Autor: domagoj@nsrhep

Uprava HEP d.d. je dana 5. srpnja 2013. godine reprezentativnim sindikatima (HES-u i NSRHEP-u), kao potpisnicima Kolektivnog ugovora za HEP grupu dostavila prijedlog izmjene Kolektivnog ugovora za HEP grupu, odnosno predložila je brisanje članka 82.

Obzirom na rokove našeg očitovanja, NSRHEP-a je proveo akciju osobnog izjašnjavanja članstva o prihvatljivosti ili neprihvatljivosti ovakvog prijedloga Uprave HEP d.d.

Izjašnjavanje je provedeno u razdoblju od 16. do 26. srpnja 2013. godine.

Temeljem, u roku, dostavljenih Izvješća, rezultati osobnog izjašnjavanja članova NSRHEP-a su sljedeći:

– Listić s postavljenim pitanjima primilo je 84 % od ukupnog broja članova NSRHEP-a,

– Dostavom listića izjasnilo se 96 % od broja članova koji su primili listić,

– Važećih listića je bilo 99,5 %,

– Od ukupnog broja članova NSRHEP-a koji su se izjasnili:

– 99 % ne prihvaća prijedlog Uprave HEP d.d., odnosno

– 1% prihvaća prijedlog Uprave HEP d.d.

Predsjednik:
Luko Marojica

Dana 7. kolovoza 2013. godine portal Index objavio je tekst pod nazivom: “HERA tvrdi da HEP laže: Preko tvrtke Opskrba d.o.o. građanima mogu ponuditi jeftiniju struju bez naše suglasnosti”.

Što je HEP? Što je laž? Kako HEP može lagati?

HEP d.d. je pravna osoba sa statusom dioničkog društva registriran sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima RH.

Laž je svjesno iznošenje neistina…

HEP d.d. ne može ni na koji način lagati!!!!!!…

U ime HEP d.d. lagati mogu samo i jedino ovlaštene osobe imenovane za zastupanje i predstavljanje HEP d.d. kao trgovačkog društva koje su istodobno odgovorne za obavljanje poslova temeljem i u skladu s dobijenim ovlaštenjima.

Za laganje HERI ili građanima kao kupcima električne energije u ime HEP d.d. odgovorne su konkretne ovlaštene osobe.

Hijerarhija odgovornosti proporcionalno je razmjerna razini ovlaštenja, pa tako i odgovornost za izrečene ili napisane laži u ime HEP-a.

Već nekoliko godina HEP je učestalo medijski eksploatiran u negativnom kontekstu, dijelom utemeljeno ali dijelom i neutemeljeno.

Javno prozivanje HEP-a u negativnom kontekstu srozava ugled HEP-a, poništava njegov poslovni rejting, utječe na njegovo poslovanje i odražava se na uvjete rada većine radnika HEP-a koji svakodnevno imaju neposredni kontakt s građanima i kupcima električne energije na cjelokupnom teritoriju RH tijekom obavljanja njihovih redovnih radnih zadataka.

Napisane ili izrečene laži u ime HEP-a od strane ovlaštenih osoba mogu biti svjesne ili iz neznanja. Bez obzira na oblik laganja njihovo ponašanje nema opravdanja i ne oslobađa ih konkretne odgovornosti za svu materijalnu i nematerijalnu štetu koju su svojim odnosom, radom, neradom ili neznanjem nanijeli HEP-u.

U ovom konkretnom slučaju ne vjerujemo da su ovlaštene osobe HEP-a svjesno i namjerno pisali neistine odnosno lagali, pače, uvjereni smo da je sve to posljedica njihovog neznanja, nesposobnosti i nestručnosti, a što ih ograničava u obvezi uspješnog i kvalitetnog obavljanja poslova na izuzetno važnoj i odgovornoj dužnosti.

Očito je, po našem uvjerenju, da takve osobe u svakom slučaju nisu dorasle odgovorno obavljati složene poslove na imenovanoj dužnosti.

NSRHEP-a zahtjeva utvrđivanje odgovornosti i nadoknadu štete te opoziv s dužnosti odgovornih za ovu i ovakvu javnu blamažu časnog HEP-ova imena.

NSRHEP-a zahtjeva javno objavljivanje odgovorne-ih osobe-a koje su svjesno ili iz neznanja lagale HERI, a time posredno i svekolikoj javnosti Republike Hrvatske pa i šire.

Od nadležnih tijela očekujemo poduzimanje dužnih radnji u skladu sa zakonom utvrđenim ovlaštenjima radi zaštite ugroženih prava i interesa trgovačkog društva HEP d.d. kao vladajućeg društva, a posredno i prava i interesa većine radnika koji rade u društvima HEP grupe.

Predsjednik:
Luko Marojica

Dostavlja se:

– Info HEP-a
– Web NSRHEP-a

Zagreb; 01. kolovoza 2013.
Urbr: 180/13-LM

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d.
U P R A V A
n/r. Predsjednika

Predmet: Izmjena Kolektivnog ugovora za HEP grupu
(Bilten br. 303 od 26. travnja 2013. godine)
– OČITOVANJE

Sukladno neposredno izraženoj volji apsolutne većine članstva, Predsjedništvo NSRHEP-a na sjednici održanoj 31. srpnja 2013. godine, u postavljenom roku, donosi sljedeću

O D L U K U

NEZAVISNI SINDIKAT RADNIKA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE

NE PRIHVAĆA

PRIJEDLOG IZMJENA KOLEKTIVNOG UGOVORA ZA HEP GRUPU
(Bilten br. 303. od 26. travnja 2013. godine).

