Predsjednik: Rene Vučetić
Odbor:
1. Miro Bencetić
2. Tomislav Jemrić
3. Igor Slavica
4. Milivoj Vratarić
Nadzorni odbor:
1. Franjo Horvatin
2. Viktor Kranjec (predsjednik NO)
3. Ilija Stipić
Blagajnik: Mladen Malkoč
Heinzelova
10000 ZAGREB
Autor: Sonja Mikulić
Izborna skupština održana 18.03.2008.
Predsjednica: Jasna Jakovac
Odbor:
1. Igor Kruljac
2. Ladislav Hlača
3. Zoran Brnelić
4. Jolanda Butorac
Nadzorni odbor:
1. Žarko Rolih (predsjednik NO)
2. Mirjana Mahne
3. Ivo Simper
Blagajnica: Goranka Rupe
“Presuda u korist prava dijela radnika u HEP-u, a koji nisu članovi HES-a, i na razliku plaće i drugih materijalnih prava sukladno Kolektivnom ugovoru za HEP d.d. sklopljenom 22. prosinca 1999. godine i za razdoblje od 1. lipnja 2002. godine pa sve
Presuda Županijskog suda u Zagrebu u pravnoj stvari tužitelja Siniše Petkovića iz Velike Gorice, radnika HEP ODS d.o.o. zaposlenog u Elektra Velika Gorica – člana NSRHEP-a, Posl.br. XXXVI.Gžr-771/07-2 od 08. siječnja 2008. godine.
Prijedlog za utemeljenje prvog Radničkog vijeća u HEP-u d.d.
HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d. Ulica grada Vukovara 37 10 000 Zagreb Zagreb, 23. siječnja 2008. Na temelju članka 140. stavak 2. Zakona o radu Nezavisni sindikat radnika HEP-a – podružnica HEP Sjedište podnosi P R I J E D L O G ZA UTEMELJENJE PRVOG RADNIČKOG VIJEĆA U HEP-u d.d. Svaki sindikat i svaka skupina od najmanje 10% radnika koja će podnijeti listu kandidata za izbor članova radničkog vijeća daje po jednog svog predstavnika i po jednog njegovog zamjenika u izborni odbor. Izborni odbor bit će imenovan na skupu radnika kojeg će sazvati potpisnik ovog prijedloga. Ovaj je prijedlog na dan podnošenja objavljen na svim oglasnim mjestima poslodavca te dostavljen ostalim sindikatima koji imaju svoje članove kod poslodavca te poslodavcu.
ZA SINDIKAT Lucija Kutle
Dostavlja se:
– mr.sc. Ivan Mravak, predsjednik Uprave HEP-a d.d.
– Luko Marojica, predsjednik NSR Nezavisni sindikat radnika HEP-a
– Dubravko Čorak, predsjednik HES – Hrvatski elektrogospodarski sindikat
– Matko Utrobičić, predsjednik TEHNOS Strukovni sindikat radnika HEP-a
– oglasne ploče u HEP-u d.d. – infohep
Zakon o suzbijanju diskriminacije
HRVATSKI SABOR
Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O SUZBIJANJU DISKRIMINACIJE
Proglašavam Zakon o suzbijanju diskriminacije, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 9. srpnja 2008. godine. Klasa: 011-01/08-01/89 Urbroj: 71-05-03/1-08-2 Zagreb, 15. srpnja 2008.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
ZAKON
O SUZBIJANJU DISKRIMINACIJE
I. OPĆE ODREDBE
Svrha zakona
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom osigurava zaštita i promicanje jednakosti kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, stvaraju se pretpostavke za ostvarivanje jednakih mogućnosti i uređuje zaštita od diskriminacije na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije. (2) Diskriminacijom u smislu ovoga Zakona smatra se stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po osnovi iz stavka 1. ovoga članka, kao i osobe povezane s njom rodbinskim ili drugim vezama. (3) Diskriminacijom se smatra i stavljanje neke osobe u nepovoljniji položaj na temelju pogrešne predodžbe o postojanju osnove za diskriminaciju iz stavka 1. ovoga članka.
II. OBLICI DISKRIMINACIJE
Izravna i neizravna diskriminacija
Članak 2.
(1) Izravna diskriminacija je postupanje uvjetovano nekim od osnova iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona kojim se osoba stavlja ili je bila stavljena ili bi mogla biti stavljena u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji. (2) Neizravna diskriminacija postoji kada naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa, stavlja ili bi mogla staviti osobe u nepovoljniji položaj po osnovi iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona, u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, osim ako se takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno opravdati zakonitim ciljem, a sredstva za njihovo postizanje su primjerena i nužna. Uznemiravanje i spolno uznemiravanje
Članak 3.
(1) Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od osnova iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. (2) Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobi, koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. (3) Na uznemiravanje i spolno uznemiravanje na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se odnose na diskriminaciju. Poticanje na diskriminaciju i propuštanje razumne prilagodbe
Članak 4.
(1) Poticanje na diskriminaciju, ako je počinjeno s namjerom, smatrat će se diskriminacijom u smislu članka 1. ovoga Zakona. (2) Diskriminacijom u smislu ovoga Zakona smatrat će se i propust da se osobama s invaliditetom, sukladno njihovim specifičnim potrebama, omogući: – korištenje javno dostupnih resursa, – sudjelovanje u javnom i društvenom životu, – pristup radnom mjestu i odgovarajući uvjeti rada, prilagodbom infrastrukture i prostora, korištenjem opreme i na drugi način koji nije nerazmjeran teret za onoga tko je to dužan omogućiti. Segregacija
Članak 5.
