Autor: Sonja Mikulić

Najvažniji razlog sindikalnih zahtjeva za povećanje plaća u prvom redu je inflacija u odnosu na stvarnu zaradu, jer ona obično predstavlja uzrok problema na području rada, ali sama ta činjenica ne bi smjela umanjiti značenje ostalih činitelja koji sudjeluju u utvrđivanju nadnica i osobnih dohodaka.
Ostali važni činitelji koji se uzimaju u obzir u pregovorima o plaćama ubrajamo rentabilnost poduzeća, povećanje radničke proizvodnosti, usporedbe s radnicima sličnih kvalifikacija ili odgovornosti i potreba da zarade budu privlačne dovoljnome broju odgovarajućih novih kadrova, kako bi se osiguralo zdravo stanje poduzeća.

INFLACIJA

Što je to „zaštita životnog standarda“?
Postoji razlika između novčane zarade i stvarne zarade.
Svi radnici pridaju značenje svojim primanjima i od svih sindikata ili drugih organizacija očekuju da se na svaki način zalažu radi njihova povećanja. Novčana naknada doista nije najvažniji činitelj u obiteljskom gospodarstvu: važna je kupovna moć plaća.
I kratko će razmišljanje većinu radnika uvjeriti, ako mogu obitelj prehraniti npr. naknadom za 15 sati rada, dok im je prethodne godine trebalo 20 sati radi da bi nabavili jednaku količinu hrane, njihov se životni standard poboljšava, bez obzira na to je li se njihova novčana zarada povećala ili smanjila.
Sindikalni članovi koji se žele uključiti u kolektivne pregovore trebaju se stoga upoznati s izrazom koji se općenito koristi da bi se predočila kupovna moć „stvarne zarade“. Za njih je cilj zadržati ili povećati ukupne stvarne zarade njihovih članova, a pod stvarnim se zaradama misli na količinu robe i usluga koje se tim novcem mogu kupiti.
Mnogi činitelji utječu na kupovnu moć ili na stvarne zarade, ali za većinu radnika najneposredniji trenutačni učinak ima stopa općeg povećanja cijena, većini ljudi poznata kao stopa inflacije tj. porast troškova života.
Inflacija podrazumijeva probleme kojima možda ni vlade nisu u stanju upravljati.
Sindikati općenito nastoje osigurati da porast cijena prati proporcionalni porast plaća. Kako je inflacija uobičajena pojava, ne iznenađuje da se ona gotovo bez razlike u pregovorima o plaćama pojavljuje pod nazivom „povećanje troškova života“.

(Iz knjige Collective Bargaining, A workwrs´ education manual, tiskane u nakladi Međunarodnog ureda za rad u Ženevi (International Labour Ofice))

U KU za HEP grupu koji je istekao nije bila ugrađena klauzula „usklađivanje plaće s troškovima života“ i zbog toga su radnici u protekle tri godine izgubili cca 9%, tj. njihova kupovna moć je manja.

Nakon redovnog poslovno uvjetovanog otkaza sa pravom na otpremninu može se vrlo lako dogoditi da radnik najčešće emotivno i osobno pogođen otkazom odbije odraditi otkazni rok iako je pozvan da isti odradi. Međutim ovakvo postupanje otvara nove pravne mogućnosti za poslodavca odnosno može izazvati određene neželjene posljedice za radnika koji se nalazi u ovakvoj situaciji.

Sukladno odredbi članka 114. Zakona o radu (Narodne novine 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13.) za vrijeme otkaznoga roka radnik ima pravo uz naknadu plaće biti odsutan s rada četiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja. Međutim, u ostalome radnik ima tijekom otkaznog roka sva prava i dužnosti iz radnog odnosa, pa je za vrijeme otkaznog roka dužan u cijelosti ispunjavati obveze iz ugovora o radu.

Stoga ukoliko je radnik suprotno nalogu poslodavca odbio odraditi otkazni rok odnosno niti nakon
ponovljenog poziva poslodavca nije došao na posao, smatramo da su se ispunile sve pretpostavke za
izvanredno otkazivanje ugovora o radu jer se nedolazak na posao u konkretnom trajanju od nekoliko dana smatra osobito teškom povredom radne obveze.
Napominjemo, kako bi na taj način ugovor o radu zapravo u konačnici bio otkazan ipak izvanrednim otkazom, otkazni rok povodom prethodnog redovnog otkaza prestaje, a radniku neće pripadati niti pravo na otpremninu.

