pravno, posebno nomotehnički, toliko loš da se lako može uočiti nedostatak bilo kakvog pravnog znanja o pisanju propisa.
Zakon je nepotrebno preopterećen i često nerazumljiv, a veliki dio materije ne bi uopće trebao biti obrađen u ovom Zakonu već u podzakonskim aktima. No, to je također posljedica nepoznavanja nomotehnike.
Jezik kojim je pisan prijedlog Zakona nije hrvatski književni jezik već kombinacija pojmova koji bi trebali biti dio hrvatskog književnog jezika i loše prevedenih engleskih termina.

3. O OSTALIM OKOLNOSTIMA

Svakako treba ukazati na ostale okolnosti koje, povezane sa ponašanjem Ministarstva gospodarstva u postupku donošenja energetskih zakona, upotpunjuju mozaik.
– Ukinut je Zakon o privatizaciji HEP-a koji je spriječavao privatizaciju HEP-a bez suglasnosti
Hrvatskog sabora.
– Zakon o vodama, oduzeo je HEP-u sve građevinske dijelove i pojedine dijelove elektrostrojarske opreme hidroelektrana. Bez pitanja i bez naknade. Građevinski dio hidroelektrane je cca 80 % vrijednosti elektrane. Dakle, oduzete su nam hidroelektrane.
– Ni nakon proteka pune tri godine od donošenja Strategije energetskog razvoja, Vlada Republike Hrvatske nije donijela Provedbu Strategije iako je na to obvezana odlukom Hrvatskog sabora u samoj Strategiji. Za navedeni posao zaduženo je i odgovorno Ministarstvo gospodarstva, kojem su i onda kao i danas bila puna usta investicijskih ulaganja u energetici, posebno onih kapitalnih.Tadašnja državna tajnica u intervjuu portalu Energetika – net u lipnju 2010.god. izjavila je da će Provedba Strategije biti dovršena do konca te 2010. godine, a možda i prije jer da je to temeljni dokument za ostvarenje svih energetskih projekata u Hrvatskoj. Provedba strategije nije donijeta ni do danas, a navedena gospođa danas razvija kapitalne energetske objekte u privatnom vlasništvu.
– U HEP-u ne postoji srednjoročni ni dugoročni plan razvoja i izgradnje proizvodnih objekata? Za izradu navedenih planova i njihovu realizaciju bile su zadužene Uprave HEP-a koje je postavljala Vlada RH, a odgovarale su Ministru gospodarstva.
– Kao što znate, predsjednik Glavne skupštine HEP-a d.d. u svibnju ove godine, pred Nadzornim odborom i Upravom Društva, izjavio je da 2000 radnika HEP-a, koji da su višak, treba poslati na burzu, na minimalac, jer ionako ništa ne rade, a još i kradu.
Nakon svih pobrojanih „aktivnosti“ resornog Ministarstva, izjava o radnicima koji ne rade i još i kradu trebala bi dodatno senzibilizirati pravdoljubivu javnost da se bez žaljenja poželi otarasiti poduzeća u kojem su radnici paraziti.
Sve naprijed iznijete okolnosti proizvedene su što radom što propustom činovnika državne administracije i odgovornih osoba u HEP-u koje je na njihova mjesta imenovala politika i koji, posredno ili neposredno odgovaraju Vladi RH.
Naravno, sve navedene okolnosti vode ka umanjenju vrijednosti HEP-a i sporijem ili bržem propadanju, kako bi postao lak plijen za razbijanje i rasprodaju, koju naši političari u zadnje vrijeme od milja zovu „monetizacija“.
Kada se poveže postupanje Ministarstva gospodarstva u postupku donošenja energetskih zakona koje je obilježila neprofesionalnost, neetičnost, drskost i neviđena upornost u svemu tome, sa ostalim okolnostima koje su također direktan ili indirektan proizvod tog istog Ministarstva gospodarstva, čini se da se previše podudarnih slučajnosti našlo na jednom mjestu.
Osobno smatram da postoje ozbiljne indicije da je nenormalno ponašanje visokih službenika u državnoj administraciji potaknuto koruptivnim razlozima, a da iza predloženog teksta Zakona stoje profesionalni lobisti i profesionalni dočekivači „investitora“.

4. O ULOZI UPRAVE HEP-a d.d.

Za razliku od prethodne Uprave koja je izričitim i jasnim pismenim obraćanjem Ministarstvu gospodarstva nastojala zaštititi interes Društva, novoimenovana Uprava HEP-a nije se htjela miješati u „posao“ Ministarstva gospodarstva u bitnim stvarima za HEP i očekuje da će njene primjedbe biti usvojene u javnoj raspravi, kao što je izvolila izvijestiti Nadzorni odbor Društva na sjednici 22.11.2012.godine. Pametnome dovoljno.

5. ZA KRAJ

U ovoj informaciji sam iznio niz činjenica koje sam spreman potkrijepiti odgovarajućim dokazima. Iznio sam i poneki vrijednosni sud koji je samo moj.
Pozivam sve članove Nadzornog odbora da se založe za promjenu ovog prijedloga Zakona u smjeru zaključaka Radne grupe Ministarstva gospodarstva za izradu energetskih zakona i da sukladno svojim mogućnostima, u daljnjem postupku pred Vladom RH i Hrvatskim saborom zaštite interes Društva.

Jadranko Berlengi,

Član Nadzornog odbora HEP-a d.d. i
Član Radne grupe za izradu energetskih zakona,
pri Ministarstvu gospodarstva

Nadzorni odbor HEP-a d.d. 9. sjednica, 20.prosinca 2012.

Ad.6. Program rada Uprave HEP-a d.d. za mandatno razdoblje 2012.-2016. godine

Na 9. sjednici Nadzornog odbora glasao sam protiv prihvaćanja Programa rada Uprave HEP-a d.d. za mandatno razdoblje 2012.-2016. godine te dajem sljedeće:

Izdvojeno mišljenje

Analizom Programa rada našao sam da sadržajno ne zadovoljava potrebe društava HEP-grupe i da ničim ne ukazuje da bi programom proklamirani ciljevi mogli biti i ostvareni, što više gotovo je nemoguće uspostaviti vezu između ciljeva i programa.
Predočeni dokument je u stvarnosti plan, a ne program. To je popis najavljenih predviđanja i želja, a da niti za jednu aktivnost nisu utvrđeni nositelji i rokovi. Program koji za četverogodišnje aktivnosti sadrži samo jedan jedini rok izvršenja aktivnosti (izrada šifrarnika roba, usluga i radova) nemoguće je kontrolirati.
Ovakvim dokumentom, kao član Nadzornog odbora, onemogućen sam u vršenju osnovne funkcije.
U viziji HEP-grupe nije istaknuta ambicija regionalnog lidera iako je ona postojala u viziji HEP-grupe sve do 2009. godine. Smatram da je treba reafirmirati.
Nadalje, postoje područja od velike važnosti za budućnost rada i sudbinu HEP-grupe koja u programu rada nisu ni dotaknuta:

1. Posljedice primjene Zakona o vodama

Zakon o vodama je posebna priča na čije posljedice upozoravam Upravu HEP-a d.d. još od 2009. godine, otkako je Zakon donesen. Navedenim Zakonom HEP-u d.d. su praktično oduzete sve hidroelektrane (konkretno, izrekom Zakona preko 80% vrijednosti hidroelektrana) i prenijete u državno vlasništvo bez naknade. Uprava je odavno trebala poduzeti aktivnosti kojima će zaštititi HEP d.d. od nezakonitog i neustavnog oduzimanja imovine. Zakon o vodama je pored mnogih nedostataka i u suprotnosti s pravom EU. Ostala su neriješena pitanja osnove oduzimanja vlasništva HEP-u d.d., naknade HEP-u, promjena temeljnog kapitala HEP-a d.d., obračun amortizacije, osnova korištenja i eksploatacije od strane HEP-a, pitanje odgovornosti prema trećima i brojna druga.