O B R A Z L O Ž E N J E :

Uprava HEP d.d. je dana 5. srpnja 2013. godine pisanim podneskom broj: 5/5025/LG/TŠ dostavila prijedlog izmjene Kolektivnog ugovora za HEP grupu..

Prijedlogom se predlaže brisanje članka 82. (prigodna nagrada povodom Dana HEP-a) kojim bi se radnike HEP-a onemogućilo u ostvarivanju prava na iznos od 3.550,00 kuna u 2013. godini.

Sklapanjem Kolektivnog ugovora za HEP grupu radnici imaju pravo na iznos od 3.550,00 kuna kao nagradu za Dan HEP-a.

NSRHEP-a utemeljen je sa svrhom zaštite prava i interesa svojih članova.

Pristajanje na izmjenu Kolektivnog ugovora bilo bi u suprotnosti sa svrhom utemeljenja Sindikata.

Obrazloženje prijedloga izmjene Kolektivnog ugovora je neprimjereno, površno, promašeno, neargumentirano…

NSRHEP-a ocjenjuje neprihvatljivim i suprotnim važećim propisima, organiziranu medijsku harangu uz istodobni popratni ulični nastup Ministra financija u Vladi RH s njegovim javnim izražavanjem doživljaja osobnog sramoćenja kao motivom Upravi HEP d.d. za pokretanje postupka izmjene važećeg Kolektivnog ugovora, a što narušava slobodu pregovaranja i ugovaranja međusobnih prava i obveza između poslodavaca i sindikata na strani radnika.

NSRHEP-a ocjenjuje sve navode u obrazloženju Prijedloga izmjene Kolektivnog ugovora neutemeljenim.

Ugovorena prava radnika HEP-a nemaju nikakvu poveznicu niti su od utjecaja na prava radnika državnih i javnih službi.

Predloženo ukidanje prava radnika nije u funkciji konsolidacije državnih financija niti smanjenju proračunskog deficita – baš suprotno!

Zaštita poslovnih interesa HEP grupe u uvjetima poslovanja na liberaliziranom tržištu električnom energijom zahtjeva druge i drugačije mjere od strane Uprave HEP d.d., a ne ukidanje članka 82. Kolektivnog ugovora za HEP Grupu.

Smanjenje troškova poslovanja HEP grupe i jačanje konkurentnosti usluga i proizvoda ostvaruje se drugim mjerama i akcijama Uprave HEP-a kao i promjenom ponašanja svih ovlaštenika poslodavaca na svim razinama profesionalne hijerarhije, a ne ukidanjem članka 82. Kolektivnog ugovora za HEP grupu.

Obzirom na sve navedeno, NSRHEP-a ne prihvaća prijedlog izmjene Kolektivnog ugovora za HEP grupu.

Predsjednik:
Luko Marojica

Slobodna Dalmacija 06.06.2013.
Piše: Vedran Marjanović

Uprava Hrvatske elektroprivrede istodobno sa sklapanjem kolektivnog ugovora sa sindikatima zbog kojeg su je javno napali ministar financija Slavko Linić i dio medija s optužbama za rastrošnost u korist radnika, obavlja pripreme za stavljanje ovrha na plaće svojih 1700 zaposlenika.
U pozadini ovog čudnovatog ponašanja Uprave HEP-a, i to jednog njezinog dijela, je dugogodišnji spor kompanije sa zaposlenicima zbog nasilnog i presudom Vrhovnog suda nezakonito utvrđenog raskida kolektivnog ugovora 27.prosinca 2000. nakon čega su uslijedile tužbe 1700 radnika okupljenih u Nezavisnom sindikatu radnike HEP-a.

– Postojanje duga ne sporimo jer je pravno utemeljen, drugo je pitanje njegova pravednost – kazao nam je predsjednik NSRHEP-a Luko Marojica, nastavljajući:
– Spremni smo sjesti za stol s Upravom i pregovarati o njegovu ukupnom iznosu i uvjetima povrata. Držimo duboko nemoralnim i nekorektnim da se od strane dijela Uprave HEP-a ide s maksimalnim odštetnim zahtjevima i sa ovrhama na plaće radnika u ovim teškim vremenima, dok država oprašta kamate na porezna dugovanja svojim dužnicima – napominje Marojica. Zbog čega Uprava ne želi razgovarati i pregovarati s sindikatom, već ide ‘đonom’, otvarajući novu frontu u aferama ionako krcatom HEP-u, Marojica ne želi javno spekulirati.
– Mogu samo reći da i sindikat može ‘igrati’ tvrdo – poručuje predsjednik NSRHEP-a, čije je članstvo najblaže rečeno uznemireno. Uprava, naime, sada traži da radnici vrate sve što su dobili po pravomoćnim sudskim presudama za raskid kolektivnog ugovora, plus kamate te sudski i troškovi odvjetnika Uprave HEP-a.

