Nakon redovnog poslovno uvjetovanog otkaza sa pravom na otpremninu može se vrlo lako dogoditi da radnik najčešće emotivno i osobno pogođen otkazom odbije odraditi otkazni rok iako je pozvan da isti odradi. Međutim ovakvo postupanje otvara nove pravne mogućnosti za poslodavca odnosno može izazvati određene neželjene posljedice za radnika koji se nalazi u ovakvoj situaciji.
Sukladno odredbi članka 114. Zakona o radu (Narodne novine 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13.) za vrijeme otkaznoga roka radnik ima pravo uz naknadu plaće biti odsutan s rada četiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja. Međutim, u ostalome radnik ima tijekom otkaznog roka sva prava i dužnosti iz radnog odnosa, pa je za vrijeme otkaznog roka dužan u cijelosti ispunjavati obveze iz ugovora o radu.
Stoga ukoliko je radnik suprotno nalogu poslodavca odbio odraditi otkazni rok odnosno niti nakon
ponovljenog poziva poslodavca nije došao na posao, smatramo da su se ispunile sve pretpostavke za
izvanredno otkazivanje ugovora o radu jer se nedolazak na posao u konkretnom trajanju od nekoliko dana smatra osobito teškom povredom radne obveze.
Napominjemo, kako bi na taj način ugovor o radu zapravo u konačnici bio otkazan ipak izvanrednim otkazom, otkazni rok povodom prethodnog redovnog otkaza prestaje, a radniku neće pripadati niti pravo na otpremninu.
U ovom smjeru ide i sudska praksa ( Odluka Vrhovnog suda RH br. Revr-1160/01 od 07. listopada 2003. godine i kasnije druge slične odluke).
Međutim, na kraju treba reći da ukoliko postoji zahtjev poslodavca da radnik ne radi za vrijeme otkaznog roka i radnik na takav izričiti zahtjev poslodavca prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, poslodavac mu je dužan isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznoga roka, te tada zapravo ne postoji razlog za prethodno opisane pravne posljedice po radnika.
Daniel Sever mag.iur.
RADNI ODNOSI U PRAKSI
Centar za obrazovanje i izdavačku djelatnost
Verlag Dasöfer d.o.o.
www.radniodnosi.hr
Lipanj, 2014