2. Posljedice primjene odredbi Kyoto protokola 2017. godine.

U Programu nema aktivnosti i rokova koji bi garantirali zadovoljenje obaveza koje za društva HEP-grupe proizlaze iz Kyoto protokola do 2017.godine. Ozbiljna je pretpostavka, koja dolazi iz stručnih krugova, da je nužna supstitucija gotovo svih sadašnjih termoelektrana ukupne snage cca 1800 MW.

3. Završetak izgradnje poslovne zgrade sjedišta HEP-a

Svakako je u Programu trebalo par riječi posvetiti završetku izgradnje poslovne zgrade u sjedištu HEP-a, čija izgradnja se protegnula na besramno dugih šest godina, a nije izvjesno kada de biti okončana. Ne radi se samo o izgradnji sporne zgrade već o uređenju cijele lokacije sjedišta koncerna na način primjeren značaju, ugledu i tržišnom položaju HEP-a.

Usklađenje s tredim paketom (str.7)

Uprava HEP-a d.d. je u postupku donošenja energetskih zakona potpuno zakazala i dozvolila da u prijedlog Zakona o tržištu el. energije bude ugrađena afirmacija privatnog interesa, a na štetu HEP-grupe i na štetu javnog interesa Republike Hrvatske pa nema garancije da će u nastavku postupka usklađenja štititi interese HEP-a.

Unaprjeđenje poslovanja HEP-grupe (str.14)

U Programu piše: „Uspostava novog organizacijskog ustroja najzahtjevniji je i najsloženiji poslovni pothvat“ (str.15.)
Uprava društva ne uspostavlja novu organizaciju HEP-grupe na pustoj livadi, već sukladno zahtjevu okruženja i vremena treba restrukturirati dobro organizirani koncern koji je u proteklih 65 godina mijenjao organizacijske forme i dao značajan doprinos ukupnom hrvatskom gospodarstvu. Poboljšanje organizacije i restrukturiranje treba biti permanentni proces uvjetovan unutrašnjim i vanjskim čimbenicima. U Programu nema naznačene dinamike i niti jednog roka za izvršenje ovog „najzahtjevnijeg i najsloženijeg poslovnog pothvata“. Radim na mjestu rukovoditelja Odjela za normativu i ova aktivnost prema sadašnjoj organizaciji potpada upravo pod nadležnost mog odjela. Do danas ne raspolažem niti jednom informacijom da li je započeo, tko na njemu radi i kada će biti realiziran ovaj najzahtjevniji i najsloženiji poslovni pothvat. Činjenica da kao rukovoditelj nadležnog Odjela sa trideset i tri godine radnog iskustva u HEP-u, koji bi trebao raditi na tom pothvatu, o njemu ne znam ništa, budi u meni kao članu Nadzornog odbora opravdanu sumnju glede uspješnog ostvarenja ovog najzahtjevnijeg i najsloženijieg poslovnog pothvata.

Toplinarstvo (str.17)

Područje toplinarstva je nedostatno obrađeno i bez vizije održivog razvoja. Ni nakon brojnih upozorenja, u zadnjih pet godina s moje strane na sjednicama Nadzornog odbora, Uprava društva pod investicijama toplinarstva ne planira izgradnju spojne stanice u Zagrebu koja bi povezala istočni i zapadni dio grada i omogućila sigurnost opskrbe toplinskom energijom u slučajevima izvanrednog izlaska iz pogona jedne od elektrana-toplana. Pozitivan primjer su gradovi Berlin, Beč, Ljubljana…

Optimiranje kadrovske i organizacijske strukture (str.18)

U Programu piše da je potrebno izraditi detaljnu analizu postojećeg stanja i potrebnog broja radnih mjesta“ (str.14), ali to nije spriječilo Upravu da i bez izvršene analize prikaže smanjenje broja zaposlenih (tablica na str.18) pod naslovom „Optimiranje kadrovske i organizacijske strukture“, pa čak i da tim brojkama istupa u javnosti. Zagonetno je kako se može optimirati iz rukava. Takvo postupanje Uprave u suprotnosti je sa preuzetim obavezama prema Europskoj Komisiji u dijelu koji se odnosi na „društveno odgovorno restrukturiranje“. Nabrajaju se mjere i brojke koje su paušalne. Navodi se da je ušteda u trošku radne snage za HEP-grupu u razdoblju 2012.- 2016. g. 736,8 mil.kn. (str.9. i str.18.), a ušteda u troškovima radne snage za HEP-ODS za isto razdoblje je 1.060 mil.kn. (str.15.), što je pretpostavljam pogreška, ali od nekoliko stotina milijuna kuna.
Nigdje u programu ne spominje se namjera donošenja Plana kadrova za srednjoročno razdoblje. Prethodna Uprava, unatoč višekratnih upozorenja i obećanja da će donijeti Plan kadrova izbjegla je to učiniti. Aktualna Uprava očito pokazuje istu namjeru. U razdoblju 2004.- 2010. god. u HEP-u je primjenom iste metodologije potrošeno 300 mil. kuna za prijevremeno umirovljenje 2000 radnika, a zaposleno je 1500 novih radnika u dobi od preko 55 godina pa izgleda kao da „optimiranje kadrovske strukture“ dolazi iz iste radionice.
Bez Plana kadrova do 2016. god. doći će, i opet, do linearnog otpuštanja radnika po različitim kriterijima bez obzira na potrebu posla i nasušnu potrebu da HEP određene radnike zadrži u radnom odnosu. Po svemu sudeći doći će i do novog nekontroliranog zapošljavanja stranačkih i obiteljskih prijatelja, a bez obzira na stvarne potrebe društava.
Predlažem Nadzornom odboru da utvrdi rok do kojeg Uprava HEP-a d.d. treba donijeti Plan kadrova za srednjoročno razdoblje za HEP-grupu !

Inovacijski centar (str.19.)

Razmišljanje o potrebi inovacijskog centra je za svaku pohvalu. No prije nego krene u organiziranje ove funkcije Uprava bi trebala razmisliti o uspostavi Centra za reafirmaciju postojećih znanja kojima HEP raspolaže u vidu stručnih znanja svojih radnika, a ne koristi ih iz objektivnih i najčešće subjektivnih razloga. Reafirmacija postojedeg znanja donijela bi, po mojoj procjeni, daleko veće materijalne efekte u poslovanju HEP-a, a u znatno kraćem vremenu.

Racionalno korištenje energije (str.22)

Iz Programa rada Uprave treba izbaciti aktivnosti u kojima bi HEP promovirao i plaćao kampanje za racionalno korištenje energije i upotrebu štednih žarulja. To je područje u potpunosti u nadležnosti resornog ministarstva i izvan HEP-ovih djelatnosti i ekonomskog interesa. Ekonomski stručnjaci kažu da bi bilo razumljivije kada bi HEP reklamirao upotrebu električnih grijalica.