(1) Diskriminacijom iz članka 1. ovoga Zakona smatra se i segregacija. (2) Segregacija u smislu ovoga Zakona predstavlja prisilno i sustavno razdvajanje osoba po nekoj od osnova iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona. Teži oblici diskriminacije
Članak 6.
(1) Težim oblikom diskriminacije u smislu ovoga Zakona smatrat će se diskriminacija počinjena prema određenoj osobi po više osnova iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona (višestruka diskriminacija), diskriminacija počinjena više puta (ponovljena diskriminacija), koja je počinjena kroz dulje vrijeme (produljena diskriminacija) ili koja posljedicama posebno teško pogađa žrtvu diskriminacije. (2) Sud će voditi računa o okolnostima iz stavka 1. ovoga članka pri utvrđivanju visine naknade neimovinske štete te pri odmjeravanju kazne za prekršaje utvrđene ovim Zakonom. Zaštita od viktimizacije
Članak 7.
Nitko ne smije biti doveden u nepovoljniji položaj zbog toga jer je u dobroj vjeri prijavio diskriminaciju, nazočio diskriminaciji, odbio nalog za diskriminatornim postupanjem ili na bilo koji način sudjelovao u postupku vođenom povodom diskriminacije sukladno odredbama ovoga Zakona. Područje primjene
Članak 8.
Ovaj se Zakon primjenjuje na postupanje svih državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima te na postupanje svih pravnih i fizičkih osoba, osobito u područjima: 1. rada i radnih uvjeta; mogućnosti obavljanja samostalne ili nesamostalne djelatnosti, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju te napredovanju; pristup svim vrstama profesionalnog usmjeravanja, stručnog osposobljavanja i usavršavanja te prekvalifikacije, 2. obrazovanja, znanosti i športa, 3. socijalne sigurnosti, uključujući i područje socijalne skrbi, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te osiguranja za slučaj nezaposlenosti, 4. zdravstvene zaštite, 5. pravosuđa i uprave, 6. stanovanja, 7. javnog informiranja i medija, 8. pristupa dobrima i uslugama te pružanju istih, 9. članstva i djelovanja u sindikatima, organizacijama civilnoga društva, političkim strankama ili bilo kojim drugim organizacijama, 10. sudjelovanja u kulturnom i umjetničkom stvaralaštvu.
III. ZABRANA DISKRIMINACIJE
Zabrana diskriminacije i iznimke od zabrane diskriminacije
Članak 9.
(1) Diskriminacija u svim pojavnim oblicima je zabranjena. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka ne smatra se diskriminacijom stavljanje u nepovoljniji položaj u sljedećim slučajevima: 1. kada je takvo postupanje određeno zakonom u cilju očuvanja zdravlja i prevencije kaznenih i prekršajnih djela te kada su upotrijebljena sredstva primjerena i nužna cilju koji se želi postići, 2. pozitivne akcije, odnosno kada je takvo postupanje temeljeno na odredbama zakona, podzakonskog akta, programa, mjera ili odluka u cilju poboljšanja položaja etničkih, vjerskih, jezičnih ili drugih manjina ili drugih skupina građana ili osoba diskriminiranih po osnovama iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona, 3. pogodovanja trudnicama, djeci, mladeži, starijim osobama, osobama s pravnom obvezom uzdržavanja koje redovito ispunjavaju obvezu uzdržavanja i osobama s invaliditetom u cilju njihove zaštite kada je takvo postupanje temeljeno na odredbama zakona, podzakonskog akta, programa i mjera, 4. u odnosu na određeni posao kada je priroda posla takva ili se posao obavlja u takvim uvjetima da karakteristike povezane s nekim od osnova iz članka 1. ovoga Zakona predstavljaju stvarni i odlučujući uvjet obavljanja posla pod uvjetom da je svrha koja se time želi postići opravdana i uvjet odmjeren, 5. pri zasnivanju radnog odnosa, uključenja u članstvo te u djelovanju koje je u skladu s naukom i poslanjem crkve i vjerske zajednice upisane u Evidenciju vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj, te druge javne ili privatne organizacije koje djeluju u skladu s Ustavom i zakonima, ako tako zahtijevaju vjerska doktrina, uvjerenja ili ciljevi, 6. na temelju dobi i spola pri ugovaranju premija, osiguranina i drugih uvjeta u osiguranju u skladu s relevantnim i točnim statističkim podacima i pravilima aktuarske matematike, pri čemu troškovi vezani uz trudnoću i majčinstvo ne mogu opravdati razlike, 7. određivanja najniže dobi i/ili profesionalnog iskustva i/ili stupnja obrazovanja kao uvjeta za zasnivanje radnog odnosa ili kao uvjeta za stjecanje drugih pogodnosti vezanih uz radni odnos kada je to predviđeno posebnim propisima, 8. određivanja prikladne i primjerene najviše dobi kao razlog za prestanak radnog odnosa te propisivanje dobi kao uvjeta za stjecanje prava na mirovinu, 9. na temelju državljanstva prema posebnim propisima, 10. stavljanje u nepovoljniji položaj pri uređivanju prava i obveze iz obiteljskog odnosa kada je to određeno zakonom, a osobito u cilju zaštite prava i interesa djece, što mora biti opravdano legitimnom svrhom, zaštitom javnog morala, kao i pogodovanju braka u skladu s odredbama Obiteljskog zakona. (3) Sve iznimke iz stavka 2. ovoga članka trebaju se tumačiti razmjerno cilju i svrsi zbog kojih su određene. Obveza prijavljivanja i davanja podataka
Članak 10.