Prema nekim procjenama, ukupni iznos tako zamišljenog duga radnika nekoliko je puta veći od iznosa koji su primili po pravomoćnim presudama u svoju korist! S tim da je najveći dio radnika koji su dobili pravomoćne presude u svoju korist ostvario odštetu od oko 7500 kuna. Zasad nema ni približnih procjena koliko bi članova NSRHEP-a moglo biti obuhvaćeno naplatom i u kojem iznosu.

Čak i za hrvatske pravosudne prilike zvuči nevjerojatno da nakon pravomoćnih sudskih presuda i spomenutog stava Vrhovnog suda, može doći do potpunog obrata i da strana u sporu kojoj je odšteta već isplaćena može doći u situaciju da vraća novac i pripadajuće kamate i troškove! Upravo to dogodilo se članovima NSRHEP-a. Obrat je, kako doznajemo od Dinka Rebrovića, pravnog zastupnika većeg broja članova NSRHEP-a u ovom sporu, nastupio nakon odluke Ustavnog suda 30.lipnja 2009. kojom je ukinuta prva odluka u korist radnika u sporu oko raskida Kolektivnog ugovora iz 2000., nakon čega su automatski ukinute i ostale.

– U konkretnoj odluci Ustavni sud ušao je u tumačenje iz područja materijalnih prava, što nije zadaća tog suda. Preciznije, Ustavni sud donio je odluku koji se kolektivni ugovor u HEP-u mora primjenjivati u predmetnom sporu, a to ne smije – ističe Rebrović. I prije sporne odluke Ustavnog suda, tijekom 2008. dio radnika dobio je prvostupanjske presude u svoju korist uz istodobnu pojavu presuda u korist poslodavaca kojom je stvoren apsurd da sudovi donose različite presude u istoj pravnoj stvari. U NSRHEP-a dodaju kako je do promjene stava sudova u ovim sporovima došlo za vrijeme rada Uprave HEP-a prevođene Ivanom Mravkom čiji se dio sada nalazi u zatvoru zbog gospodarskog kriminala.

U sindikatu naglašavaju da je inicijativa za ovrhama na radničke plaće krenula od strane dijela Uprave, odnosno od njezine članice zadužene za pravne poslove Krunoslave Grgić Bolješić, a da ostatak Uprave i Nadzorni odbor o tome nisu ni raspravljali. Zatraživši potvrdu te informacije u Upravi HEP-a, pokušali smo doznati čime je motivirana opisana odluka Krunoslave Grgić Bolješić no do zaključenja ovog teksta nismo dobili odgovor.

Danas, 26. travnja 2013. godine u Zagrebu je sklopljen, na jednu godinu, novi Kolektivni ugovor za HEP grupu s primjenom od 1. travnja 2013. godine.

Kolektivni ugovor za HEP grupu sklopili su svi poslodavci koji čine HEP grupu s jedne strane i s druge strane Hrvatski elektrogospodarski sindikat i Nezavisni sindikat radnika HEP-a, kao reprezentativni sindikati koji organizirano djeluju u HEP grupi na strani radnika.

Sklapanjem ovog Kolektivnog ugovora neće se primjenjivati nedavno donijeti pravilnici o radu kojim su poslodavci privremeno i jednostrano uredili sadržaj prava radnika za slučaj nesklapanja novog Kolektivnog ugovora za HEP grupu.

Predsjednik:
Luko Marojica

Predsjednik Uprave HEP-a Zlatko Koračević 16. ožujka na zajedničkom sastanku s gradonačelnikom Preloga Dragutinom Glavinom (HNS) i zamjenikom tamošnjeg župana Matijom Posavcem (HNS) govorio je o štetnom utjecaju hidroelektrana na okoliš i ljude. I ne samo to, najavio je da će HEP ubuduće lokalnim proračunima po toj osnovi isplaćivati više novca. Taj njegov istup koji je prenio portal E-Međimurje izazvao je revolt člana Nadzornog odbora HEP-a Jadranka Berlengija, koji je zatražio da se na sljedećoj sjednici NO razmotre Koračevićeve riječi jer drži da je predsjednik Uprave djelovao protiv interesa HEP grupe, te u interesu političke stranke kojoj pripada, čime je grubo povrijedio funkciju koju obnaša.

“Znano je da akumulacije izravno utječu na mikroklimu okolnog područja, da dolazi do promjene cijelog ekosustava, sniženja razina podzemnih voda, sušenja šuma i raslinja, potapanje polja, povećane magle i komaraca. Sve to sigurno utječe na zdravlje i kvalitetu života ljudi kako na područjima u neposrednoj blizini, tako i široj okolici akumulacija. U najskorijem mogućem roku će se posložiti cjelokupna priča. Prijedlog o udvostručavanju trenutnog iznosa hidrorente treba sada proći sve instance unutar HEP-a, a potom otići i na Vladu koja potom daje konačno odobrenje, poručio je Koračević”, kako je tada prenio portal E-Međimurje.
Koračevićeva inicijativa da se trošak za HEP-ove hidroelektrane udvostruči odnosi se na inicijativu Dragutina Glavine koji je u rujnu 2012. u Saboru postavio zastupničko pitanje na tu temu, pa mu je Koračevićeva podrška tu itekako trebala. Iako baš nije jasno što je to “hidrorenta”, jer naknada takvog naziva formalno ne postoji, župan Posavec je zaključio da će HEP početi uplaćivati više novca u proračune međimurskih gradova i općina, što će pridonijeti realizaciji brojnih investicija. Zanimljivo je da HEP ima stručnu analizu koja argumentira da ta tvrtka već sada izdvaja previše novaca za razne naknade, te da postoje razlozi da se ta izdvajanja smanje. Računa se da HEP godišnje izdvaja oko 100 milijuna kuna, a udio naknada u proizvodnoj cijeni struje iz hidroelektrana iznosi visokih 12 do 16%, ovisno o objektu. Kao previsoke ocijenjene su naknade za korištenje prostora, naknada za korištenje voda i naknada za koncesiju na vodi i javnom vodnom dobru.