Dugoročna sigurnost opskrbe električnom energijom i drugim energetskim oblicima (str.26)

U programu na str. 26. stoji slijedeća tvrdnja: „Na priloženoj slici prikazana je dinamika raspoložive električne energije, koja pokazuje da će se revitalizacijom postojećih objekata, izgradnjom novih proizvodnih postrojenja za električnu energiju te mjerama energetske učinkovitosti, u 2018. potrošnja električne energije u Hrvatskoj moći u potpunosti zadovoljavati iz vlastitih proizvodnih postrojenja.“ Na str. 32. Programa piše da će se neovisnost dogoditi već u 2017. godini. Navedena tvrdnja u kontradikciji je sa tvrdnjom sa str. 27. programa gdje piše: „Za promatrano razdoblje od 2012. do 2016. godine, cijena električne energije iz uvoza manja je od cijena proizvodnje iz termoelektrana na loživo ulje i prirodni plin.“ , a uz to mogudnost financiranja izgradnje novih proizvodnih objekata je ozbiljno uvjetovana odnosom stupnja zaduženosti i operativnog profita. (str.31)

Tvrdnji o elektroenergetskoj neovisnosti Republike Hrvatske do 2018. godine odgovorno suprotstavljam tvrdnju da do 2018.godine, Republika Hrvatska neće biti elektroenergetski neovisna. Primjenom ovog Programa Hrvatska elektroprivreda će do 2018. godine imati u svojem vlasništvu oko 0 MW instaliranih kapaciteta spremnih za proizvodnju za tržište. Potpunim zanemarivanjem i nespominjanjem u ovom Programu posljedica primjene Zakona o vodama (gubitak vlasništva HEP-a nad svim hidroelektranama – cca 50% proizvodnih kapaciteta) i potpunim izostankom rješenja posljedica primjene Kyoto protokola u 2017. godini (supstituciju termoelektrana koje će postati potpuno nekonkurentne za proizvodnju el. energije – cca 50% proizvodnih kapaciteta), navedena tvrdnja čini se vrlo izglednom.
Kako se radi o najvećem i najvrjednijem trgovačkom društvu u državnom vlasništvu u Republici Hrvatskoj, čija djelatnost zadire u strateške i sigurnosne interese Republike Hrvatske, za mene kao člana Nadzornog odbora ovako grub propust od strane profesionalaca vrlo je blizak namjeri.
No, ispravna procjena navedenog puno je bliža ovlastima Državnog odvjetništva nego Nadzornog odbora Društva.

Plan investicija HEP-grupe (str. 30)

Poznato je da je investicijski ciklus temelj svakog gospodarskog rasta, a prvo i osnovno je procijeniti koje su to investicije koje će najbrže vratiti uloženi novac.
Srednjoročni i dugoročni plan investicija proizvodnih objekata u HEP-u ne postoji, suprotno navodima iz Programa na str.8., “pokretanje investicijskog ciklusa“ na str.10. i „planirani investicijski ciklus do 2016.g.“ na str. 14. Rokovi navedeni u Planu investicija proizvodnih kapaciteta (str.30. i 31.) su potpuno proizvoljni kao što su bili u istim takvim „Planovima investicija“ od 2004.- 2009. godine, čini se pisani od istih autora, za čiji potpuni debakl nitko nije odgovarao niti je utvrđivana bilo čija odgovornost, iako je pričinjena ogromna materijalna i nematerijalna šteta. Bez srednjoročnog plana investicija proizvodnih objekata sa svim elementima koje plan treba sadržavati, nemoguće je procijeniti koje su to investicije koje de najbrže vratiti uloženi novac . Nasuprot tome, donošenje srednjoročnog plana investicija omogućilo bi tehno-ekonomsku valorizaciju investicija i utvrđivanje prioriteta revitalizacije i izgradnje elektrana. Planira se sudjelovanje u izgradnji TE Tuzla 7 (str.39), a da ne znamo koliko je taj projekt konkurentan u odnosu na naše potencijalne investicije u proizvodnju. Nabrajanjem potencijalnih lokacija za revitalizaciju i izgradnju bez egzaktnih kriterija, primjenjuje se već iskušani recept za razbacivanje novca i bespovratno trošenje vremena.

A. Projekti ulaganja u obnovu i modernizaciju proizvodnih objekata (str.30)
U priloženoj tablici bode oči iznos od 400 milijuna kuna za revitalizaciju HE Varaždin koja je snage 90 MW, posebno ako ga usporedimo sa iznosima: od 202 milijuna za revitalizaciju HE Senj snage 216 MW i 266 milijuna za revitalizaciju HE Dubrovnik snage 216 MW. Pretpostavljam da je posrijedi neka pogreška.

B. Projekti investicijskih ulaganja u izgradnju novih proizvodnih kapaciteta (str.31)
Kao što sam već naprijed rekao priložena tablica je voluntaristički sklepana kao i sve takve tablice prijašnjih godina, a pretpostavljam i u istoj radionici. Bez srednjoročnog plana razvoja sa svim nužnim elementima ovakve tablice je bespredmetno analizirati i komentirati.

Predlažem Nadzornom odboru da utvrdi rok do kojeg Uprava HEP-a d.d. treba izraditi i predočiti Srednjoročni i dugoročni Plan investicija za proizvodne objekte sa svim elementima !

Naplata potraživanja za ulaganja u izgradnju elektrana u Republici Srbiji i Republici BiH (str.38) Radi se o ukupnom iznosu duga od cca 300 milijuna EUR, što se iz Programa ne vidi, pa je ovaj dio Programa trebalo popratiti kvantificiranim podacima i opisom konkretnih mjera s predvidivim rokovima.

Emisija CO2 i trgovanje emisijama (str.45)

Pod ovim naslovom u Programu piše: „HEP d.d. će pripremati HEP-Trgovini d.o.o. podatke iz simulatora tržišta električne energije potrebnih za srednjoročno i dugoročno planiranje proizvodnje iz termoenergetskih objekata i procjenu emisija CO2, nakon nabave simulatora i njegove operativne funkcije.“
Rizik posljedica primjene Kyoto protokola 2017. godine ne zahtijeva nabavu simulatora već hitno djelovanje i izradu Plana investicija koji bi sadržavao i rješenje za sve termoelektrane koje treba supstituirati.

Upravljanje imovinom (str. 46)

Uz neuspio pokušaj definiranja imovine, u ovom poglavlju u stvarnosti se razmatra upravljanje nekretninama. U nabrajanju svega i svačega iz kategorije „neenergetski objekti“ i što se s njima planira u budućnosti, ni jednom riječju ne spominju se odmarališta koja čine najveći i najvrjedniji dio neposlovne imovine HEP-a.

Rizici u poslovanju (str.47)

Materija je neodgovarajuće i nedostatno obrađena. Nema ni spomena o najznačajnijim rizicima prema kojima su eksponirana društva HEP-grupe, a da ne govorimo o strategiji upravljanja rizicima.

Najveća šteta od ovog Programa je što će uzalud potrošiti još 4 godine. Gubitak materijalnih i ljudskih resursa je uz velike žrtve nadoknadiv, ali uzalud potrošeno vrijeme je nenadoknadivo. Do sada smo, kada je u pitanju izgradnja proizvodnih objekata, potrošili gotovo dvadeset godina povijesno značajnog vremena. Kolika je, ogromna, takvom gospodarskom politikom, počinjena šteta najbolje govori činjenica da nositeljima vlasti ne pada na pamet štetnike kazneno goniti i nadoknaditi štetu, već sve završi nekom vrstom „poslovno-političke“ odgovornosti i smjenom menadžmenta.

