Radnička prava

Sudjelovanje radnika u odlučivanju

7. 9. 2009.

Davanje suglasnosti za dugoročno zaduženje HEP-a d.d. kod Raiffeisen Zentralbank Österreich AG, Beč u iznosu do EUR 30.000.000,00

Nadzorni odbor HEP d.d.
10. sjednica, 19.lipnja 2009.

Ad.1. Davanje suglasnosti za dugoročno zaduženje HEP-a d.d. kod Raiffeisen Zentralbank Österreich AG, Beč u iznosu do EUR 30.000.000,00

Izdvojeno mišljenje

Na sjednici Nadzornog odbora od 19. lipnja 2009.god. glasovao sam protiv prijedloga Odluke o davanju suglasnosti za dugoročno zaduženje HEP-a d.d. kod Raiffeisen Zentralbank Österreich AG, Beč u iznosu do EUR 30.000.000,00

Temeljem članka 21. Poslovnika o radu Nadzornog odbora dajem izdvojeno mišljenje:

U uvodnom dijelu obrazloženja za ovu točku dnevnog reda navedeno je da:
„rebalans plana investicija za HEP-Grupu definira potrebne nove izvore kreditnih sredstava u iznosu od HRK 438.955.840,00.“
U nastavku obrazloženja piše:
„Razlika kreditnih sredstava u iznosu od EUR 40 do EUR 70 milijuna, prenamijenit će se za poboljšanje likvidnosti u tekućoj godini.“

Radi se o zaduživanju uz vrlo teške uvjete, a nema ni riječi o tome iz koji izvora se navedena sredstva namjeravaju vratiti.
Iz obrazloženja je vidljivo da je namjena kredita financiranje Plana investicija 2009.god. i poboljšanje likvidnosti Društva. U prijedlogu odluke, službeno, namjena kredita je financiranje Plana investicija 2009.godine.
Već u samom obrazloženju najavljena je namjera nenamjenskog korištenja kredita.
Programom rada Uprave 2004.-2008. godine bilo je planirano utrošiti 10,4 milijarde kuna za realizaciju Plana investicija, odnosno za povećanje instaliranih proizvodnih kapaciteta snage 350 MW. U navedenom razdoblju utrošeno je 10,2 milijarde kuna, a planirani proizvodni objekti nisu završeni u planiranom roku do konca 2008. godine.
Sada se uzimaju krediti za dovršenje tih istih objekata iako je 98 % planiranih sredstava utrošeno.
Nameće se zaključak da je dio sredstava planiranih za navedene investicije utrošen nenamijenski.
Objekti koji kasne godinu ili dvije ne mogu svojom proizvodnjom vraćati kredite kojima su financirani pa se razdoblje do početka rada objekata, koji se grade kreditom, može premostiti jedino iz dobiti društva ili uzimanjem novih kredita.
Uzimanje novih kredita je veliki dodatni trošak koji se da u lipu precizno izračunati.
Upravo zbog tih dodatnih troškova, potrebno je dati iscrpno obrazloženje o razlozima kašnjenja izgradnje i u slučaju da se ne radi o višoj sili, osobe odgovorne za izgradnju svakog pojedinog objekta trebaju odgovarati.
Upravo zbog toga, na čelo timova za izgradnju treba postaviti stručnjake sa iskustvom u izgradnji elektroenergetskih objekata, kakvih u HEP-u ima, koji su u stanju uz jednako stručne članove tima i dobru organizaciju građenja završiti objekt i prije planiranog roka, što je također dio HEP-ove bolje prakse u izgradnji objekata, a koja zadnjih godina izostaje.
Umjesto slijeđenja najbolje prakse na čelo timova za HE Lešće, TE Sisak, revitalizaciju HE Zakučac dovedeni su ljudi izvan HEP-a (naravno bez natječaja), bez ikakvih stručnih i iskustvenih referenci pa čak i bez formalnih uvjeta koje traži Zakon o prostornom uređenju i gradnji.
Organizacija građenja je rezultat referenci voditelja timova pa nije čudo da navedeni objekti znatno kasne u odnosu na plan. Dio stručnih kadrova s bogatim iskustvom u izgradnji elektrana je, frustriran količinom neznanja i nekompetentnosti u svakodnevnim aktivnostima, napustio je gradilište.

Dakle, prilikom uzimanja svakog kredita, a to sam već obrazlagao na Nadzornom odboru, potrebno je paziti na namjenu, način trošenja i izvor povrata kredita.
Krediti koji se uzimaju za izgradnju konkretnih objekata i koji se vraćaju iz dobiti koju proizvodi kreditirani objekt su i do 30% jeftiniji od kredita za opće namjene, no trošenje tih sredstava je strogo kontrolirano od strane kreditora.
Ne znam koji je racionalni razlog da se HEP-ove investicije grade kreditima opće namjene.
Samo u drugoj polovici 2009. godine planirano je zaduženje u iznosu od 143 milijuna EUR. od čega je 60 milijuna već ugovoreno, uz suglasnost Nadzornog odbora, u što je uključen i kredit na čije uzimanje se odnosi i ovo izdvojeno mišljenje.
Sve su ovo razlozi zbog kojih sam glasao protiv prijedloga odluke o zaduženju.

Predlažem da prije uzimanja bilo kojeg novog kredita Nadzorni odbor od Uprave društva zatraži:
1. Detaljan pregled utroška sredstava iz Plana investicija, Programa Uprave 2004.-2008. i
plana investicija za 2009.god. za koju namjenu je podignuto niz kredita i emitirane vlastite
obveznice u iznosu od 1.200.000.000,00 kuna.
2. Detaljan plan namjene svakog novog kredita i izvor vraćanja kredita te detaljno izvješće,
svaka tri mjeseca, o utrošku sredstava za svaki kredit.

Jadranko Berlengi,

član Nadzornog odbora HEP-a d.d.