Berlengi stoga smatra da je Koračević svojim istupom jako naštetio HEP-u. Ističe da su hidroelektrane najznačajni i ekološki najčišći dio proizvodnje HEP-a. HE Varaždin u pogonu je od 1976., HE Čakovec od 1983.god. a HE Dubrava od 1991. i primjer su skladnog odnosa sa jedinicama lokalne samouprave i stanovništvom. HEP je u vrijeme njihove izgradnje i sve godine poslije ulagao značajna sredstva u zaštitu okoliša i poboljšanje kvalitete življenja stanovništva uz sve tri elektrane. Proizvodno područje HE Sjever sa sjedištem u Varaždinu, sa sve tri hidroelektrane, u lipnju 2006. godine dobilo je certifikat ISO 14001 za upravljanje okolišem i certifikat ISO 9001 za upravljanje kvalitetom. “Ovaj istup predsjednika Uprave HEP-a d.d. šteti budućim investicijama tvrtke, posebno izgradnji hidroelektrana od koji HEP najviše očekuje”, zaključio je Berlengi koji od Nadzornog odbora očekuje da poduzme odgovarajuće mjere.

Objavljeno: 08.04.2013. – 13:20 Lokacija: Zagreb Autor: N.D. http://www.energetika-net.com/vijesti/energetsko-gospodarstvo/zlatko-koracevic-govorio-protiv-hidroelektrana-16644

Dana 09. travnja 2013. godine u Zagrebu održana je 2. sjednica Predsjedništva NSRHEP-a.

Na sjednici je:
– prihvaćeno izvješće o tijeku pregovaranja radi sklapanja novog Kolektivnog ugovora za HEP grupu,
– prihvaćena informacija o dinamici i tijeku restrukturiranja dijela društava HEP grupe,
– zahvaljeno članovima Predsjedništva NSRHEP-a koji su iskoristili pravo ne prihvaćanja ponude izmijenjenog ugovora o radu, te su otišli u zasluženu mirovinu i to:
– Nikoli Bečkom (Elektra Zagreb 3.)
– Josipu Ferdelji (Elektra Zabok)
– Vesni Kušanić (Elektra Zagreb 1.) i
– Branku Mađarcu (Elektra Vukovar)
– izražena je dobrodošlica uz želje za uspješan rad na novim dužnostima
novoimenovanim ili izabranim predsjednicima podružnica i to:
– Danijeli Buzov (Elektra Vukovar)
– Mirku Gorupiću (Elektra Zagreb 3.) i
– Dobrivoju Kapetanoviću (Elektra Zagreb 1.)
– razrješen je član Nadzornog odbora NSRHEP-a Stjepan Bedeković, a
imenovana Boženka Vlatković,
– razrješen je član Izvršnog odbora NSRHEP-a Branko Mađarac, a imenovana
Danijela Buzov.
– prihvaćena informacija o organizacijskim promjenama u Stručnoj službi
NSRHEP-a,
– prihvaćena informacija o aktivnostima poslodavaca po presudama protiv
potraživanja radnika,
– prihvaćena informacija o aktivnostima HUS-a.

Predsjednik:
Luko Marojica

Dana 19. ožujka 2013. godine održana je 1. sjednica Nadzornog odbora NSRHEP-a.

Na sjednici je podnijeto izvješće i izvršen nadzor vođenja i korištenja financijskih sredstava NSRHEP-a i poslovanja Blagajne uzajamne pomoći NSRHEP-a za razdoblje od 01. siječnja do 31. prosinca 2012. godine.
Nadzorni odbor jednoglasno je prihvatio podnijeta izvješća i ocijenio način plaćanja i vođenja financijske dokumentacije urednim, potpunim, transparentnim i u skladu s važećim propisima te izrazio zadovoljstvo radom Upravnog odbora i Povjerenika BUP-a kao i načinom vođenja financijske i druge dokumentacije u svezi s djelovanjem BUP-a NSRHEP-a.