U ovom smjeru ide i sudska praksa ( Odluka Vrhovnog suda RH br. Revr-1160/01 od 07. listopada 2003. godine i kasnije druge slične odluke).
Međutim, na kraju treba reći da ukoliko postoji zahtjev poslodavca da radnik ne radi za vrijeme otkaznog roka i radnik na takav izričiti zahtjev poslodavca prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, poslodavac mu je dužan isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznoga roka, te tada zapravo ne postoji razlog za prethodno opisane pravne posljedice po radnika.

Daniel Sever mag.iur.

RADNI ODNOSI U PRAKSI
Centar za obrazovanje i izdavačku djelatnost
Verlag Dasöfer d.o.o.
www.radniodnosi.hr
Lipanj, 2014

Pored općenitih obveza koje ovaj članak nameće poslodavcima u svezi noćnih i smjenskih radnika u smislu zaštite na radu, sigurnosnim i zdravstvenim uvjetima na radnom mjestu, sredstvima zaštite i prevencije, najvažnije je odredba stavka 3. citiranog članka koji u odnosu na noćne radnike, propisuje obvezu poslodavca da im prije započinjanja rada, kao i redovito tijekom trajanja rada noćnog radnika, omogući o vlastitom trošku zdravstvene preglede sukladno posebnom propisu.

Ako liječnički pregled rezultira stavom liječnika da noćni rad negativno utječe na zdravlje radnika, poslodavac mu je dužan, ako je to moguće, osigurati obavljanje istih poslova izvan noćnog rada, a ako to nije moguće, ponuditi mu sklapanje ugovora o radu za obavljanje nekih drugih poslova izvan noćnog rada za koje je radnik sposoban.
Postavlja se pitanje što da čini poslodavac koji u svojoj sistematizaciji radnih mjesta nema slobodnog
radnog mjesta na koje bi mogao rasporediti bivšeg noćnog radnika za kojega je liječničkim pregledom
utvrđeno da više ne može raditi u noćnom radu.
U toj situaciji poslodavac je slobodan donijeti odluku o redovitom otkazu ugovora o radu zbog osobno
uvjetovanih razloga, budući da radnik ne može obavljati poslove niti jednog radnog mjesta koje postoji kod poslodavca, a Zakon o radu ne zahtijeva od poslodavca da izmišlja nova radna mjesta samo zato da bi zadržao u radnom odnosu ovog bivšeg noćnog radnika.

Poslodavac čini najteži prekršaj iz Zakona o radu za koji je propisana novčana kazna u rasponu od 61.000,00 do 100.000,00 kuna

• ako radniku koji rasporedom radnog vremena bude određen da rad obavlja kao noćni radnik i
redovito tijekom trajanja rada noćnog radnika, prije započinjanja ili tijekom trajanja toga rada,
ne omogući zdravstveni pregled sukladno posebnom propisu (članak 51. stavak 3.),

• ako noćnom radniku za kojeg je zdravstvenim pregledom obavljenim prije započinjanja toga rada ili redovitim pregledom tijekom njegovog trajanja, utvrđeno da zbog takvog rada ima zdravstvenih problema, rasporedom radnog vremena ne osigura obavljanje istih poslova izvan noćnog rada (članak 51. stavak 5.),

• ako noćnom radniku za kojeg je zdravstvenim pregledom obavljenim prije započinjanja toga rada
ili redovitim pregledom tijekom njegovog trajanja, utvrđeno da zbog takvog rada ima zdravstvenih
problema, a rasporedom radnog vremena ne može osigurati obavljanje istih poslova izvan noćnog rada, ne ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova izvan noćnog rada za koje je sposoban, a koji što je više moguće odgovaraju poslovima na kojima je radnik prethodno radio (članak 51. stavak 6.),

• ako noćnom radniku koji je u radu izložen osobitoj opasnosti ili teškom fizičkom ili mentalnom
naporu, ne utvrdi raspored radnog vremena tako, da ne radi više od osam sati u razdoblju od dvadeset
četiri sata u kojem radi noću (članak 51. stavak 7.).

Darko Graf, dipl. iur.

RADNI ODNOSI U PRAKSI
Centar za obrazovanje i izdavačku djelatnost
Verlag Dasöfer d.o.o.
www.radniodnosi.hr
Lipanj, 2014

Izmjenama Zakona o radu i donošenjem Pravilnika o elektroničkom zapisu podataka iz područja radnih odnosa, od 01. srpnja 2013. godine ukinuta je radna knjižica te se podaci koji su se do tada vodili u radnoj knjižici u papirnatom obliku počinju voditi u elektroničkom obliku u bazama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZZMO).