Na kraju, ovaj me Program rada neodoljivo podsjeća na pokretnu traku za trčanje. Na traci, vi trčite iz sve snage, a i svi oko vas vide da zaista trčite. Nakon „pretrčanih“ pet kilometara potrošili ste svu energiju potrebnu da se odtrči pet kilometara, no kada se traka zaustavi vi ćete biti na istom mjestu gdje ste i prije bili. Uostalom, pokretna traka je i konstruirana za vašu vježbu i razonodu, a ne da njome stignete do željenog cilja.

Član Nadzornog odbora,
Jadranko Berlengi

Nadzorni odbor HEP d.d. – 2. sjednica, 23.veljače 2012.

Ad.8. Davanje suglasnosti na prijedlog rebalansa Plana investicija HEP – grupe za 2012. godinu

Izdvojeno mišljenje

Na 2. Sjednici Nadzornog odbora glasao sam protiv davanja suglasnosti na Prijedloga rebalansa Plana investicija HEP- grupe. Uvodno želim reći da sam na 20. Sjednici Nadzornog odbora od 21.12.2011. godine takoĎer glasao protiv davanja suglasnosti na Plan investicija HEP-grupe za 2012. godinu. Glavni razlog protivljenja takvom Planu bio je potpuni izostanak ulaganja u nove proizvodne kapacitete. U Planu investicija za 2012. godinu nema niti jednog MW nove snage. Sve kapitalne investicije u HEP-Proizvodnji d.o.o. su u stvari zamjene i rekonstrukcije. U kapitalne investicije ulaže se 24.050.000 kn., a u ostale investicije 47.073.269 kn. Pod rednim brojem 20 objekt investicije je sustav upravljanja plinskom turbinom u TE-TO. Radi se u sustavu upravljanja plinskom turninom koji se planira zamijeniti iako je izgraĎen 2000.g. i nosi oznaku MARK 5. Za usporedbu, sustav upravljanja u EL-TO-u je MARK 4, u TE Osijek MARK 2, a TE Jertovec ima još stariji sustav od Osijeka pa ni ne spada u kategoriju navedenih MARK sustava. Ostalo je neobrazloženo čime je navedena stavka izborila prioritet. Prema riječima predlagatelja Plana, za odreĎivanje prioriteta ulaganja primijenjena je posebno razvijena metoda. Zatražio sam da se navedena metoda dostavi na uvid članovima Nadzornog odbora. Na str. 5. Plana investicija za 2012. godinu, navode se trogodišnji i petogodišnji planovi razvoja i izgradnje društava HEP-grupe. Na istoj sjednici zatražio sam da se članovima Nadzornog odbora dostave srednjeročni planovi razvoja i izgradnje društava HEP-grupe. Uz ovakav godišnji Plan investicija bilo bi zaista interesantno vidjeti srednjeročne planove društava, posebno HEP-Proizvodnje d.o.o. Na tako, po meni neprihvatljiv, Plan investicija za 2012. godinu u iznosu od 2.242.623.000 kuna, došao je Prijedlog rebalansa plana investicija HEP-grupe za 2012. godinu, kojim se Plan investicija povećava za 1.159.394.418 kuna, pa ukupno za 2012. godinu iznosi 3.402.017.418 kuna. Rebalansom plana investicija HEP-grupe za 2012. godinu, HEP d.d., izvornom odlukom organa društva, povećava Plan investicija za dodatnih 1.159.394.418 kuna, iako je odluka o povećanju Plana donesena kao politička odluka, a bez stvarnih nužnih potreba društava HEP-grupe, zakljuičujući prema novopredloženim stavkama rebalansa plana. Plan je povećan za preko 50%, no u njemu ponovno nema ni jednog MW nove snage, a nema niti značajnijih sredstava predviĎenih za planiranje razvoja i pripreme izgradnje novih proizvodnih objekata.
Pored navedenog nedostatka, iz Prijedloga rebalansa plana nije izvjesno iz kojih izvora i pod kojim uvjetima bi se financiralo predložene projekte pa stoga nije moguće izračunati njihovu isplativost. Nadalje, kao i u svim dosadašnjim prijedlozima planova izgradnje, nedostaje datum završetka investicija. Po stoti put naglašavam da je neprihvatljivo investicije u HEP-u planirati na godinu ili na kvartal. Svako prekoračenje planiranog završetka investicija za HEP često znači desetke milijuna kuna gubitaka dnevno. Dakle, završetak investicija treba planirati na dan, što pored ostalog zaoštrava i odgovornost odgovornih osoba na svakoj investiciji. Koliko HEP-u i Republici Hrvatskoj nedostaju proizvodni kapaciteti govore slijedeći podaci: U programu rada Uprave HEP-a d.d. 2004.-2008. godine, planirana je izgradnja termoelektrana ukupne snage 1900 MW od čega je 1400 MW trebalo biti izgraĎeno do konca 2011. godine i još 500 MW (TE Plomin)do konca 2013. godine. Od navedenog plana do danas realiziranio je samo 100 MW na lokaciji TE-TO Zagreb. TakoĎer je planirana izgradnja hidroelektrana ukupne snage 122 MW do konca 2011. godine. Do danas je realizirano 40 MW u HE Lešće. Dakle, HEP-u danas nedostaje cca 2000 MW planirane, a neizgrađene snage u proizvodnim objektima. Na današnji dan (16.04.2012.god.), uvoz električne energije iznosi 55%. Još prije par godina uvoz eklektrične energije je iznosio cca 17% na godišnjoj razini. UsklaĎenje s IPPC direktivom zahtijeva ulaganje u termoelektrane od preko 700 mil. EUR do 2017. godine. Rješenje za usklaĎenje sa IPPC direktivom traži hitnost u postupanju. Potrebno je razvojno osmisliti svaku lokaciju termoelektrana i najvjerojatnije pripremiti izgradnju novih zamjenskih kapaciteta, te povećati kapacitete na postojećim lokacijama gdje god je to moguće. Dakle, do 2017. godine u termoelektranama je potrebno supstituirati cca 1700 MW. Ako toj brojci pribrojimo cca 2000 MW koji nedostaju proizlazi da do 2017. godine trebamo izgraditi cca 3700 MW, u kojem slučaju bi manjak električne energije bio „samo“ 5 TWh, što je preko 25% sadašnje ukupne potrošnje. Odluka o dodatnom zaduženju u neproizvodna ulaganja, za cca 1.160.000.000 kuna, još više nas udaljava od Strategijom energetskog razvoja proklamiranog cilja, energetske neovisnosti. Za isti iznos ovo zaduženje nam smanjuje kreditnu sposobnost i slabi kreditni rejting. Ovime želim upozoriti na dramatično tešku situaciju u djelatnosti proizvodnje električne energije i posebno u području razvoja i pripreme izgradnje proizvodnih objekata. U protekle četiri godine argumentirano sam upozoravao da se proizvodnja svijesno zapostavlja i uništava. Ovakvo stanje, bez dodatnih velikih ulaganja u nove proizvodne objekte dovodi u pitanje opstojnost ne samo HEP-Proizvodnje d.o.o., već i HEP-grupe kao cjeline. U takvoj situaciji postoji realna opasnost da HEP u bliskoj budućnosti neće biti u stanju ispuniti očekivanja i potrebe vlasnika, Republike Hrvatske, što bi se moglo štetno odraziti na budućnost HEP-grupe, a posebno na budućnost i sudbinu radnika društava HEP-grupe.