Predsjednik: Luko Marojica

1. O POSTUPKU DONOŠENJA ZAKONA

Treći paket energetske regulative EU usvojen je na tijelima EU 13. srpnja 2009. godine.
Prva aktivnost Ministarstva gospodarstva uslijedila je tek 27. svibnja 2010. godine.
Cijeli postupak usklađivanja, u dijelu koji se odnosi na električnu energiju, obilježio je prijepor između državnih službenika Ministarstva i njihovih konzultanata s jedne strane i energetskih subjekata i stručne javnosti s druge strane. Nakon niza slučajeva kršenja propisane procedure i neetičnog postupanja od strane službenika Ministarstva, dana 02.veljače 2011.godine, dopisom sam se obratio Ministru gospodarstva i o tome informirao Predsjednicu Vlade RH. Protestirao sam protiv nezamislivo niske razine profesionalnosti i neetičnog ponašanja visokopozicioniranih službenika Ministarstva gospodarstva u postupku donošenja energetskih Zakona.
Uprava HEP-a d.d. uputila je dopis Ministarstvu gospodarstva žaleći se na neprihvaćanje HEP-ovih primjedbi i na nedovoljan stupanj razumijevanja ukupnih posljedica primjene predloženih zakona.
Istovremeno, svi registrirani sindikati u HEP-u sazvali su konferenciju za medije i ukazali na opasnost od razbijanja i rasprodaje HEP-a, a za što prijedlozi zakona koje je utvrdilo Ministarstvo gospodarstva stvaraju normativne preduvjete.
Ovakvo sinhronizirano djelovanje Uprave HEP-a d.d. i svih sindikata u HEP-u natjeralo je Vladu da zaustavi slanje pripremljenih prijedloga Zakona u proceduru donošenja.
Stigla je jesen, bliže se parlamentarni izbori i nikome nije palo na pamet da problematizira razbijanje i privatizaciju Hrvatske elektroprivrede. Pripremljeni nacrti zakona čekali su neka bolja vremena.
Završili su izbori, konsolidirala su se tijela nove vlasti.
Za nositelje aktivnosti na donošenju energetskih zakona u Ministarstvu gospodarstva konačno su došla bolja vremena.
Ministarstvo gospodarstva zatražilo je od Uprave HEP-a d.d. da imenuje dvoje predstavnika u Radnu grupu Ministarstva za rad na energetskim zakonima. Uprava HEP-a d.d. imenovala je u radnu grupu članicu Uprave gospođu Krunoslavu Grgić Bolješić i mene, te o tome obavijestila Ministarstvo.
Dana 20.04.2012. gospođa Bolješić i ja sastali smo se sa predstavnicima svih društava temeljnih djelatnosti HEP-grupe i dogovorili da od Ministarstva gospodarstva zatražimo službenu verziju nacrta prijedloga svih energetskih zakona.
24.travnja 2012. službeno smo dopisom zatražili dostavu nacrta zakona, a kako više od mjesec dana ništa nije stizalo, 30.05.2012. poslali smo požurnicu na ime pomoćnika Ministra i zatražili dostavu što je moguće prije.
Naše muke iz 2010. i 2011. godine se nastavljaju.
Dana 04. lipnja 2012. god. primamo poziv za sastanak Radne grupe Ministarstva gospodarstva za 06. lipnja 2012. god., uz obećanje da će nam radna verzija prijedloga Zakona o energiji biti dostavljena u toku dana. Nacrt Zakona nam je dostavljen 05. lipnja 2012. god. popodne. Nakon sastanka u Ministarstvu gospodarstva, gdje je dogovoreno da se ide sa novim Zakonom, a ne sa izmjenama i dopunama, istoga dana poslali smo Nacrt prijedloga Zakona o energiji predsjedniku i svim članovima Uprave HEP-a d.d. s molbom da nam do 12.lipnja osiguraju komentare društava HEP-grupe na predloženi nacrt Zakona.
Usaglašavanje dostavljenih primjedbi obavljeno je 13.lipnja 2012.god uz prisustvo predstavnika društava HEP-grupe. Na sastanku Radne grupe 15.lipnja 2012.god. HEP je zastupao direktor Sektora za pravne poslove. Iako u nedopustivo kratkim rokovima za razmatranje teksta, a nakon dugog devetomjesečnog sna Ministarstva gospodarstva, usklađena su stajališta glede sadržaja Zakona o energiji bez većih razmimoilaženja.
No, slijedi novo iznenađenje.
Dana 26. srpnja 2012.god. primili smo elektronskom poštom iz Ministarstva gospodarstva:
nacrte Zakona o tržištu električne energije, Zakona o tržištu plina i Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti, „na ljetno čitanje“. Moj odgovor, kao člana Radne grupe, Ministarstvu gospodarstva možete naći u prilogu i u njemu se problematizira nekoliko stvari glede potpuno neprofesionalnog i neetičnog postupanja Ministarstva gospodarstva u postupku donošenja energetskih zakona.
27. kolovoza 2012.god. primili smo poziv na sastanak Radne grupe za 31.kolovoza 2012. god. u Ministarstvu gospodarstva, sa temom razmatranja nacrta zakona koje smo dobili na ljetno čitanje. Napominjem da je HEP na nacrt Zakona o tržištu električne energije, koji ima 81 članak, dao ukupno preko 300 primjedbi. Sva bitna rješenja koja se tiču položaja društava HEP-grupe u dostavljenom tekstu nacrta Zakona o tržištu električne energije ostala su potpuno jednaka kao ona koje je predlagalo Ministarstvo gospodarstva u vrijeme prethodne Vlade iz lipnja 2011.godine.
Bilo je jasno da jahači apokalipse jašu dalje, bez obzira na promjenu vlasti, te sam se elektronskom poštom obratio predsjedniku Uprave HEP-a d.d. sa molbom da mi kao članu Radne grupe da stajalište Uprave o spornim pitanjima, a posebno onim najvažnijim koja se tiču mogućeg vlasničkog izdvajanja Operatora prijenosnog sustava i Operatora distribucijskog sustava.
Nikakav odgovor nisam dobio.
U nedostatku zatraženih stavova nove Uprave HEP-a d.d., zastupao sam potpuno legitimne pisano iskazane stavove ranije Uprave HEP-a d.d.. Prigovorio sam predstavnicima Ministarstva na njihovom načinu rada i tvrdoglavom inzistiranju na rješenjima suprotnim rezultatima provedene javne rasprave, na što mi je ponuđeno da mi iz HEP-a dostavimo prijedlog formulacije odredbi o razdvajanju OPS-a i ODS-a onako kako smatramo da trebaju glasiti, što sam prihvatio. Na istom sastanku smo informirani da će energetski zakoni ići u redovnu proceduru..
03. rujna 2012. god. ponovno sam se elektronskom poštom obratio predsjedniku Uprave HEP-a d.d., opisao mu novonastalu situaciju i predložio da iskoristimo ponuđenu mogućnost kao posljednju priliku da zaštitimo interes društava HEP-grupe.
Ponovno, nikakav odgovor nisam dobio.
12. rujna 2012. god. održan je posljednji sastanak Radne grupe za izradu Zakona o tržištu električne energije u prostorijama HGK u Draškovićevoj 45.
Prezentiran nam je novi nacrt Zakona o tržištu električne energije u kojem je u samo jednom članku regulirano da se Operator prijenosnog sustava organizira po ITO modelu (zadržavanje cjelovitog HEP-a), a da će eventulana promjena ka vlasničkom izdvajanju, u slučaju nezadovoljavajućeg provođenja ITO modela, biti provedena izmjenom Zakona. Naravno da sam izrazio zadovoljstvo ovim rješenjem koje je Radna grupa jednoglasno prihvatila, a sa njim su se suglasili i prisutni predstavnici Ministarstva gospodarstva. Također je dogovoreno da se brišu odredbe čl. 35. nacrta Zakona o tržištu električne energije koje normiraju mogućnost vlasničkog izdvajanja Operatora distribucijskog sustava iz HEP-a..