(1) Tijela i osobe iz članka 8. ovoga Zakona dužni su prijaviti osnovanu sumnju na diskriminaciju pučkom pravobranitelju ili posebnim pravobraniteljima, uz pristanak osobe za koju postoji sumnja da je žrtva diskriminacije. (2) Tijela i osobe iz članka 8. ovoga Zakona dužni su u roku od 15 dana dati sve podatke i tražene dokumente vezane uz diskriminaciju na zahtjev pučkog pravobranitelja ili posebnih pravobranitelja. Pravo na naknadu štete
Članak 11.
Žrtva diskriminacije po odredbama ovoga Zakona ima pravo na naknadu štete prema propisima koji uređuju obvezne odnose.
IV. INSTITUCIONALNI OKVIR
Središnje tijelo nadležno za suzbijanje diskriminacije
Članak 12.
(1) Poslove središnjeg tijela nadležnog za suzbijanje diskriminacije obavlja pučki pravobranitelj. (2) Pučki pravobranitelj u okviru svoga rada: 1. zaprima prijave svih fizičkih i pravnih osoba iz članka 10. ovoga Zakona, 2. fizičkim i pravnim osobama koje su podnijele pritužbu zbog diskriminacije pruža potrebne obavijesti o njihovim pravima i obvezama te mogućnostima sudske i druge zaštite, 3. ako nije započet sudski postupak, ispituje pojedinačne prijave i poduzima radnje iz svoje nadležnosti potrebne za otklanjanje diskriminacije i zaštitu prava diskriminirane osobe, 4. upozorava javnost na pojave diskriminacije, 5. uz pristanak stranaka provodi postupak mirenja uz mogućnost sklapanja izvansudske nagodbe, 6. podnosi kaznene prijave u vezi sa slučajevima diskriminacije nadležnom državnom odvjetništvu, 7. prikuplja i analizira statističke podatke o slučajevima diskriminacije, 8. u svom godišnjem izvješću, a po potrebi i izvanrednim izvješćem Hrvatski sabor izvješćuje o pojavama diskriminacije, 9. provodi istraživanja u području diskriminacije, daje mišljenja i preporuke te predlaže Vladi Republike Hrvatske odgovarajuća zakonska i strateška rješenja. Posebni pravobranitelji
Članak 13.
Pojedine poslove iz članka 12. stavka 2. točke 1. do 6. ovoga Zakona obavljaju posebni pravobranitelji kada je to utvrđeno posebnim zakonom. Vođenje evidencija
Članak 14.
(1) Sva pravosudna tijela dužna su voditi evidencije o sudskim predmetima vezanim za diskriminaciju i osnovama diskriminacije po kojima se ti postupci vode te ih dostavljati ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa. (2) Posebni pravobranitelji dužni su voditi evidencije o slučajevima diskriminacije iz njihove nadležnosti. (3) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa i posebni pravobranitelji iz stavka 2. ovoga članka dužni su dostaviti evidencije i statističke podatke o sudskim predmetima vezanim za diskriminaciju, pučkom pravobranitelju do 1. veljače za prethodnu kalendarsku godinu. (4) Pučki pravobranitelj i posebni pravobranitelji dužni su sve evidencije o slučajevima diskriminacije iz njihove nadležnosti iskazati po spolu. Socijalni dijalog i suradnja s organizacijama civilnog društva
Članak 15.
(1) Pučki pravobranitelj pri izradi redovitih izvješća, mišljenja i preporuka o pojavama diskriminacije konzultirat će socijalne partnere i organizacije civilnog društva koje se bave zaštitom i promicanjem ljudskih prava, organizacije koje se bave zaštitom prava skupina izloženih visokom riziku diskriminacije, crkve i vjerske organizacije upisane u Evidenciju vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj na temelju Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica te Savjet za nacionalne manjine. (2) U smislu ovoga Zakona socijalni partneri su reprezentativne udruge sindikata i poslodavaca više razine.
V. POSTUPAK PRED SUDOM
Zajedničke odredbe
Članak 16.
(1) Svatko tko smatra da mu je zbog diskriminacije povrijeđeno neko pravo može tražiti zaštitu toga prava u postupku u kojem se o tom pravu odlučuje kao o glavnom pitanju, a može tražiti i zaštitu u posebnom postupku propisanom u članku 17. ovoga Zakona. (2) Posebni postupci za zaštitu od diskriminacije u području rada i zapošljavanja smatrat će se sporovima iz radnih odnosa. (3) Sud i druga tijela koja provode postupak dužna su radnje u postupku poduzimati hitno, nastojeći da se sve tvrdnje o diskriminaciji što prije ispitaju. Posebne tužbe za zaštitu od diskriminacije
Članak 17.
