Autor: domagoj@nsrhep

Dana 27. lipnja 2016. godine NSRHEP-a, HES i TEHNOS sklopili su Sporazum o reprezentativnosti u Hrvatskom operateru prijenosnog sustava d.o.o. čime su ispunjeni preduvjeti za početak pregovora za novi Kolektivni ugovor. Temeljem potpisanog sporazuma Minisatrstvo rada i mirovinskog sustava izvršilo je upis spomenutih sindikata u evidenciju reprezentativnih sindikata u HOPS-u d.o.o.

Dana 18. svibnja 2016. godine Povjerenstvo za utvrđivanje reprezentativnosti donijelo je Rješenje kojim utvrđuje da su reprezentativni sindikati u HEP grupi Hrvatski elektrogospodarski sindikat (HES) i Nezavisni sindikat radnika HEP-a (NSRHEP-a).

Donošenjem navedenog Rješenja ispunjeni su svi preduvjeti za početak pregovora za novi Kolektivni ugovor.

Seminar je bio namijenjen sindikalnim aktivistima, odnosno članovima tijela sindikata NSR HEP-a, kao i članovima Radničkih vijeća. NSR HEP-a član je Hrvatske udruge radničkih sindikata, čiji su predstavnici Miroslav Brzica i David Jakov Babić održali cjelodnevno predavanje uz primjere iz svakodnevnog rada i potom odgovarali na brojna pitanja. Prisutno je bilo oko pedeset sudionika iz svih krajeva Hrvatske, iz većine društava HEP grupe.

Neke od tema koje su bile obrađene su: Zakon o radu – individualni radni odnosi, radnička participacija (uloga radničkog vijeća, skupovi radnika), kolektivni radni odnosi, ostvarivanje i zaštita prava i obveza iz radnog odnosa, reprezentativnost i brojne druge teme korisne za rad sindikalnih povjerenika.

Sudionike je uvodno pozdravila Sonja Mikulić, predsjednica NSR HEP-a i izrazila zadovoljstvo što je odziv na seminar velik i što na skupu po prvi put može pozdraviti predstavnike dviju novoosnovanih podružnica: PrP-a Split i Elektre Zabok. Po završetku seminara zaključila je da je seminar uspješno odrađen, sindikalci su nešto naučili a predavačima su upućena brojna pitanja i pokazan je velik interes za materiju. Uz edukaciju, sindikalci su bili u prilici upoznati nove kolege, razmijeniti iskustva i dobiti bolji uvid u stanje u drugim podružnicama u HEP grupi, te samim time bolje upoznali tvrtku.

Tekst: Lucija Migles (preuzeto s INFO HEP-a)
Foto: Lucija Migles

Dana 23. studenog 2015. godine održan je prvi sastanak Nadzornog odbora Projekta „TESLA“ . Članovi Nadzornog odbora su: Perica Jukić, Saša Dujmić, Željko Šimek, Ante Pavić, Ivona Štritof, Ivan Gadže, Nenad Mance, Dubravko Čorak , te predstavnici konzultanta PwC-a.

Cilj projekta je izrada ključnih strateških smjernica , optimalnog organizacijskog ustroja ,te poslovnih procesa specifičnih za operatore distribucijskih elektroenergetskih sustava. Uz strateške smjernice i organizacijski ustroj treba procijeniti opseg potrebnih ulaganja za provedbu strukturnih promjena, organizacijski ustroj i potreban broj izvršitelja , način osiguranja potrebnih znanja i vještina, te njihovo zadržavanje i prijenos.

Opseg projekta definiran je u tri (3) faze:

1. Analiza i ocjena postojećeg stanja HEP-ODS-a ( trajanje 4 mjeseca – DOVRŠENO )
2. Izrada Programa restrukturiranja ( trajanje 4 mjeseca – plan dovršetka ožujak/2016. godine
3. Podrška i implementacija programa restrukturiranja ( trajanje 8 mjeseci – plana dovršetka studeni/2016. godine

Završetkom 1. Faze izrađena je analiza postojećeg stanja HEP-ODS-a, te analiza tržišnog i regulatornog okruženja, analiza postojeće organizacije i operativnog poslovanja HEP-ODS-a, analiza poslovnih procesa i „benchmarking analiza“, identificirana su područja za unaprjeđenje, prioriteti i identifikacija rizika, te plan komunikacije prema svim dionicima , s posebnim naglaskom na dijalog sa socijalnim partnerima ( Sindikatima ).