Jadranko Berlengi,
Član Nadzornog odbora

Nadzorni odbor HEP d.d. 1. sjednica, 23.veljače 2012. Ad 2. Donošenje odluke o imenovanju predsjednika i članova Uprave Hrvatske elektroprivrede d.d.

Izdvojeno mišljenje

Sukladno odredbama Poslovnika o radu Nadzornog odbora HEP-a d.d. u izdvojenom mišljenju iznosim razloge zbog kojih nisam prihvatio preporuku za donošenje odluke o imenovanju predsjednika i članova Uprave, koju je u ime Vlade Republike Hrvatske izložio Prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva gospodin Radimir Čačić. Pored razloga koje sam iznio u uvodnom dijelu izdvojenog mišljenja povodom konstituiranja Nadzornog odbora, a tiču se načina sazivanja sjednice Nadzornog odbora, dodatni važan razlog je činjenica da imena kandidata za Upravu HEP-a nismo znali do početka sjednice. Niti na samoj sjednici nisu nam uručeni nikakvi materijali, a životopisi kandidata, iz kojih su prilikom preporuke čitani osnovni podaci, umnoženi su i podijeljeni nam tek na moju intervenciju. Nije naodmet reći da je jedan životopis bio napisan na engleskom jeziku. Ovakvim postupkom onemogućen sam u izvršavanju svoje funkcije člana Nadzornog odbora, sukladno Zakonu o trgovačkim društvima, Zakonu o radu, Statutu HEP-a d.d. i Poslovnika o radu Nadzornog odbora, a koju funkciju ne izvršavam fiktivno već stvarno, štiteći interese Društva i interese preko četrnaest tisuća radnika koje predstavljam. Pretpostavljam da je nakon parlamentarnih izbora zadržan državnopravni kontinuitet Republike Hrvatske i da svi propisi koji su vrijedili do izbora vrijede i dalje. HEP d.d. je uspješno trgovačko društvo koje ima svoje opće akte, svoje organe i stručne službe i tu je činjenicu u ovom postupku trebalo respektirati. Parlamentarni izbori bili su redovni i sve se unaprijed moglo i trebalo predvidjeti te nije bilo nikakvog razloga da se cijeli postupak ne provede lege artis. Na sjednici sam ukazao na postojanje Kodeksa korporativnog upravljanja trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ima dionice ili udjele, koji je donijet na sjednici Vlade RH od 23.09.2010. godine, a objavljen u Narodnim novinama br. 112/2010., a koji je ovom prilikom prekršen. Istaknuo sam da se zalažem da se u državi, a i u funkcioniranju našeg Društva osigura zakonitost rada i vladavina prava. Smatram da poštivanje propisane procedure nije zanovijetanje, već da je svaki propisani postupak u funkcije zaštite suštine konkretnih društvenih odnosa i interesa. Nadalje, smatram da je nepoštivanje propisa od strane adresata prvenstveno pravno pitanje, ali kad propis krši sam donositelj propisa to prestaje biti samo pravno pitanje i postaje civilizacijsko i etičko pitanje.

Jadranko Berlengi
Član Nadzornog odbora

Nadzorni odbor HEP d.d. 1. sjednica, 23.veljače 2012.
Ad.1. Konstituiranje Nadzornog odbora Hrvatske elektroprivrede d.d.

Izdvojeno mišljenje

U uvodnom dijelu sjednice Nadzornog odbora prigovorio sam da sjednica nije sazvana sukladno općim aktima Društva. Članovima Nadzornog odbora nije dostavljen poziv, dakle sjednica nije valjano sazvana, dnevni red niti bilo kakvi materijali vezani uz predložene odluke. Nije dostavljena pisana preporuka Vlade Republike Hrvatske Nadzornom odboru za izbor predsjednika Nadzornog odbora niti preporuka za imenovanje predsjednika i članova Uprave, a što je u dosadašnjim izborima i imenovanjima bila praksa. Prilikom konstituiranja Nadzornog odbora glasao sam protiv prijedloga koji je iznio, u svojstvu predsjedavajućeg, član Nadzornog odbora gospodin Žarko Primorac, a što je prema kazivanju preporuka Vlade RH, da za predsjednika Nadzornog odbora bude izabran gospodin Nikola Bruketa. Zadržao sam pravo da sukladno Poslovniku o radu Nadzornog odbora svoju odluku obrazložim u izdvojenom mišljenju. Gospodin Nikola Bruketa je jedan od autora, i to prvo navedeni autor mimo abecednog reda, Studije usklađivanja hrvatskog energetskog sektora i energetskog zakonodavstva s energetskim propisima Europske unije koja je izrađena od strane Konzorcija izvoditelja na čelu s EKONERG-om. Navedena Studija predložila je „usklađenja“ daleko iznad zahtjeva trećeg paketa energetske regulative EU, a na štetu HEP-a d.d. i ostalih društava HEP- grupe. Studija je stručno osporena od strane recenzenta Energetskog instituta Hrvoje Požar i to kako u izboru primijenjene metodologije tako i u izboru i kvaliteti predloženih rješenja. Navedena Studija bila je i predmet tri puta, od strane MINGORP-a, organizirane javne rasprave gdje je doživjela odbacivanje od strane stručne i opće javnosti, a posebno od strane Uprave HEP-a d.d. i svih registriranih sindikata u HEP-u. Krajnji rezultat je bio da prijedlozi iz studije nisu uvaženi, a MINGORP je Vladi RH predložilo primjenu ITO modela prilikom izdvajanja operatora prijenosnog sustava u predstojećem restrukturiranju društava HEP-grupe. Da je usvojen prijedlog autora Studije, postojanje HEP-a d.d. postalo bi nepotrebno. I osobno sam u raspravi iznio stajalište da su prijedlozi rješenja iz Studije u privatnom interesu, a na štetu javnog interesa Republike Hrvatske. Studija je rađena od strane članova Konzorcija koji su svi dugogodišnji davatelji usluga HEP-u, a da Uprava HEP-a nije imala nikakvog saznanja da se Studija radi. Gospodin Nikola Bruketa je gotovo cijeli radni vijek proveo u HEP-u iz kojeg je prije pet godina otišao u prijevremenu mirovinu. Odmah nakon odlaska zaposlio se u EKONERG.u, ne znam u kakvom statusu, i nastavio raditi između ostalog i na razbijanju HEP-a. Članak 272. Zakona o trgovačkim društvima kaže: „Članovi nadzornog odbora dužni su djelovati u interesu društva“ Osobno ne vjerujem da će gospodin Nikola Bruketa djelovati u interesu Društva. Vlada RH je očito povjerovala da će netko tko je do jučer radio protiv interesa Društva, koristeći sve znanje koje mu je u više od trideset godina dalo upravo to Društvo, samim izborom u Nadzorni odbor početi djelovati u interesu Društva. Budućnost društava HEP-grupe pa i HEP-a d.d. biti će bitno određena predstojećim restrukturiranjem HEP-grupe, prvenstveno donošenjem energetskih zakona. Sva stručno suprotstavljena mišljenja susresti će se na kraju u jednoj jedinoj točci koja je pitanje svih pitanja: Hoće li se restrukturiranje HEP-a provesti u javnom ili u privatnom interesu ?
U ovoj utakmici, koja je u Hrvatskoj počela pred dvadesetak godina, momčad javnog interesa redovito je gubila, ponajprije i ponajviše zahvaljujući opstrukciji od strane vlastitih igrača. Izborom gospodina Nikole Brukete u Nadzorni odbor, a zatim i za predsjednika Nadzornog odbora, momčad privatnih interesa zabilježila je prve poene u svoju korist, u utakmici za opstanak HEP-a u ligi uspješnih i profitabilnih društava u državnom vlasništvu. Moglo bi se reći da je ovime HEP d.d. postao prvo trgovačko društvo u državnom vlasništvu, a pod privatnim nadzorom. Između mnogih, ovo su glavni razlozi mog neslaganja s predloženom, a na kraju i donesenom odlukom.