(1) Osoba koja tvrdi da je žrtva diskriminacije po odredbama ovoga Zakona ovlaštena je podnijeti tužbu i tražiti: 1. da se utvrdi da je tuženik povrijedio tužiteljevo pravo na jednako postupanje, odnosno da radnja koju je poduzeo ili propustio može neposredno dovesti do povrede prava na jednako postupanje (tužba za utvrđenje diskriminacije), 2. da se zabrani poduzimanje radnji kojima se krši ili može prekršiti tužiteljevo pravo na jednako postupanje, odnosno da se izvrše radnje kojima se uklanja diskriminacija ili njezine posljedice (tužba za zabranu ili otklanjanje diskriminacije), 3. da se naknadi imovinska i neimovinska šteta uzrokovana povredom prava zaštićenih ovim Zakonom (tužba za naknadu štete), 4. da se presuda kojom je utvrđena povreda prava na jednako postupanje na trošak tuženika objavi u medijima. (2) O zahtjevima iz stavka 1. ovoga članka odlučuje sud primjenjujući odredbe Zakona o parničnom postupku, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. (3) Zahtjevi iz stavka 1. ovoga članka mogu se istaknuti zajedno sa zahtjevima za zaštitu drugih prava o kojima se odlučuje u parničnom postupku ako su svi zahtjevi u međusobnoj vezi i ako je isti sud stvarno nadležan za njih, bez obzira na to je li za te zahtjeve propisano rješavanje u redovitom ili u posebnom parničnom postupku, osim sporova o smetanju posjeda. U tom slučaju primjenjuju se mjerodavna pravila za vrstu spora o kojoj je riječ, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. (4) Zahtjev za objavu presude iz stavka 1. točke 4. ovoga članka sud će usvojiti ako utvrdi: 1. da je do povrede prava na jednako postupanje došlo posredstvom medija, ili 2. da je informacija o postupanju koje krši pravo na jednako postupanje bila objavljena u medijima, a objavljivanje presude je potrebno radi potpune naknade učinjene štete ili zaštite od nejednakog postupanja u budućim slučajevima. (5) Ako usvoji zahtjev za objavom presude, sud će naložiti da se presuda objavi u cijelosti. Iznimno, sud može odrediti da se presuda objavi u dijelovima ili da se iz teksta presude uklone određeni osobni podaci ako je to potrebno radi zaštite privatnosti stranaka i drugih osoba, a ne dovodi u pitanje svrhu pružene pravne zaštite. (6) Presuda kojom se nalaže objava u medijima obvezuje nakladnika medija u kojem treba objaviti presudu, bez obzira na to je li bio stranka u postupku. Nadležnost
Članak 18.
(1) Ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, za sporove po tužbi iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona u prvom je stupnju stvarno nadležan općinski sud. (2) Za sporove po tužbi iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona nadležan je pored suda opće mjesne nadležnosti i sud na čijem području tužitelj ima prebivalište, odnosno boravište te sud mjesta gdje se dogodila šteta ili je počinjena radnja diskriminacije. Privremene mjere
Članak 19.
(1) Prije pokretanja ili u tijeku postupka povodom zahtjeva iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona sud može, na prijedlog stranke, odrediti privremene mjere. (2) Na privremene mjere iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe Ovršnog zakona. Iznimno, pretpostavke za određivanje privremenih mjera iz stavka 1. ovoga članka jesu: 1. da je podnositelj zahtjeva učinio vjerojatnim da je povrijeđeno njegovo pravo na jednako postupanje te 2. da je određivanje mjere potrebno radi otklanjanja opasnosti od nenadoknadive štete, osobito teške povrede prava na jednako postupanje, ili sprječavanja nasilja. Teret dokazivanja
Članak 20.
(1) Ako stranka u sudskom ili drugom postupku tvrdi da je povrijeđeno njezino pravo na jednako postupanje prema odredbama ovoga Zakona, dužna je učiniti vjerojatnim da je došlo do diskriminacije. U tom slučaju teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije leži na protivnoj stranci. (2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se u prekršajnom i kaznenom postupku. Sudjelovanje trećih
Članak 21.
(1) U parnicu povodom tužbe iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona može se kao umješač na strani tužitelja diskriminacije pridružiti tijelo, organizacija, ustanova, udruga ili druga osoba koja se u okviru svoje djelatnosti bavi zaštitom prava na jednako postupanje u odnosu na skupine o čijim se pravima odlučuje u postupku. O sudjelovanju umješača odlučuje sud primjenjujući na odgovarajući način odredbe Zakona o parničnom postupku. (2) Sud će dopustiti sudjelovanje umješača iz stavka 1. ovoga članka samo uz pristanak tužitelja. (3) Umješač iz stavka 1. ovoga članka može poduzimati radnje u postupku i ima u postupku sva prava koja pripadaju umješaču. Rok za ispunjenje činidbe, ovršnost
Članak 22.
U povodu zahtjeva iz članka 17. stavka 1. točke 2. i 4. ovoga Zakona sud može odlučiti da žalba ne zadržava ovrhu ili odrediti kraći rok za ispunjenje činidbe koje su naložene tuženiku. Izvanredni pravni lijekovi
Članak 23.
U postupcima iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona revizija je uvijek dopuštena. Udružna tužba za zaštitu od diskriminacije
Članak 24.