Nakon prezentacije otvorena je rasprava iz koje je evidentan zaključak da je proces restrukturiranja HEP-ODS-a vrlo složen i kompleksan s obzirom da se reorganizacija provodi u Društvu na bazi 7.500 radnika.

Također je utvrđeno da će se u realizaciji 2. Faze intenzivirati suradnja i dijalog sa socijalnim partnerima u svjetlu kompleksnosti ovakvog procesa. Zaključeno je također da je u ovom procesu ( za njegov uspješan dovršetak) bitan razuman konsenzus svih dionika u procesu uz uvažavanje prava radnika iz Kolektivnog ugovora , ali i s druge strane potrebe da se HEP-ODS podigne na višu razinu učinkovitosti za što postoji značajan prostor.

I na kraju , obveza predstavnika radnika u Nadzornom odboru projekta je da u tijeku provedbe svake faze, kao i dovršetkom pojedine faze na primjeren način obavijesti sve radnike HEP-ODS-a o najvažnijim odlukama od iznimne važnosti za radna i socijalna prava zaposlenih , kao i interese zaposlenih.

Pripremio: Dubravko Čorak

Nadzorni odbor HEP-a d.d.
29. sjednica, 23.ožujka 2015.

Ad.2. Prihvaćanje Plana sudjelovanja društva u razmatranju potrebe povećanja
kapitala tvrtke HEP-a d.d.

Na 29. sjednici Nadzornog odbora glasao sam protiv prihvaćanja Plana sudjelovanja društva u razmatranju potrebe povećanja kapitala tvrtke HEP-a d.d. te dajem slijedeće

IZDVOJENO MIŠLJENJE

Kao što sam prigovorio na početku sjednice, 29. sjednica Nadzornog odbora sazvana je izvan poslovničkog roka i svi materijali su dostavljeni izvan poslovničkog roka, a neki vrlo važni na samoj sjednici.
Cijeli postupak iniciranja i razmatranja Inicijalne javne ponude u svrhu povećanja temeljnog kapitala HEP-a d.d. obilježen je nezakonitošću i netransparentnošću postupka uz donošenje odluka na štetu Društva.
Prvi susret sa Inicijalnom javnom ponudom za HEP d.d. doživjeli smo jednog siječanjskog jutra (29.1.2015.g.) kada je jedna Vladina jutarnja tiskovina obznanila da „ministar u Vladi premijera Zorana Milanovića najavljuje IPO za HEP u visini 25% temeljnog kapitala“.