Jadranko Berlengi
Član Nadzornog odbora

U nastavku objavljujemo: – intervju s gospodinom Jadrankom Berlengijem, dipl.iur. koji je objavljen u časopisu EGE – 1/2011. (str. 30., 31. i 32.)

ZADRŽAVANJE CJELOVITOG HEP-a U JAVNOM JE INTERESU

U sklopu rasprave o implementaciji Trećeg energetskog paketa u hrvatsko zakonodavstvo stručna javnost i predstavnici resornog ministarstva uglavnom su se složili s „kompromisnom“, uvjetnom primjenom ITO-modela koji je predložio ravnatelj Energetskog instituta „Hrvoje Požar“, dr.sc. Goran Granić, dipl.ing. Predstavnik radnika u Nadzornom odboru HEP-a, Jadranko Berlengi, dipl.iur. to rješenje smatra potpuno neprihvatljivim nazvavši ga „nastavkom manipulacije stručnom i općom javnošću te nastavkom pokušaja razbijanja HEP-a čiji je krajnji cilj jeftina rasprodaja HEP-a daleko od očiju javnosti“. Gosp. Berlengi u iznimno aktualnom intervjuu časopisu EGE preispituje stručne kompetencije EIHP-a za pisanje zakona te, navevši niz razloga zbog čega HEP bez ikakvih uvjeta treba ostati cjelovit, konstatira da prijenosna mreža u Hrvatskoj svojim kapacitetima ne stoji na putu liberalizacije tržišta električnom energijom u Hrvatskoj.

Poštovani gosp. Berlengi, možete li ocijeniti trenutačno stanje u HEP Grupi?

Dugogodišnje svjesno devastiranje društava HEP Grupe ostavilo je brojne posljedice od kojih su, dolaskom nove Uprave, neke djelomično sanirane. Još uvijek nisu sanirane posljedice loše kadrovske politike i na ključnim mjestima se još uvijek nalaze brojni kadrovi postavljeni od bivše Uprave po kriteriju podobnosti, a bez potrebnih uvjeta i stručnog znanja.
Također, nisu do kraja razjašnjeni neki poslovni događaji iz prethodnog razdoblja koji financijski teško opterećuju poslovanje HEP-a. Veliki je zaostatak u pripremi investicijskih objekata. No, unatoč prisutnih poteškoća, HEP Grupa ima ogroman kadrovski i materijalni potencijal i siguran sam da, uz organizacijske i kadrovske promjene, može ne samo izaći iz teškoća, već i postati pokretač bržeg razvoja hrvatskog gospodarstva.

Kakvo je trenutačno stanje u HEP Operatoru prijenosnog sustava kao „ključnom subjektu“ najavljenog restrukturiranja s obzirom na stanje imovine, financije, organizaciju, prihode i sl.

Sasvim je sigurno da prijenosna mreža u Hrvatskoj svojim kapacitetima ne stoji na putu liberalizacije tržišta električnom energijom u Europskoj uniji. Hrvatska ima dobre interkonekcijske veze sa svim zemljama u okruženju. Prijenosna mreža je vrlo dobro izgrađena, a nedavnim puštanjem 400 kV dalekovoda Ernestinovo-Pečuh ostvarene su dodatne mogućnosti razmjene električne energije sa susjednom Mađarskom. Što se tiče financijskog i organizacijskog aspekta, HEP OPS dijeli sudbinu ostalih društava HEP Grupe.

Možete li objasniti zašto se zauzimate za održavanje cjelovitog HEP-a?

Zadržavanje cjelovitog HEP-a u javnom je interesu Republike Hrvatske. HEP je zadnjih godina izložen velikom i agresivnom pritisku pojedinaca i interesnih grupa. Ti pojedinci i interesne grupe uspijevali su, uz pomoć pojedinaca u organima javne uprave, ostvariti znatnu materijalnu korist, a na štetu javnog interesa i na štetu HEP-a. Nije rijedak slučaj da državni dužnosnik ili direktor u državnom poduzeću napusti posao i već drugi dan putem svog trgovačkog društva bude „do grla“ u djelatnosti kojom se do jučer bavio u javnom interesu.

Navest ću osnovne razloge zbog kojih se zauzimam za cjelovitost HEP-a:

1. očuvanje ekonomske snage i potencijala tvrtke,
2. bolji kreditni rejting i veći kreditni potencijal,
3. lakše ispunjavanje postojećih obveza prema bankama kreditorima,
4. snažnija pozicija u pregovorima sa svim izvođačima radova i davateljima usluga na domaćem i inozemnom tržištu,
5. bolja mogućnost objedinjavanja hrvatskih građevinara i proizvođača opreme na velikim investicijama,
6. bez cjelovitog HEP-a sasvim sigurno ne može se ostvariti jedan od ciljeva Strategije energetskog razvoja RH (NN 130/2009) – energetska neovisnost,
7. bolje upravljanje rizicima, odnosno veća otpornost na potencijalne rizike i mogućnosti amortiziranja svih vrsta rizika, posebno onih najvećih (kao npr. financijskih, šteta na imovini, odljev kadrova, što vlasnički razdvojena društva nisu u stanju),
8. eliminiranje opasnosti od divlje privatizacije, kakvima smo u nas svjedočili u posljednja dva desetljeća,
9. mogućnost pozicioniranja HEP-a kao velikog elektroenergetskog subjekta u regiji,
10. očuvanje jednog od finih instrumenata u vođenju državne makroekonomske politike,
11. amortiziranje utjecaja nejednake razvijenosti hrvatskih regija,
12. bitno umanjenje štete koja će nastati upuštanjem u otvorenu tržišnu utakmicu, na svim područjima djelatnosti, sa snažnim i daleko bolje organiziranim i pripremljenijim takmacima.

Kako gledate na prijedlog o primjeni modela neovisnog operatora prijenosa, tzv. kompromisnog ITO-modela koji je izložio ravnatelj Energetskog instituta „Hrvoje Požar“, dr.sc. Goran Granić, dipl. ing, na posljednjoj javnoj raspravi?

Prijedlog dr. Granića je potpuno neprihvatljiv i treba ga odbaciti. To je nastavak manipulacije stručnom i općom javnošću te nastavak pokušaja razbijanja HEP-a, čiji je krajnji cilj jeftina rasprodaja zbog interesa pojedinaca i interesnih grupa, nasuprot javnom interesu Hrvatske i usprkos nedavnom iznijetim stavovima Vlade. Pokušaj je to da se materija vještim manevrom izmakne iz ovlasti Hrvatskog sabora, a da se potom, daleko od očiju javnosti završi započeto, a to je postupak razbijanja HEP-a.