(1) Udruge, tijela, ustanove ili druge organizacije koje su osnovane u skladu sa zakonom, a imaju opravdani interes za zaštitu kolektivnih interesa određene skupine ili se u sklopu svoje djelatnosti bave zaštitom prava na jednako postupanje mogu podnijeti tužbu protiv osobe koja je povrijedila pravo na jednako postupanje, ako učine vjerojatnim da je postupanjem tuženika povrijeđeno pravo na jednako postupanje većeg broja osoba koje pretežno pripadaju skupini čija prava tužitelj štiti. (2) U tužbi iz stavka 1. mogu se istaknuti zahtjevi da se: 1. utvrdi da je postupanje tuženika povrijedilo pravo na jednako postupanje u odnosu na članove skupine, 2. da se zabrani poduzimanje radnji kojima se krši ili može prekršiti pravo na jednako postupanje, odnosno da se izvrše radnje kojima se uklanja diskriminacija ili njezine posljedice u odnosu na članove skupine, 3. da se presuda kojom je utvrđena povreda prava na jednako postupanje na trošak tuženika objavi u medijima. (3) O tužbi iz stavka 1. ovoga članka u prvom stupnju odlučuje županijski sud opće mjesno nadležan za tuženika, ili županijski sud mjesta na kojem je počinjena radnja diskriminacije ili Županijski sud u Zagrebu. (4) Ostale postupovne odredbe ovoga Zakona koje se odnose na tužbe iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju na tužbu iz stavka 1. ovoga članka.
VI. PREKRŠAJNE ODREDBE
Članak 25.
(1) Tko s ciljem prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslijeđu, rodnom identitetu ili izražavanju i spolnoj orijentaciji povrijedi njegovo dostojanstvo, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba u pravnoj osobi, državnom tijelu, pravnoj osobi s javnim ovlastima i jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave. (3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka koji učini obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost u vezi s obrtom ili djelatnošću koju obavlja, kaznit će se novčanom kaznom od 10.000,00 do 200.000,00 kuna. (4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka pravna osoba kaznit će se novčanom kaznom od 30.000,00 do 300.000,00 kuna.
Članak 26.
(1) Tko s ciljem prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja radnjama spolne naravi povrijedi njegovo dostojanstvo, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 5.000,00 do 40.000,00 kuna. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba u pravnoj osobi, državnom tijelu, pravnoj osobi s javnim ovlastima i jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave. (3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost kaznit će se novčanom kaznom od 10.000,00 do 250.000,00 kuna. (4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka pravna osoba kaznit će se novčanom kaznom od 30.000,00 do 350.000,00 kuna.
Članak 27.
(1) Odgovorna osoba u državnom tijelu i jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave koja na zahtjev pučkog pravobranitelja ili posebnog pravobranitelja, u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva ne podnese očitovanja, podatke i dokumente vezane uz diskriminaciju i ne omogući uvid u njih kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba u državnom tijelu i jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave koja na zahtjev pučkog pravobranitelja ili posebnog pravobranitelja u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva ne omogući uvid u spis.
Članak 28.
(1) Tko s namjerom dovede u nepovoljniji položaj osobu koja je u dobroj vjeri prijavila diskriminaciju ili na bilo koji način sudjelovala u postupku zbog diskriminacije sukladno odredbama ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 1.000,00 do 20.000,00 kuna. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj tko s namjerom dovede u nepovoljniji položaj osobu koja je nazočila diskriminaciji ili koja je odbila nalog za diskriminatornim postupanjem. (3) Za pokušaj iz stavka 1. i 2. ovoga članka počinitelj će se kazniti. (4) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba u pravnoj osobi, državnom tijelu, pravnoj osobi s javnim ovlastima i jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave. (5) Za prekršaj iz stavka 1. i 2. ovoga članka obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost kaznit će se novčanom kaznom od 5.000,00 do 150.000,00 kuna. (6) Za prekršaj iz stavka 1. i 2. ovoga članka pravna osoba kaznit će se novčanom kaznom od 20.000,00 do 200.000,00 kuna.
Članak 29.
Za prekršaje propisane ovim Zakonom, pored ovlaštenih tužitelja propisanih člankom 109. stavkom 1. Prekršajnog zakona, optužni prijedlog može podnijeti pučki pravobranitelj i posebni pravobranitelj.
VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 30.
Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa objavit će obrasce za statističko praćenje vezano uz članak 14. ovoga Zakona u »Narodnim novinama« u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 31.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2009. Klasa: 004-01/08-01/02 Zagreb, 9. svibnja 2008.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka Bebić, v. r.
Pitali ste… tko zastupa naše interese…
Svaki član NSRHEP-a zna da pred sudovima naša prava zastupa odvjetnička kuća Rebrović.
Mnogi od vas su često s gospodinom Mijom i Dinkom Rebrović u neposrednom kontatku.
Odvjetnici Rebrović su ugledni odvjetnici, s velikim iskustvom s područja radnog prava, a povezuje nas dugogodišnja suradnja koju je okrunilo puno uspjeha u zaštiti i ostvarivanju prava naših članova.
Zadnjih dana me članovi pitaju o ženskom glasu koji se javlja na telefon u odvjetničkom uredu Rebrović. Pitaju tko je Josipa koja im se javlja kad zovu pitati o stanju svojih tužbi i koja ih zove kad im nedostaje neka dokumentacija?
Josipa Kranželić je mlada odvjetnica koja već nekoliko godina radi u odvjetničkom uredu Rebrović. Josipa je mlada i ambiciozna žena s velikim osmijehom na licu. Svoj posao obavlja profesionalno i užitak je gledati kako se srčano bori za prava članova NSRHEP-a.