Već 4.veljače 2015.godine Glavna skupština HEP-a d.d. utvrđuje potrebu za pokretanje postupka za razmatranje mogućnosti povećanja kapitala. U istoj odluci zadužuje Upravu HEP-a d.d. i nalaže joj ugovaranje financijskih usluga u vezi s izdavanjem vrijednosnih papira i to sukladno Zahtjevu za dostavu ponuda (Request for proposal) koji je sastavni dio Odluke Glavne skupštine, na hrvatskom i engleskom jeziku.
Dostavom navedene odluke Glavne skupštine Upravi HEP-a d.d. grubo je prekršen Zakon o trgovačkim društvima i Statut HEP-a d.d. Naime, navedena Glavna skupština nije nikada održana pa ni njene odluke ne mogu proizvoditi pravne učinke. Iako je navedena Odluka potpisana i ovjerena štambiljem HEP-a d.d. ne bih se upuštao u ocjenu radi li se o kardinalnom neznanju ili o falsifikatu. Dakle, sa pravnog stajališta može se konstatirati da je postupak iniciranja razmatranja potrebe povećanja kapitala HEP-a d.d. pokrenuo građanin Ivan Vrdoljak.
Ne postoji niti jedna odluka Vlade RH niti bilo kojeg vladinog tijela niti Povjerenstva Vlade RH za upravljanje strateškim trgovačkim društvima kao ni Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (vidi Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske). Također ne postoji niti jedan dokument u HEP-u d.d. (Program rada uprave, Gospodarski plan, Plan investicija, Plan provedbe restrukturiranja sa najsvježijim preporukama konzultanta) u kojem bi se spominjala, a kamoli predviđala inicijalna javna ponuda dionica kao način prikupljanja kapitala.
No građanin Vrdoljak nije ostao usamljen u svojem prijedlogu. Priključio mu se jedan drugi građanin imenom Mladen Pejnović koji u radno vrijeme obnaša dužnost predstojnika Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom. Umjesto da predloži odluke nadležnim tijelima, s obrazloženjem, gospodin Pejnović se oglašava putem iste vladine jutarnje tiskovine i posprdno nam poručuje : „Neke skupine nisu zadovoljne i upotrebljavaju riječ „prodaja“. Mi pokušavamo to osluhnuti i pitamo ih: „A što se to prodaje ?“ Ovdje je zamjenica „mi“ upotrijebljena od strane gospodina Pejnovića u funkciji vlastitog ohrabrenja jer sumnjam da itko osim njega ne zna što se prodaje. Naime, u postupku inicijalne javne ponude prodaju se dionice HEP-a d.d., što znači da se prodaje HEP d.d.
Prvi susret članova Nadzornog odbora sa idejom Inicijalne javne ponude zbio se na sastanku koji je 10.veljače 2015.god. sazvala Uprava Društva ( ne na sjednici Nadzornog odbora), na kojem je trebala biti „razmotrena opcija povećanja kapitala putem inicijalne javne ponude u Hrvatskoj elektroprivredi“. Umjesto bilo kakvog razmatranja izvršena nam je prezentacija prekršajnih i kaznenih odredbi za slučaj odavanja poslovne tajne, uz upozorenje da se to odnosi i na članove naših obitelji. Ponižavajuće ! Prezentaciju je održalo, ni danas ne znam od koga angažirano, odvjetničko društvo. U međuvremenu, na brojnim TV kanalima i u brojnim tiskovinama dnevno se ponavljala tema privatizacije HEP-a, što su radnici HEP-a promatrali s ne malom zabrinutošću. U cijelom postupku izostalo je informiranje Radničkog vijeća čime je prekršen Zakon o radu.
Radničko vijeće HEP-a d.d. na sastanku održanom 23.veljače 2015.god., samoinicijativno raspravljajući o pokrenutom postupku glede Inicijalne javne ponude, donijelo je zaključke kojima upozorava Upravu HEP-a d.d. na obavezu poštivanja zakona i traži od Uprave da se prije pokretanja bilo kakvog postupka prethodno izjasni o potrebi dokapitalizacije HEP-a d.d.Potaknut zahtjevom Radničkog vijeća i mojom intervencijom Nadzorni odbor, je na 28. sjednici zaključio da se priređeni materijal „Informacija o pokretanju aktivnosti za razmatranje mogućnosti povećanja kapitala tvrtke HEP-d.d.“ , dopuni i preimenuje u „Informaciju o pokretanju aktivnosti za razmatranje potrebe povećanja kapitala tvrtke HEP-d.d.“ i pripremi za 29. sjednicu Nadzornog odbora.
I zaista, kao što se vidi iz naslova, pod točkom 2. trebalo je odlučiti o Prihvaćanju Plana sudjelovanja društva u razmatranju potrebe povećanja kapitala tvrtke HEP-a d.d.