Ponovno iznenađenje,
ali samo za one koji nisu proveli ove tri godine sa Ministarstvom gospodarstva i njihovim konzultantima u „radu“ na donošenju energetskih zakona.
Prijedlog Zakona o tržištu električne energije koji je objavljen na stranicama Ministarstva gospodarstva nema nikakve veze sa tekstom koji je utvrdila Radna grupa Ministarstva gospodarstva za izradu navedenog Zakona. Rješenja koja normiraju modele izdvajanja i razdvajanja OPS-a (čl.14.- čl.18.) i ODS-a (čl.36.) suprotna su zaključku Radne grupe od 12. rujna 2012. god. i čak što više pogoršana su na štetu HEP-a u odnosu na verziju teksta koji je prethodio sastanku Radne grupe 12. rujna 2012. god. Ostavljena je mogućnost vlasničkog razbijanja HEP-a bez suglasnosti Hrvatskog sabora. Važno je istaknuti da su u Radnoj grupi pored stručnjaka iz Ministarstva gospodarstva radili i predstavnici: Hrvatske elektroprivrede, Industrije nafte,Plinacra, Hrvatske energetske regulatorne agencije, HROTE-a, HAND-e i Glavnog državnog inspektorata.
Bilo bi vrijedno saznati ime i prezime, očito visoko pozicioniranog, činovnika/činovnice u Ministarstvu gospodarstva koji je potpisao tekst suprotan zaključcima javne rasprave u organizaciji CIGRE-Hrvatska i Ministarstva gospodarstva, koja se oko odabira modela vodila, u tri navrata, koncem 2010. i početkom 2011.godine i koja je iznjedrila ITO model kao optimalan odabir za Republiku Hrvatsku u ovom trenutku.
Na kraju još jedan biser. Ministarstvo gospodarstva je pozvalo 07.11.2012. god. na javnu raspravu o prijedlogu Zakona o tržištu električne energije iako je Zakon objavljen na internetskim stranicama Ministarstva tek u petak popodne 09.11.2012. godine. Javna rasprava je najavljena u ponedjeljak u 10h u velikoj dvorani Ministarstva gospodarstva. Naravno da najavljene javne rasprave nije ni bilo. Prvo, zato jer nitko ozbiljan ne bi stigao proučiti tekst Zakona od petka popodne do ponedjeljka ujutro. Drugo, zato jer su se tog dana svi koji u hrvatskoj elektroenergetici nešto znače nalazili u Opatiji na skupu HRO- CIGRE.
Treće, zato jer dnevnim redom tribine uopće nije bila predviđena javna rasprava o prijedlogu Zakona o tržištu električne energije već je održana tribina teoretske naravi na temu:
„Tržište električne energije: quo vadis ?“, a u okviru Programa EU IPA za Hrvatsku, kao što je i pisalo u priloženom pozivu.
No važno je da je Ministarstvo gospodarstva na svojim internetskim stranicama, i to na naslovnoj, objavilo spin pod naslovom: „Poziv na javnu raspravu o novom Zakonu o tržištu električne energije 12.11.2012.“
Na kraju, Ministarstvo predlaže donošenje Zakona po hitnom postupku iako za hitni postupak ne postoje opravdani razlozi.
Radna grupa za pravna pitanja Eurelectrica, čiji sam član, provela je istraživanje o stanju primjene Trećeg paketa u državama članicama EU, a istraživanjem je obuhvaćena i Hrvatska, u čemu sam i osobno sudjelovao. Rezultat provedenog istraživanja je objavljen u ožujku 2012. godine i pokazuje da veliki broj država još uvijek nije udovoljio zahtjevima Direktive 2009/72/EC, tj. trećeg paketa.
Većina država ovom poslu pristupa s velikom pažnjom i još većim oprezom, štiteći svoje legitimne interese. Akademik Božo Udovičić, u svojoj knjizi „Neodrživost održivog razvoja“, kada je u pitanju liberalizacija tržišta električne energije (str.182.) poručuje: „Današnji je naglasak na sigurnosti opskrbe i zaštiti okoliša. Prioritet je manje na liberalizaciji, a više na sigurnosti.“
Preporučuje (str.185) ponašanje kakvo primjenjuje većina europskih zemalja, što pokazuje i rezultat gore navedenog istraživanja Eurelectrica.
Dakle, Akademik Udovičić kaže: „ Pojmovi „maksimizacija profita“ i „minimizacija rizika“ (ti pojmovi koji još uvijek kotiraju visoko) ne priznaju specifične prilike, probleme, potrebe i interese malih tržišta kao što je hrvatsko u tranziciji, što podrazumijeva i moguću opasnost da u takvim globalnim odnosima u svijetu u kome prije svega vlada snaga i interes, te težnje za što bržim povratom uloženoga-uz što veći profit i što manji rizik, ti objektivni i specifični problemi, interesi i potrebe Hrvatske, ostanu u drugom planu. Zbog toga bi trebalo slijediti liniju opreza, a to znači postupnu privatizaciju i prepuštanja dijela energetskog tržišta, u ruke privatnog, posebno stranog kapitala. Privatizacija u energetskom sektoru trebala bi slijediti liniju i stupanj integracije Hrvatske u Europsku uniju, s ciljem da nikada ne bude većim dijelom to tržište i vlasništvo stavljeno u ruke i na volju privatnom, pogotovo stranom kapitalu, kao što je to bio slučaj u nekim europskim državama, kako bi bilo što manje stresnih slučajeva.“