Mnogi ljudi kroz školovanje i radno iskustvo steknu velika znanja, ali rijetki u svoj posao unose toliko emocija i osobnih uvjerenja kao što to čini Josipa.
Kad se sklapaju ugovori o zastupanju tada se može ugovoriti puno toga, ali ne može se ugovoriti upravo to što Josipa daje članovima NSRHEP-a.
Uz Josipu u odvjetnički ured nedavno je stigao i odvjetnički vježbenik Josip. Želim mu dobrodošlicu i puno uspjeha u učenju i radu. Vjerujem da će brzo stasati u odličnog odvjetnika jer uči od najboljih.
Ovaj tekst pišem da Vas upoznam s glasom koji Vam se javlja na telefon, da Vam ulijem sigurnost i mir jer uz profesionalce Miju i Dinka Rebrović o našim predmetima brine Josipa.
No ovaj tekst želim iskoristiti i da se u ime svih nas zahvalim cijeloj ekipi odvjetničke kuće Rebrović na dosadašnjoj suradnji, da im kažem veliko HVALA i HURA za sve uspjehe koje su izvojevali u borbi za naša radnička prava, a u nadi da će naša suradnja još dugo biti ovako uspješna.
Sonja Mikulić
PREKOVREMENI SATI – PRAVOMOĆNA PRESUDA VISOKOG PREKRŠAJNOG SUDA U ZAGREBU
SLOBODNA DALMACIJA, 10.10.2007.
Svaguša zbog izrabljivanja radnika
plaća 204.000 kn
Splitski poduzetnik Joško Svaguša i njegova tvrtka “Slastice Bobis” pravomoćno su kažnjeni s 204 tisuće kuna zbog višestrukog kršenja prava svojih radnika zaposlenih u prodavaonicama i proizvodnom pogonu. Presudio je to Visoki prekršajni sud RH. Svaguša je proglašen krivim što je kao odgovorna osoba od radnica tražio da rade više prekovremenih sati nego što je zakonom dopušteno. Tako su neke radnice tjedno odradile i po 23 prekovremena sata, što je za 13 sati više nego što to zakon dopušta.
Svaguša je kažnjen jer su njegovi radnici više od četiri tjedna neprekidno radili prekovremeno, a da o tome nije izvijestio inspektora rada. Također je proglašen krivim što je radnici naredio noćni rad, od 22 do 5.30 sati, iako to nije bilo prijeko potrebno zbog sprječavanja kvara sirovina ili drugih razloga, a da nije dobio privremeno odobrenje o uvođenju noćnoga rada žena zaposlenih u industriji. Sudski postupak protiv Svaguše pokrenut je u srpnju 2005. po zahtjevu Državnog inspektorata, Odsjeka za nadzor u području radnih odnosa. Pred Prekršajnim sudom u Splitu je, od 18 radnika za koje je Državni inspektorat zabilježio da nisu poštovana njihova prava iz Zakona o radu, svjedočilo tek petero. Radnice su svjedočile u korist poslodavca, ali im sud nije povjerovao jer je njihove iskaze opovrgla evidencija o njihovu radnom vremenu.
Joško Svaguša se pred sudom branio da ga se nevina tereti jer da svi radnici rade maksimalno 40 sati tjedno, odnosno da nema prekovremenog rada, osobite ne duže od četiri tjedna. Na presudu prvostupanjskoga suda, kojom je proglašen krivim, podnio je žabu. No, Visoki trgovački sud je potvrdio presudu u dijelu za navedene prekršaje. Svaguša i tvrtka “Slastice Bobis” kazne od 21 i 183 tisuće kuna moraju platiti u roku od 15 dana od pravomoćnosti sudskog rješenja. U suprotnom će se ti iznosi prisilno naplatiti, a ako to ne bude uspješno, novčana kazna će se Jošku Svaguši zamijeniti s 30 dana zatvora.
T. GATTIN ZEBIĆ
’Presudu još nisam dobio’
Iz moje pravne službe me nisu izvijestili o toj presudi Visokog prekršajnog suda, pa je ne mogu ni komentirati dok je ne vidim – kazao nam je jučer Joško Svaguša koji se nalazio na službenom putu.
Tko tu “pije”, a tko “plaća”?
Prošlog proljeća pisala sam o našoj kolegici iz HE Miljacka, koja živi na Murteru, a svakodnevno putuje na posao u HE Miljacka. Tekst je objavljen na ovoj stranici pod naslovom „vjera na riječ“. Rasprava pod tim tekstom je završila mojom zahvalom, jer je od direktora Sektora za hidroelektrane – HEP Proizvodnja d.o.o, uvažen njen Zahtjev za zaštitu prava. Odluka je napisana 24. travnja 2007. godine.
Moja zahvala je glasila ovako:
„U ime radnice čiji zahtjev za zaštitu prava je usvojen kao osnovan, u ime svih članova NSRHEP-a zahavljujem se ovlaštenicima poslodavca koji su htjeli i znali riješiti zahtjev radnice poštujući prava radnice i na taj način suprotstaviti se samovolji pojedinca – na žalost ovlaštenika poslodavca i ispraviti očitu nepravdu. „
Naša kolegica još uvijek svakodnevno putuje u HE Miljacka na posao. Direktori koji su po hijerarhiji podređeni direktoru Sektora za hidroelekrane nisu postupili po odluci… i očito nemaju namjeru to učiniti. Konačnu odluku će donijeti sud.