Prigovorio sam priloženom materijalu i konstatirao da se nigdje, osim u naslovu, ne govori o potrebi već isključivo o mogućnostima povećanja kapitala Društva, odnosno da ni jednom riječju nije odgovoreno na traženje Radničkog vijeća pa i samog Nadzornog odbora da se prethodno odgovori postoji li potreba Društva za povećanjem kapitala. Moj prigovor, predsjednik Nadzornog odbora glatko je otklonio ustvrdivši da su potreba i mogućnost sinonimi i da se Nadzorni odbor neće baviti pitanjima jezičnog stila.
Vidjevši da se ni ostali članovi Nadzornog odbora ne žele baviti takvim finesama hrvatskog jezika kao što je razlika između riječi „potreba“ i „mogućnost“ odustao sam od daljnjeg uvjeravanja.
Uprava Društva postupila je u cijelosti prema odluci i zahtjevima građanina Ivana Vrdoljaka i 9.veljače 2015.godine uputila Zahtjev za dostavu ponuda za sudjelovanje kao zajednički koordinator i voditelj knjige upisa dionica u postupku Javne ponude dionica. Zahtjev je upućen na adrese 11 banaka i na jedno investicijsko društvo.
Ako se podsjetimo da je prva informacija Nadzornom odboru pružena na sastanku 10.veljače 2015.godine, lako je zaključiti da je Uprava odradila posao sa građaninom Vrdoljakom bez ikakvog informiranja ili konzultacije sa Nadzornim odborom. U dva navrata sam kao član Nadzornog odbora zatražio da mi se dostavi na uvid Zahtjev za dostavu ponuda (Request for proposal) iz čijeg bih sadržaja saznao što će nam to banke raditi u narednom raudoblju, a u okviru pripreme za Inicijalnu javnu ponudu. Unatoč ponovljenog zahtjeva navedeni materijal nisam primio i sumnjam da ću ga ikada i primiti. Međutim, suočio sam se sa pitanjem zašto sadržaj koji je dostupan činovnicima dvanaest financijskih institucija diljem svijeta, nije dostupan meni kao članu Nadzornog odbora ? Ovakvim postupkom definitivno sam onemogućen u obavljanju dužnosti člana Nadzornog odbora na način koji propisuje Zakon o trgovačkim društvima. Kao svjedok dvadesetogodišnje pljačke u procesima privatizacije u našoj zemlji, počinjene od strane kleptokracije koja je bila dio trenutne vlasti, u meni se budi osnovana sumnja da se odluke donose izvan institucija i da se oštećuje javni interes u korist privatnog interesa. Pretpostavljam da bih uvidom u navedene materijale prerano vidio namjere naručitelja. No i iz popratnih materijala i obrazloženja za Odluku kojom se traži suglasnost Nadzornog odbora na izbor Zajedničkih koordinatora i voditelja knjige upisa dionica u postupku Javne ponude dionica te potpis Mandatnog pisma, vidljivo je da se jedno objavljuje javno, a drugo radi u tajnosti. Osnovano sumnjam da je navedenim pozivnim natječajem otpočeo proces privatizacije HEP.a. Iz djelomičnih informacija dostavljenih Nadzornom odboru najmanje dva detalja su upozoravajuća:
1. jedan od zadataka je „Razmatranje dinamike – mogućnosti hodograma za završetak Transakcije u 2015.“
2. Naknada za provođenje transakcije Zajedničkim Globalnim Koordinatorima je izražena u postotcima od iznosa transakcije. Do tada koordinatori rade bez naknade.
Sve govori u prilog pretpostavci da je odluka o Inicijalnoj javnoj ponudi negdje već donesena. .
Ugledni ekonomist, Član Nadzornog odbora HEP-a d.d. koji je ujedno i predsjednik Revizorskog odbora Nadzornog odbora, suočen sa prijedlogom povećanja kapitala inicijalnom javnom ponudom upozorio je Upravu da takav postupak, ako se dobro priprema traje i do dvije i pol godine, a da namjenu tako prikupljenih sredstava valja dobro obrazložiti.
Usput je napomenuo da se u svojoj bogatoj praksi prvi put sreće sa ovakvim načinom prikupljanja sredstava kada su u pitanju društva kao što je HEP d.d.
Do koje mjere je pokrenuti postupak neprofesionalan i voluntaristički vidi se upravo iz zadatka da se razmotri mogućnost završetka Transakcije u 2015. godini.
Uz naprijed iznesene „gafove“ moglo bi se zaključiti da su u samom početku postupka razmatranja mogućnosti Inicijalne javne ponude, za svaki slučaj, prvo privatizirani Glavna skupština i Nadzorni odbor Društva.
Cijeli dosadašnji postupak obilježio je manjak znanja i višak motiva što je isključilo razum i rezultiralo potencijalno štetnim odlukama za Društvo.