Ukratko, prijedlog dr. Granića se sastoji u sljedećem:

– zakonom bi se predvidjela sva tri modela: OU, ISO i ITO, a HEP-u bi se uvjetno „dalo povjerenje“ da starta s ITO-modelom i da u zadanim rokovima ostvari potrebne organizacijske promjene,
– Vladi bi se dala ovlast da u svakom trenutku može donijeti odluku o promjeni modela, a HEP može donijeti odluku o vlasničkom razdvajanju, u svakom trenutku.

Pitam se tko je dr. Granić da predlaže da se HEP-u „da povjerenje“ i to još uz njegove uvjete? HEP je po kvaliteti i praktičnom iskustvu svojih elektroenergetskih stručnjaka višestruko superioran od resornog ministarstva angažiranim vječnim energetskim stratezima pa je takva formulacija prijedloga od strane ravnatelja EIHP-a u najmanju ruku neumjesna.

Zašto tako mislite?

Niti jedna zemlja EU-a nije primijenila hibridno rješenje, već redom jedan od ponuđenih modela. Prema odredbi Direktive EU-a, model se treba propisati zakonom, a HEP je obvezan provesti ga u praksi bez „davanja mu povjerenja“ s bilo čije strane. EIHP je, prije svega, u ovom postupku angažirani i plaćeni recenzent Studije usklađivanja hrvatskog energetskog sektora i energetskog zakonodavstva s Trećim paketom energetskih propisa EU-a. Postavlja se pitanje: tko je dodijelio ovu novu ulogu recenzentu ili možda samo njihovom ravnatelju? Recenzija je skrivena od očiju javnosti, a recenzent Studije se sada preoblači u potpuno novu ulogu zagovornika Studije koju je recenzijom osporio.

Autori Studije i recenzent tvrde da je TSO-model (model operatora prijenosnog sustava) „preferirano rješenje“, a ITO-model znatno kompliciraniji i skuplji u provedbi.

I jedno i drugo je neistina. Svi ponuđeni modeli od EU-a su potpuno ravnopravni. Vlasničko razdvajanje je znatno skuplje i kompliciranije od ITO-modela jer, pored normativnih zahvata, iziskuje projektiranje i investiranje u objekte kako bi se ostvarilo i „fizičko razdvajanje“ imovine. Od pisanja recenzije do zadnjeg prijedloga recenzent je napravio nekoliko dvostrukih salta i svojim postupcima se diskvalificirao za davanje bilo kakvih prijedloga.

Uz to, postavlja se pitanje, zašto EIHP kao državna ustanova tako gorljivo štiti privatne trgovce i opskrbljivače električnom energijom u Hrvatskoj predlažući čak i dodatna rješenja u smjeru odvajanja distributivne mreže, što od nas ne traže propisi EU-a i što neminovno vodi razbijanju HEP-a. Posebno se postavlja pitanje uloge Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva u cijelom postupku. To je trčanje ususret vlastitoj šteti.

Raspisivanje natječaja za izradu zakona je jedinstven slučaj u zakonodavnoj praksi. To je po meni ustavnopravno pitanje i nešto za što bi se trebalo zainteresirati i Državno odvjetništvo. Nije mi poznato da je ijedna država u svijetu raspisala natječaj za izradu zakona. Institut i agencija koji su odabrani za izradu zakona kontinuirano pružaju usluge energetskim subjektima na tržištu i od toga žive. Samim time ne mogu izrađivati zakone koji reguliraju rad tih istih energetskih subjekata. To se zove sukob interesa.

Kao jedini predstavnik radnika u Nadzornom odboru HEP-a, povodom ovog problema uputio sam pismo ministru gospodarstva, rada i poduzetništva, a zbog značaja problema kopiju sam uputio i predsjednici Vlade.

Je li spominjani rok od godinu dana dovoljan za restrukturiranje HEP-a u skladu s ITO-modelom i s kakvim će se sve izazovima HEP i HEP OPS u tom procesu susresti (organizacija, financije i sl.)?

Rok od godinu dana je dovoljan za restrukturiranje u skladu s ITO-modelom.

U procesu prilagodbe ne bi trebalo biti posebnih izazova, a HEP i Republika Hrvatska su u stanju udovoljiti svim preuzetim obvezama i zahtjevima koji su postavljeni pred zemlje članice EU-a, a to znači stvoriti normativne pretpostavke za slobodno funkcioniranje tržišta električne energije. Da li će tržište zaista profunkcionirati na očekivani način, ne ovisi o HEP-u ni o Vladi, već o nizu predvidivih i nepredvidivih okolnosti, kao uostalom i u cijeloj Europi. Kako niti jedna zemlja članica EU-a, osim Malte, nije u potpunosti udovoljila niti zahtjevima prethodnog drugog paketa energetske regulative, za očekivati je da će se proces liberalizacije energetskog tržišta EU-a nastaviti u nekoliko sljedećih godina.

Nadzorni odbor HEP d.d.
13. sjednica, 20.lipnja 2009.

Ad.1. Davanje suglasnosti za dugoročno zaduženje HEP-a d.d.
kod Privredne banke Zagreb d.d. u iznosu do EUR 30.000.000,00.

Izdvojeno mišljenje

Na sjednici Nadzornog odbora od 20. kolovoza 2009.god. glasovao sam protiv prijedloga Odluke o davanju suglasnosti za dugoročno zaduženje HEP-a d.d. kod Privredne banke Zagreb d.d. u iznosu do EUR 30.000.000,00.

Temeljem članka 21. Poslovnika o radu Nadzornog odbora dajem izdvojeno mišljenje:

U obrazloženju za ovu točku dnevnog reda i prijedlogu odluke kao namjena kredita navedeno je: dugoročni kredit za obrtno poslovanje.

U uvjetima poslovanja kada prihod Društva ne omogućuje niti servisiranje jednostavne reprodukcije nije uputno uzimati nove kredite za obrtno poslovanje, posebno ne u vrijeme kada su ti krediti na financijskom tržištu izuzetno skupi.
Radi se o zaduživanju uz vrlo visoke kamate i troškove kredita, a da nema ni riječi o tome iz koji izvora se navedena sredstva namjeravaju vratiti.

Ukoliko se iz redovnog prihoda ne može osigurati dovoljno sredstava za obrtno poslovanje, jedini je izlaz u povećnju prihoda i/ili smanjenju troškova.

Prilikom uzimanja svakog pa i ovog kredita mora postojati jasan i izvjestan plan izvora sredstava za povrat kredita, a svako drugačije ponašanje vodi Društvo ravno u bankrot.

Jadranko Berlengi,

član Nadzornog odbora HEP-a d.d.

Nadzorni odbor HEP d.d.
12. sjednica, 07. kolovoza 2009.