HZZMO je dužan u svojoj elektroničkoj bazi voditi elektroničke zapise s podacima o osiguranicima obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti koji to svojstvo imaju po osnovi radnog odnosa. HZZMO omogućuje korisnicima da preko internetske mreže zatraže i dobiju elektroničko zapis o propisanim podacima. Osim izdavanja, omogućena je i provjera vjerodostojnosti elektroničkog zapisa. Za ostvarenje ovih usluga, zainteresirani korisnici u HZZMO moraju osobno zatražiti korisničko ime i lozinku kojima se prijavljuje na web stranici www.mirovinsko.hr, link „elektronički radno-pravni status“. Korisničko ime i lozinka se ne mogu dobiti elektroničkom poštom zbog zaštite tajnosti osobnih podataka. Nakon prijave korisnika i zahtjeva elektroničkog zapisa, zapis se dostavlja na e-mail adresu korisnika ili ga korisnik preuzima sa web stranica HZZMO.

Elektronički zapis sadrži:

– podatke o osiguraniku evidentirane u matičnoj evidenciji HZZMO;

– podatke o stečenom temeljnom i dodatnom obrazovanju osiguranika;

– podatke o prijavama na mirovinsko osiguranje po razdobljima osiguranja.

Elektronički zapis sadrži podatke evidentirane u bazama podataka HZZMO u trenutku izdavanja.

Osiguranik može primljeni elektronički zapis proslijediti poslodavcu ili ga otisnuti i poslodavcu dostaviti u papirnatom obliku. Poslodavac ima mogućnost provjeriti vjerodostojnost elektroničkog zapisa preko web stranice HZZMO, link „provjera vjerodostojnosti elektroničkog zapisa“. Poslodavac provjerava primljeni zapis s izvornikom očitavanjem bar koda ili upisom broja dokumenta ispod bar koda te upisom kontrolnog broja u predviđena polja za to.

Osim elektroničkog zapisa, HZZMO izdaje na osobni zahtjev osiguranika i potrvrdu u papirnatom obliku o podacima koji su evidentirani u matičnoj evidenciji. Potvrda je javna isprava koju osiguranici mogu zatražiti u bilo kojoj ustrojstvenoj jedinici HZZMO u bilo kojoj područnoj službi. Na potvrdi se iskazuju isti podaci kao i na elektroničkom zapisu ali potvrda ne sadrži bar kod, podatak o elektroničkom potpisu, kontrolni broj i broj dokumenta nego je ovjerena potpisom i pečatom.

Elektronički zapis i potvrda su oslobođeni od plaćanja pristojbe.

Ako osobe koje još nisu bile osigurane trebaju pri prvom zaposlenju to dokazati, imaju mogućnost od HZZMO dobiti elektronički zapis ili potvrdu iz kojih će biti vidljivo da još nisu ostvarili mirovinski staž.

U podatak o ukupnom trajanju mirovinskog staža ne uključuje se mirovinski staž za osiguranike koji su sami obveznici plaćanja doprinosa, staž osiguranja s nepunim radnim vremenom, staž osiguranja s povećanim trajanjem, staž osiguranja ostvaren po osnovi isplaćenog drugog dohotka i obavljajnja druge djelatnost, poseban staž i mirovinski staž ostvaren sudjelovanjem u Domovinskom ratu te u slučaju da nije evidentiran datum prestanka osiguranja. Za ova razdoblja provedena u osiguranju trajanje mirovinskog staža utvrđuje se pri ostvarivanju prava iz mirovinskog osiguranja.

Radna knjižica, ukinuta 01. 07. 2013. godine, ostaje i dalje javna isprava koja se koristi u svrhu dokazivanja mirovinskog staža do 30. 06. 2013. godine u eventualnim sporovima s tijelima javne vlasti ili pred sudovima.

S obzirom da je radna knjižica ukinuta, poslodavac uz prijavu na osiguranje radnika prilaže samo ugovor o radu.

Porezni savjetnik mr. sc. Željko Marinac, u mirovini

RADNI ODNOSI U PRAKSI
Centar za obrazovanje i izdavačku djelatnost
Verlag Dasöfer d.o.o.
www.radniodnosi.hr
22.10.2013.