I. UVOD
Politika razvoja obnovljivih izvora u HEP-grupi ne može se promatrati izvan konteksta razvoja obnovljivih izvora u Republici Hrvatskoj. Osnovna karakteristika razvoja obnovljivih izvora u Republici Hrvatskoj je da ne postoji strategija razvoja obnovljivih izvora. Stihijski razvoj obnovljivih izvora nije bio slučajan niti se odvijao stihijski. Vrlo organizirano, dominantan položaj zauzele su vjetroelektrane, a u sustavu poticaja našle su se gotovo isključivo vjetroelektrane (90% svih obnovljivih izvora) . U organiziranijim društvima nego što je naše i u uređenijim državama nego što je naša, investitori u obnovljive izvore su poduzeća u državnom vlasništvu i u vlasništvu lokalnih samouprava, te posebno građani u području solarne energije, a dobit ostvarena kroz poticajnu cijenu reinvestira se u nove obnovljive izvore i vraća građanima koji su i financirali sve poticaje. U Hrvatskoj je projekt osmišljen tako da sredstva poticaja za vjetroelektrane završe isključivo u privatnim džepovima, a solarna energija je teško diskriminirana, što je presedan u europskim okvirima. U osmišljavanju „našeg“ projekta sudjelovali su visoki državni dužnosnici, visoki činovnici javne uprave, članovi znanstvene zajednice, čelnici uglednih instituta iz područja energetike, a nisu izostali ni pojedini visoko pozicionirani djelatnici HEP-a.
Za pretpostaviti je da su svi oni od svojeg djelovanja stekli neku korist, a šteta učinjena javnom interesu građana Republike Hrvatske višestruko je veća od njihove ne male koristi.
II. STANJE VJETRA U HEP-u
HEP je naručio studiju „Izbor i ocjena lokacija za gradnju vjetroelektrana u Republici Hrvatskoj“ koju je u svibnju 2008. godine dovršio Energetski institut Hrvoje Požar.
U studiji je analizirano 25 potencijalnih lokacija vjetroelektrana. Dvanaest lokacija je eliminirano zbog manje kvalitete za razvoj projekata, a trinaest lokacija je obrađeno i vrednovano na 194 stranice studije. Pored svih potencijalnih lokacija koje je ovom studijom istražio, kao ni bilo gdje drugdje, HEP do danas nije izgradio niti jedan megawat vjetroelektrana. Bilo bi korisno dobiti podatak koliko je navedena studija plaćena i da li je otpisana zajedno sa ostalim studijama čija je vrijednost otpisana 2013. godine u ukupnom iznosu od 300 milijuna kuna.
2007. godine HEP je potpisao sporazume sa tvrtkom C.E.M.P. d.o.o. i sa Dalekovodom za razvoj projekta Krš Pađene predviđene snage 100 MW. U ožujku 2008. godine HEP se aktivno uključio u navedeni projekt, a u srpnju 2009. godine Projekt je dobio lokacijsku dozvolu. Nakon toga HEP je sudjelovao u ishođenju pojedinih dozvola i odobrenja. Projekt je najavljen kao „Prva vjetroelektrana HEP-a u suradnji s partnerima“.
Neposredno nakon što je, u srpnju 2013.godine, objavio prvi oglas kojim poziva potencijalne partnere za zajednički razvoj projekata vjetroelektrana, HEP je odustao od partnerstva sa C.E.M.P. d.o.o.
Koncem iste godine C.E.M.P. d.o.o. je dobio prethodna rješenja HERE o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije za planiranu snagu postrojenja od 140 MW.
Bilo bi nužno zatražiti informaciju od Uprave HEP-a d.d., zašto je HEP odustao od navedenog partnerstva i pod kojim uvjetima, upravo u vrijeme kada putem javnog oglasa traži partnere za istu svrhu.
III. INFORMACIJA NADZORNOM ODBORU
U veljači 2014. godine, Nadzornom odboru HEP-a d.d. dostavljen je materijal pod nazivom „Projekti vjetroelektrana kandidata za akvizicije“.
Analizom navedenog materijala i u međuvremenu prikupljenim informacijama, došao sam do zaključka da prezentaciju nikako ne bi trebalo primiti samo kao informaciju i suglasiti se sa predloženim, te sam članovima Nadzornog odbora predložio da razmotre moje primjedbe i da, ukoliko nađu za shodno, daju Upravi odgovarajuće preporuke.
Prije svega, ideja da HEP ulazi u partnerstvo sa privatnim investitorima na način da stječe udjele u malim trgovačkim društvima nije prihvatljiva. HEP, koji ističe ambiciju postati regionalni energetski lider, treba otkupiti projekte vjetroelektrana u cijelosti bez da ulazi u vlasničku strukturu malih privatnih društava, od kojih su neka nastala na suspektan način, ili izgraditi nove elektrane vlastitim snagama.
U materijalu Uprave piše: „Temeljna pretpostavka razmatranja kao i provedbe kupoprodaje poslovnih udjela je provedba detaljne dubinske analize po svim segmentima i pravilima struke od strane nezavisnih savjetnika“.