Izdvojeno mišljenje
Ad.1.Plana mjera za poboljšanje likvidnosti HEP-Grupe u 2009. godini
Poštovani gospodine Begoviću,
Plan smatram nedostatnim jer ima niz mjera koje bi se moglo i trebalo poduzeti kao antirecesijske, a o čemu ću vam opširno napisati u okviru izdvojenog mišljenja u odnosu na izvješće o stanju i poslovanju Društva i HEP-Grupe sa sjednice Nadzornog odbora od 16.lipnja 2009. godine i koje ću vam dostaviti čim ga dovršim.
Plan smatram neprihvatljivim u dijelu koji se odnosi na revitalizaciju HE Zakučac. Tko god išta zna o HEP-u zna važnost HE Zakučac za elektroenergetski sustav. Usudio bih se reći da je HE Zakučac prva elektrana po važnosti za sustav.
Neprihvatljivim smatram smanjenje troškova održavanja, zbog višegodišnjeg zaostajanja u održavanju, lošeg stanja postrojenja i svih onih razloga koje sam iznio u izdvojenom mišljenju u odnosu na rebalans Gospodarskog plana i Plana investicija.
Neprihvatljivim smatram daljnje uzimanje kredita pod nepoznatim, a izvjesno je teškim uvjetima dok se ne izradi temeljita analiza načina trošenja do sada iskorištenih kredita, te izvori i način vraćanja kredita.
O ovom problemu ću također iscrpnije iznijeti svoj stav u izdvojenom mišljenju koje će se odnositi na odluke o suglasnosti za kreditna zaduženja gdje sam glasao protiv.
Sve ove mjere zajedno sa antirecesijskim mjerama, a koje su teške po Društva -HEP-Grupe omogućiti će HEP-u da smanji iznos dospjelih obveza prema dobavljačima na 330 milijuna kuna sa zakašnjenjem u plaćanju do 60 dana.
A što i kako dalje?
Podsjećam Vas i sebe da je MISIJA HEP-Grupe: “Sigurna i pouzdana opskrba kupaca električnom energijom uz minimalne troškove”, a VIZIJA HEP-Grupe: “Cjelovita korporacija koja postaje regionalni tržišni igrač, hrvatski energetski cluster-skupina povezanih djelatnosti, uz koncept multiutility pristupa, jedan od glavnih pokretača boljitka hrvatskog gospodarstva”.

S poštovanjem,
Jadranko Berlengi

Nadzorni odbor HEP d.d.
10. sjednica, 19.lipnja 2009.

Ad.1. Davanje suglasnosti za dugoročno zaduženje HEP-a d.d. kod Raiffeisen Zentralbank Österreich AG, Beč u iznosu do EUR 30.000.000,00

Izdvojeno mišljenje

Na sjednici Nadzornog odbora od 19. lipnja 2009.god. glasovao sam protiv prijedloga Odluke o davanju suglasnosti za dugoročno zaduženje HEP-a d.d. kod Raiffeisen Zentralbank Österreich AG, Beč u iznosu do EUR 30.000.000,00

Temeljem članka 21. Poslovnika o radu Nadzornog odbora dajem izdvojeno mišljenje:

U uvodnom dijelu obrazloženja za ovu točku dnevnog reda navedeno je da:
„rebalans plana investicija za HEP-Grupu definira potrebne nove izvore kreditnih sredstava u iznosu od HRK 438.955.840,00.“
U nastavku obrazloženja piše:
„Razlika kreditnih sredstava u iznosu od EUR 40 do EUR 70 milijuna, prenamijenit će se za poboljšanje likvidnosti u tekućoj godini.“

Radi se o zaduživanju uz vrlo teške uvjete, a nema ni riječi o tome iz koji izvora se navedena sredstva namjeravaju vratiti.
Iz obrazloženja je vidljivo da je namjena kredita financiranje Plana investicija 2009.god. i poboljšanje likvidnosti Društva. U prijedlogu odluke, službeno, namjena kredita je financiranje Plana investicija 2009.godine.
Već u samom obrazloženju najavljena je namjera nenamjenskog korištenja kredita.
Programom rada Uprave 2004.-2008. godine bilo je planirano utrošiti 10,4 milijarde kuna za realizaciju Plana investicija, odnosno za povećanje instaliranih proizvodnih kapaciteta snage 350 MW. U navedenom razdoblju utrošeno je 10,2 milijarde kuna, a planirani proizvodni objekti nisu završeni u planiranom roku do konca 2008. godine.
Sada se uzimaju krediti za dovršenje tih istih objekata iako je 98 % planiranih sredstava utrošeno.
Nameće se zaključak da je dio sredstava planiranih za navedene investicije utrošen nenamijenski.
Objekti koji kasne godinu ili dvije ne mogu svojom proizvodnjom vraćati kredite kojima su financirani pa se razdoblje do početka rada objekata, koji se grade kreditom, može premostiti jedino iz dobiti društva ili uzimanjem novih kredita.
Uzimanje novih kredita je veliki dodatni trošak koji se da u lipu precizno izračunati.
Upravo zbog tih dodatnih troškova, potrebno je dati iscrpno obrazloženje o razlozima kašnjenja izgradnje i u slučaju da se ne radi o višoj sili, osobe odgovorne za izgradnju svakog pojedinog objekta trebaju odgovarati.
Upravo zbog toga, na čelo timova za izgradnju treba postaviti stručnjake sa iskustvom u izgradnji elektroenergetskih objekata, kakvih u HEP-u ima, koji su u stanju uz jednako stručne članove tima i dobru organizaciju građenja završiti objekt i prije planiranog roka, što je također dio HEP-ove bolje prakse u izgradnji objekata, a koja zadnjih godina izostaje.
Umjesto slijeđenja najbolje prakse na čelo timova za HE Lešće, TE Sisak, revitalizaciju HE Zakučac dovedeni su ljudi izvan HEP-a (naravno bez natječaja), bez ikakvih stručnih i iskustvenih referenci pa čak i bez formalnih uvjeta koje traži Zakon o prostornom uređenju i gradnji.
Organizacija građenja je rezultat referenci voditelja timova pa nije čudo da navedeni objekti znatno kasne u odnosu na plan. Dio stručnih kadrova s bogatim iskustvom u izgradnji elektrana je, frustriran količinom neznanja i nekompetentnosti u svakodnevnim aktivnostima, napustio je gradilište.

Dakle, prilikom uzimanja svakog kredita, a to sam već obrazlagao na Nadzornom odboru, potrebno je paziti na namjenu, način trošenja i izvor povrata kredita.
Krediti koji se uzimaju za izgradnju konkretnih objekata i koji se vraćaju iz dobiti koju proizvodi kreditirani objekt su i do 30% jeftiniji od kredita za opće namjene, no trošenje tih sredstava je strogo kontrolirano od strane kreditora.
Ne znam koji je racionalni razlog da se HEP-ove investicije grade kreditima opće namjene.
Samo u drugoj polovici 2009. godine planirano je zaduženje u iznosu od 143 milijuna EUR. od čega je 60 milijuna već ugovoreno, uz suglasnost Nadzornog odbora, u što je uključen i kredit na čije uzimanje se odnosi i ovo izdvojeno mišljenje.
Sve su ovo razlozi zbog kojih sam glasao protiv prijedloga odluke o zaduženju.

Predlažem da prije uzimanja bilo kojeg novog kredita Nadzorni odbor od Uprave društva zatraži:
1. Detaljan pregled utroška sredstava iz Plana investicija, Programa Uprave 2004.-2008. i
plana investicija za 2009.god. za koju namjenu je podignuto niz kredita i emitirane vlastite
obveznice u iznosu od 1.200.000.000,00 kuna.
2. Detaljan plan namjene svakog novog kredita i izvor vraćanja kredita te detaljno izvješće,
svaka tri mjeseca, o utrošku sredstava za svaki kredit.

Jadranko Berlengi,

član Nadzornog odbora HEP-a d.d.