2. O SADRŽAJU PRIJEDLOGA ZAKONA

U člancima 14.-18. prijedloga Zakona reguliraju se sva tri moguća modela prema Direktivi 2009/72/EC, (OU, ITO, ISO). Iako ISO model nije predložio nitko i jasno je da se neće primijeniti niti u budućnosti njegova primjena je detaljno razrađena. Dakle, umjesto jednoznačnog zakonskog uređenja ITO modela, koje je predložila Radna grupa za izradu Zakona, u prijedlogu Zakona nalazi se iz Direktive prepisani meni iz kojega će se neimenovani službenici državne administracije poslužiti kada za to dođe vrijeme.
Iako ne postoji obaveza vlasničkog izdvajanja OPS-a u članku 14. normirana je primjena modela vlasničkog izdvajanja kao pravilo, a ostali modeli mogu se primijeniti „ Iznimno“. Što više, u čl.14. umjesto izraza „može se organizirati“ upotrijebljen je izraz .. „ je organiziran „… , a što ne odgovara činjeničnom stanju niti očekivanom budućem rješenju. Dakle, tvrdnja u prijedlogu Zakona je neistinita.
Člankom 24. uređuje se postupak certifikacije operatora prijenosnog sustava u odnosu na treće zemlje. Jedinstveno je opredjeljenje da OPS u svakom slučaju kao regulirana djelatnost od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku ostane u vlasništvu Republike Hrvatske ili trgovačkog društva koje je u pretežnom vlasništvu Republike Hrvatske.
Odredba koja za Operatora prijenosnog sustava anticipira i priziva „investitora“ iz treće zemlje, u najmanju je ruku preuranjena i nije joj mjesto u ovom Zakonu.

Članak 36.st.(1) prijedloga Zakona predviđa mogućnost vlasničkog izdvajanja Operatora distribucijskog sustava i to bez prethodne suglasnosti Hrvatskog Sabora, iako članak 26. toč.1.Direktive 2009/72/EU kaže: „ Ovim pravilima ne stvara se obveza vlasničkog odvajanja osnovnih sredstava operatora distribucijskog sustava od vertikalno integriranog subjekta.“
Dakle, može se zaključiti da nepoznat netko žuri u susret „investitorima“ i u slučaju Operatora distribucijskog sustava.
Nakon analize najvažnijih odredbi za buduću sudbinu HEP-grupe, mali osvrt i na ostali dio prijedloga Zakona.
U članku 3.toč. (32) i (33), kod definiranja pojedinih izraza, operatori prijenosnog i distribucijskog sustava definiraju se kao pravne ili fizičke osobe. Iako je ta definicija u suprotnosti sa samim odredbama Zakona, npr.čl.14., iako su autori u nekoliko navrata upozoravani na tu pogrešku i obrazloženo im je zašto operatori OPS-a i ODS-a u Hrvatskoj mogu biti samo pravne osobe, oni i dalje ustrajavaju na navedenoj definiciji.
Navodim ovaj primjer zato jer je cijeli prijedlog Zakona, zanatski pravno, posebno nomotehnički, toliko loš da se lako može uočiti nedostatak bilo kakvog pravnog znanja o pisanju propisa.
Zakon je nepotrebno preopterećen i često nerazumljiv, a veliki dio materije ne bi uopće trebao biti obrađen u ovom Zakonu već u podzakonskim aktima. No, to je također posljedica nepoznavanja nomotehnike.
Jezik kojim je pisan prijedlog Zakona nije hrvatski književni jezik već kombinacija pojmova koji bi trebali biti dio hrvatskog književnog jezika i loše prevedenih engleskih termina.