Znajući stanje kadrova u društvima HEP-grupe u kojima radi nekoliko stotina inženjera, ekonomista i pravnika i razgovarajući sa iskusnim kolegama svih navedenih struka došao sam do zaključka da se potrebne analize za procjenu ulaženja u projekt preuzimanja predloženih vjetroelektrana mogu provesti vlastitim kadrovima.
Nadalje, nepotrebno je istovremeno izraditi sve predviđene analize za sve elektrane.
Postoji nekoliko eliminacijskih kriterija:
1. HEP uvjetuje sklapanje ugovora ulaskom projekta u Kvotu, a tri od osam elektrana nisu u kvoti HOPS-a.
2. Glede izgradnje nekih elektrana postoje kaznene prijave protiv investitora u kojima se spominje i HEP, o čemu Uprava HEP-a d.d. ima saznanje, pa bi bilo neetično ulaziti u bilo kakve aranžmane prije okončanja postupka po kaznenim prijavama.
3. Nepotrebno je kumulativno odraditi tehničku ekonomsku i pravnu analizu za sve elektrane. Ukoliko pravna analiza eliminira bilo koji od projekata, nepotrebno je raditi ostale dvije analize. Zatim, ukoliko ekonomska analiza eliminira projekt iz konkurencije, tehnička analiza je nepotrebna.
4. Za VE Pometeno brdo već je izvršena temeljita analiza od strane društva Laktić&partneri d.o.o., TPA Horwath i FESB Split koja je više nego dovoljna za donošenje odluke.
Ovakvim selektivnim pristupom HEP-u bi se uštedjela ogromna sredstva.
Važno je napomenuti da u HEP-u još nisu doneseni kriteriji za investiranje uključivo i kriterije rangiranja koji su sukladno toč.22 Programa rada Uprave trebali biti doneseni do konca 2013. godine. Bez navedenog dokumenta rezultati skupog dubinskog snimanja biti će do daljnjeg neupotrebljivi.
U HEP-u također nije izrađen i donesen „Srednjoročni programa ulaganja u projekte s obnovljivim izvorima energije“ a što je prema točci 25. Programa rada Uprave trebalo biti izvršeno do konca 2013. godine. Donošenje ovog dokumenta trebalo je prethoditi ovim lukrativnim aktivnostima Uprave.
IV. Vrijednost usluga
Prema prijedlogu Uprave HEP-a d.d., studije za osam vjetroelektrana stajale bi HEP između 12.140.000,00 i 13.550.000,00 kuna.
Godišnji iznos bruto plaća u društvu HEP-Obnovljivi izvori d.o.o. je oko 1.800.000,00 kuna što znači da bi se plaće u Društvu mogle isplaćivati sedam godina za iznos navedenih studija.
Na dubinskoj analizi osam potencijalnih akvizicija vjetroelektrana, u okviru planiranih novčanih sredstava moglo bi raditi deset dobro plaćenih HEP-ovih inženjera, ekonomista i pravnika sa 20 godišnjim iskustvom, punih osam godina.
Nadzorni odbor je savjetovao Upravi HEP-a d.d. da cijena Studije restrukturiranja HEP-grupe kojom će biti obuhvaćena sva društva HEP-grupe ne bude iznad 4 milijuna kuna.
Uprava HEP-a d.d. je za predmetnu „dubinsku analizu“ odlučila potrošiti više nego tri puta veći iznos od po Nadzornom odboru preporučene cijene za studiju restrukturiranja cijele HEP-grupe.
Iznos „dubinskih analiza“ vjetroelektrana je i osam puta veći od cijene studije koju je naručila Vlada Republike Hrvatske pod nazivom „Clean Start“.
U prezentiranom kontekstu, interesantan je podatak da je Plan investicija HEP-Obnovljivi izvori energije d.o.o. za 2014. godinu 497.316,00 kuna.
Dakle, vrijednost naručenih usluga je višestruko precijenjena.
Vidljivo je da se u konkretnom slučaju radi o velikom nerazmjeru vrijednosti „dubinskog snimanja“ i plitkog razbacivanja, a najvjerojatnije i prebacivanja novca.
Temeljem svega naprijed iznesenog, smatram da su ovakvom odlukom Uprave drastično oštećeni Hrvatska elektroprivreda d.d., vlasnik HEP-a d.d., interesi radnika društava HEP-grupe i javni interes građana Republike Hrvatske, te da je provođenje ove odluke neodrživo.
Predlažem da poslove „dubinskog snimanja“ odrade stručnjaci HEP-a, a da HEP za iznos od predviđenih 13.550.000,00 kuna da izgraditi dvadeset novih kuća za postradale u katastrofalnoj poplavi.
Ovo upozorenje je sve što mogu učiniti kao član Nadzornog odbora HEP-a d.d. u cilju zaštite interesa Društva i radnika koje u Nadzornom odboru predstavljam.
Nadam se da će Glavna skupština HEP-a d.d. i Vlada Republike Hrvatske, putem nadležnih državnih tijela, zaštititi interes Društva i javni interes Republike Hrvatske.
Član Nadzornog odbora HEP-a d.d.
Jadranko Berlengi