Da ova situacija nije tragična, za jednu ženu i njenu obitelj, bila bi smiješna.
Zar je moguće da se ne poštuju i provode odluke nadređenih? Očito je moguće.
Mjesecima pratim ovo ignoriranje i nije mi jasno zašto uopće imamo tako šarene i razgranate tablice rukovoditelja u HEP-u, ako nitko nikoga ne mora slušati?!
Danas je u NSRHEP-a stigao jedan dopis „na znanje“ pa mi je sve postalo još nejasnije…. ili možda ipak malo jasnije.
Iz jednog od naših ovisnih društava., Sektora za pravne, kadrovske i opće poslove, Službe za pravne poslove upućen je dopis Direkciji za upravljanje ljudskim potencijalima (a predstavnicima radnika upućen je „na znanje“). Dopis potpisuje direktor, a po inicijalima je vidljivo da je autorica tog dopisa diplomirana pravnica koja radi u tom Sektoru.
Tema dopisa nije tema moje teme… pa ću izdvojiti samo uvod:
„Odlukom Uprave HEP-a d.d. br. xxxxx od xx lipnja 2007. g. preporučeno je direktorima ovisnih društava u sustavu HEP grupe da donesu Odluke kojom će urediti prava radnika na način kako je to uređeno Odlukom Uprave HEP d.d.“
Kad sam pročitala tu rečenicu bilo mi je jasno zašto podređeni direktori u Proizvodnji d.o.o. ne poštuju i ne provode odluku nadređenog direktora. Očito je smatraju preporukom, a ne odlukom.
Nikada i nigdje nisam čula da se odlukom nešto preporučuje.
I nakon svih ovih saznanja i dopisa „na znanje“, ja NE ZNAM tko tu kome može nešto naložiti odlukom? Tko tu koga treba slušati? Tko odlučuje, a tko preporučuje? Tko „pije, a tko plaća?“ U slučaju naše kolegice – plaća ona.
Kad monter pogriješi na stupu (sa svojim koeficijentom 1,7) ubije ga struja. Kad se odluke nazivaju preporukama, ili kada se odluke nadređenih ne provode – nikome ništa.
Očito rundu na kraju plaćaju uvijek radnici.
Sonja Mikulić
I mi smo dio ovog poduzeća!
Potaknuta ružnom atmosferom koja se zadnjih dana nadvila nad HEP-om odlučila sam progovoriti o tome, kako je danas radnicima HEP-a u susretu s građanima, u susretima s potrošačima od kojih živimo.
U Ulici grada Vukovara desilo se urušavanje građevinske jame, stradali su domovi naših susjeda, naših potrošača. U ovom tekstu ne želim ulaziti u bilo čije krivnje i odgovornosti (postoje oni koji su plaćeni da odrade taj dio posla), nego se želim osvrnuti na činjenicu da se nitko od ovlaštenika poslodavaca nije obratio predstavnicima radnika, nitko se nije obratio građanima i potrošačima.
Ne tako davno uz naziv našeg poduzeća vukle su se afere o navodnim kriminalnim radnjama ljudi iz samog vrha HEP-a. Ni o tome nismo bili u prilici čuti ili čitati obrazloženje… demanti ili potvrdu. Svi znamo da Zakon o radu propisuje obvezu poslodavcu da predstavnike radnika obavještava o stanju u poduzeću pravodobno, istinito i potpuno. No predstavnici poslodavaca ignoriraju radnike HEP-a, kao da smo strano tijelo. Isti ti predstavnici poslodavaca su u prilici odbiti primiti ogorčene građane, potrošače i novinare u svojim uredima (o čemu imamo prilike čitati u medijima), ali radnici HEP-a to ne mogu. Naši monteri, naši šalterski službenici svakodnevno su istureni na „prvoj crti bojišnice“ i doživljavaju razne uvrede i komentare zbog svih tih događanja. Naši ljudi svakodnevno ulaze u domove građana (potrošača), svakodnevno ih primaju na svojim radnim mjestima i primaju primjedbe ogorčenih građana koje nemaju kome i kamo proslijediti. Naši radnici su u situaciji da se moraju sramiti zbog svih afera i odbojnog ponašanja predstavnika HEP-a, a pri tom se nitko nije udostojio obavijestiti ih o stanju u poduzeću, iako o tome postoji jasna zakonska odredba.
Članovi NSRHEP-a svakodnevno zovu i dolaze u svoj Sindikat, postavljaju pitanja, vidno uznemireni stanjem u svom poduzeću. U ime svih članova NSRHEP-a izražavam ogorčenost takvim odnosom prema zaposlenicima. Isto tako koristim priliku da u ime svih članova NSRHEP-a izrazim duboko žaljenje zbog tragedije koja se dogodila prilikom izvođenja građevinskih radova u našem dvorištu, zbog uništenih domova naših susjeda i potrošača, te izrazim nadu da će nadležni odraditi svoj posao savjesno i na vrijeme.
Sonja Mikulić
HEROJ PODRUŽNICE!
Vijest preuzeta iz Jutarnjeg lista od 10.09.2007.