3. O OSTALIM OKOLNOSTIMA

Svakako treba ukazati na ostale okolnosti koje, povezane sa ponašanjem Ministarstva gospodarstva u postupku donošenja energetskih zakona, upotpunjuju mozaik.
– Ukinut je Zakon o privatizaciji HEP-a koji je spriječavao privatizaciju HEP-a bez suglasnosti
Hrvatskog sabora.
– Zakon o vodama, oduzeo je HEP-u sve građevinske dijelove i pojedine dijelove elektrostrojarske opreme hidroelektrana. Bez pitanja i bez naknade. Građevinski dio hidroelektrane je cca 80 % vrijednosti elektrane. Dakle, oduzete su nam hidroelektrane.
– Ni nakon proteka pune tri godine od donošenja Strategije energetskog razvoja, Vlada Republike Hrvatske nije donijela Provedbu Strategije iako je na to obvezana odlukom Hrvatskog sabora u samoj Strategiji. Za navedeni posao zaduženo je i odgovorno Ministarstvo gospodarstva, kojem su i onda kao i danas bila puna usta investicijskih ulaganja u energetici, posebno onih kapitalnih.Tadašnja državna tajnica u intervjuu portalu Energetika – net u lipnju 2010.god. izjavila je da će Provedba Strategije biti dovršena do konca te 2010. godine, a možda i prije jer da je to temeljni dokument za ostvarenje svih energetskih projekata u Hrvatskoj. Provedba strategije nije donijeta ni do danas, a navedena gospođa danas razvija kapitalne energetske objekte u privatnom vlasništvu.
– U HEP-u ne postoji srednjoročni ni dugoročni plan razvoja i izgradnje proizvodnih objekata? Za izradu navedenih planova i njihovu realizaciju bile su zadužene Uprave HEP-a koje je postavljala Vlada RH, a odgovarale su Ministru gospodarstva.
– Kao što znate, predsjednik Glavne skupštine HEP-a d.d. u svibnju ove godine, pred Nadzornim odborom i Upravom Društva, izjavio je da 2000 radnika HEP-a, koji da su višak, treba poslati na burzu, na minimalac, jer ionako ništa ne rade, a još i kradu.
Nakon svih pobrojanih „aktivnosti“ resornog Ministarstva, izjava o radnicima koji ne rade i još i kradu trebala bi dodatno senzibilizirati pravdoljubivu javnost da se bez žaljenja poželi otarasiti poduzeća u kojem su radnici paraziti.
Sve naprijed iznijete okolnosti proizvedene su što radom što propustom činovnika državne administracije i odgovornih osoba u HEP-u koje je na njihova mjesta imenovala politika i koji, posredno ili neposredno odgovaraju Vladi RH.
Naravno, sve navedene okolnosti vode ka umanjenju vrijednosti HEP-a i sporijem ili bržem propadanju, kako bi postao lak plijen za razbijanje i rasprodaju, koju naši političari u zadnje vrijeme od milja zovu „monetizacija“.
Kada se poveže postupanje Ministarstva gospodarstva u postupku donošenja energetskih zakona koje je obilježila neprofesionalnost, neetičnost, drskost i neviđena upornost u svemu tome, sa ostalim okolnostima koje su također direktan ili indirektan proizvod tog istog Ministarstva gospodarstva, čini se da se previše podudarnih slučajnosti našlo na jednom mjestu.
Osobno smatram da postoje ozbiljne indicije da je nenormalno ponašanje visokih službenika u državnoj administraciji potaknuto koruptivnim razlozima, a da iza predloženog teksta Zakona stoje profesionalni lobisti i profesionalni dočekivači „investitora“.

4. O ULOZI UPRAVE HEP-a d.d.

Za razliku od prethodne Uprave koja je izričitim i jasnim pismenim obraćanjem Ministarstvu gospodarstva nastojala zaštititi interes Društva, novoimenovana Uprava HEP-a nije se htjela miješati u „posao“ Ministarstva gospodarstva u bitnim stvarima za HEP i očekuje da će njene primjedbe biti usvojene u javnoj raspravi, kao što je izvolila izvijestiti Nadzorni odbor Društva na sjednici 22.11.2012.godine. Pametnome dovoljno.

5. ZA KRAJ

U ovoj informaciji sam iznio niz činjenica koje sam spreman potkrijepiti odgovarajućim dokazima. Iznio sam i poneki vrijednosni sud koji je samo moj.
Pozivam sve članove Nadzornog odbora da se založe za promjenu ovog prijedloga Zakona u smjeru zaključaka Radne grupe Ministarstva gospodarstva za izradu energetskih zakona i da sukladno svojim mogućnostima, u daljnjem postupku pred Vladom RH i Hrvatskim saborom zaštite interes Društva.

Jadranko Berlengi,

Član Nadzornog odbora HEP-a d.d. i
Član Radne grupe za izradu energetskih zakona,
pri Ministarstvu gospodarstva