Radnik Elektre spasio trudnicu, baku i četvero mladih iz požara
Piše: Mila Batinica
Iako nije bilo teže ozlijeđenih, dvoje je djece od 10 i 15 godina zbog gutanja dima zadržano u bolnici Sestara milosrdnica
Zbog požara u šupi u Ulici Luke Ilića Oriovčanina 1 u Susedgradu, danas je iz stambene zgrade evakuirano 17 stanara, među kojima i jedna trudnica u sedmom mjesecu trudnoće koju je s dvogodišnjom kćeri spasio radnik Elektre Ladislav Ferk. Iako u požaru nije bilo teže ozlijeđenih, dvoje je djece od 10 i 15 godina zbog gutanja dima zadržano u bolnici Sestara milosrdnica.
Drama je počela oko 9 sati, kada je jedna stanarka primijetila crni dim iza vrata u prizemlju koja vode prema šupi. Otvorila ih je i vidjela da iz prostorije u kojoj je sedam ostava suklja plamen.
Ubrzo se panika proširila cijelom zgradom i stanari su počeli bježati iz stanova. Do zaključenja broja, većina se stanara u svoje domove bila vratila samo po osnovne stvari te je prenoćište potražila kod rodbine i prijatelja jer je zgrada još bila zagušljiva i prepuna debelog sloja čađe. Vatrogasci su u Susedgrad stigli za nekoliko minuta.
U pomoć im je pritekao i djelatnik Elektre Ladislav Ferk koji je hidrauličnom dizalicom iz zgrade spasio šestero stanara, a među njima i dvogodišnju djevojčicu i njezinu majku Marijanu Begović, koja je u sedmom mjesecu trudnoće.
– Htjeli smo pobjeći kroz vrata, ali kada smo ih otvorili, bilo je previše dima. Pobjegla sam s kćeri na balkon, odakle sam krpom mahala vatrogascima kako bi me ugledali na trećem katu. Na kraju me je spasio radnik Elektre.
Uplašila sam se za sebe i za dijete, ali liječnici su nas pregledali i ustanovili da smo dobro – ispričala je Marijana Begović. Iako je heroj iz Susegrada spasio još i baku, dvojicu mladića i djevojku, skromno je zaključio da nije učinio ništa posebno i da bi svatko reagirao poput njega.
– Radio sam na igralištu osnovne škole u blizini kada je do mene dotrčala djevojčica i ispričala mi što se događa. Vatrogasci svojim vozilima nisu mogli prići zapadnoj strani zgrade jer su im smetale terase kafića i stabla. Naše je vozilo manje pa sam se provukao i počeo izvlačiti stanare – prepričao je Ferk današnje spašavanje.
Gusti, crni dim u trenutku je ispunio čitavo stubište pa se panika brzo proširila među stanarima. Neki su sa svojih balkona i prozora počeli zazivati vatrogasce u pomoć, a drugi su počeli bježati stubištem. Jedan od ozlijeđenih dječaka, 15-godišnji Domagoj, sin je Verice Batur koja je prva uočila požar.
– Krenula sam s 1-godišnjim sinom u dućan kada sam vidjela crni dim koji se probijao iza vrata u prizemlju. Otvorila sam ih i ugledala plamen. Moj stariji sin Domagoj pobjegao je iz stana na četvrtom katu, no nagutao se dima pa su ga liječnici odlučili prevesti u bolnicu – ispričala je Verica Batur.
Njezin suprug, Goran Batur, posjetio je danas poslijepodne sina u bolnici. Dječak je na respiratornom odjelu. – U bolnici su nam rekli da nije ništa strašno. Domagoj je sada spojen na kisik. Nalazi krvi još se čekaju, a za sada znamo da će ga zadržati tijekom noći – rekao je Batur.
Drugi dječak, 10-godišnji Ernest, u stanu je bio sa svojom sedam godina starijom sestrom Gabrijelom. I on je na respiratornom odjelu, spojen je na kisik i također je ondje zadržan tijekom noći. – Djecu su vatrogasci izvukli iz stana, ali se Ernest nagutao dima. Srećom, vjerojatno već prekosutra ide kući, kao i Domagoj. Mi, pak, večeras nećemo spavati u stanu jer je zgrada još zagušljiva i sve je prekriveno čađom – rekao je Ernestov i Gabrijelin otac Ante Bagarić.
To je potvrdila i Iva Mihatov Špoljarić, liječnica na odjelu pedijatrije u bolnici Sestara milosrdnica, rekavši da će djeca tijekom noći biti zadržana na promatranju, radi prevencije.
Vatrogasci nisu mogli do zgrade
Nakon što su se iz svojih domova spustili na sigurno, stanari su negodovali jer zbog kafića i stabala vatrogasci nisu mogli doći do zgrade. Zgrada je okružena betonskim blokom na kojem je terasa četiriju kafića, a put su prepriječila i stabla te metalni stupići postavljeni za parkiranje.
Trebali su staviti krpe pod vrata
– Znam da se ne može očekivati da ljudi razumno reagiraju u takvim situacijama, ali stanovi ne bi bili toliko začađeni da su ispod vrata stavili mokre krpe. Požar je bio ugašen jednim mlazom, a u intervenciji je sudjelovao velik broj vatrogasaca zbog evakuacije stanara, ne zbog jačine vatre – objasnio je Mario Fabijanić, zapovjednik smjene.
Policija još ne zna uzrok požara
Prema službenim podacima PU zagrebačke, požar nije izazvao kvar na električnim instalacijama. Vatra je izbila između 6 i 7.30, a materijalna šteta i uzrok požara danas još nisu bili poznati. Vatrogasci su dojavu zaprimili u 8 sati i 46 minuta.