Ad.12. Informacije o aktivnostima poduzetim za provedbu testa umanjenja imovine sukladno MRS.u (stress test).

Prvi put u sedam godina članstva u Nadzornom odboru pišem izdvojeno mišljenje na Odluku čije donošenje nije uvršteno u dnevni red sjednice, Nadzornog odbora.

IZDVOJENO MIŠLJENJE

na odluku Nadzornog odbora kojom je dana suglasnost na Odluku Uprave HEP-a d.d. o ispravku knjigovodstvene vrijednosti termoelektrana sukladno MRS-u 36, broj:12-3.1/2015. Od 23 ožujka 2015. godine.

Pod točkom 12. 29. Sjednice Nadzornog odbora predviđeno je primanje na znanje Informacije o aktivnostima poduzetim za provedbu testa umanjenja imovine sukladno MRS.u (stress test). Iako je materijal dostavljen izvan poslovničkog roka i nije bilo dovoljno vremena za stručnu analizu i konzultaciju o istom, prišlo se raspravi. Prigovorio sam nepreciznostima i netočnim podacima iz materijala te konstatirao da je napravljen vrlo površno.
Član Nadzornog odbora i ujedno zamjenik predsjednika Revizorskog odbora Nadzornog odbora gospodin Žužić iznio je stav Revizorskog odbora o navedenom materijalu koji je izradilo BDO savjetovanje d.o.o. sa timom iz HEP-a. Istaknuo je zabrinutost Revizorskog odbora sa konstatiranim stanjem, ali je iznio i stav Revizorskog odbora koji je prijedlog BDO-a okarakterizirao neprihvatljivim. Revizorski odbor je zauzeo stajalište da bi se otpis imovine trebao provesti u više godina.
U svojoj diskusiji, između ostalog, iznio sam mišljenje da je neprihvatljivo donositi odluke o otpisivanju vrijednosti imovine, a da prethodno nisu razmotreni svi aspekti takve odluke.
U najmanju ruku trebalo bi analizirati kako će se to odraziti: na Misiju društva, na sigurnost opskrbe i težnju ka energetskoj neovisnosti, na načelo diverzifikacije izvora, na Program rada Uprave, na postojeće Planove razvoja i izgradnje te na Planove održavanja objekata zbog izostanka amortizacije, na Gospodarski plan, na porezne aspekte, na Plan kadrova i sl.
Zatražio sam da nam se daju podaci o ukupnoj vrijednosti imovine HEP.a d.d. i da ju se dovede u korelaciju sa vrijednošću imovine HEP-proizvodnje i ostalih ovisnih društava, a isto tako i sa temeljnim kapitalom HEP-a d.d., kao bi imali orijentaciju koji obim imovine se predlaže otpisati, ali unatoč traženja na sjednici nisam dobio odgovor. Na kraju rasprave predsjednik Nadzornog odbora stavlja na glasanje u materijalima predloženi Zaključak kojim se prima na znanje Informacija o aktivnostima poduzetim za provedbu testa umanjenja imovine sukladno MRS.u (stress test). Zaključak je jednoglasno usvojen.

I tada na scenu stupa predsjednik Nadzornog odbora gospodin Nikola Bruketa
Deus ex machina

Predlaže donošenje Odluke kojom Nadzorni odbor daje suglasnost na Odluku Uprave HEP-a d.d. o ispravku knjigovodstvene vrijednosti imovine termoelektrana sukladno MRS-u 36, broj:12-3.1/2015. Od 23 ožujka 2015. godine.

Prvi se za riječ javio član Nadzornog odbora gospodin Mirko Žužić i upozorio na neprihvatljivu brzinu kojom se ovakva odluka donosi te kaže da bi želo biti upoznat sa mogućim posljedicama takve odluke u svim segmentima poslovanja Društva jer da voli znati o čemu u stvari odlučuje kada donosi odluku, a otpisuje se vrijednost od gotovo dvije i pol milijarde kuna.
Predsjednik Uprave gospodin Perica Jukić pita da li bi se donošenje odluke moglo odgoditi, na što član Uprave gospodin Tomislav Rosandić odgovara da ne bi.
Ostali članovi Nadzornog odbora nisu pokazali osobit interes za temu pa je predložena Odluka donijeta brzinom munje.
Ostao sam zaprepašten i u nevjerici. Takvu brutalnu efikasnost bez skrupula, izostanak brige i straha za Društvo pa i sebe same nisam doživio u 40 godina rada.

Brojni su razlozi zbog kojih se ova Odluka može okarakterizirati kao potencijalno štetna i neodrživa:
– Sporna Odluka Nadzornog odbora nije stavljena na dnevni red sjednice pa se o njoj nije niti moglo odlučivati,
– Prijedlog Odluke nije dan u pisanom obliku već je pročitana od strane stručnog radnika ureda Uprave,
– Odluka Uprave HEP-a d.d. dostavljena nam je na stol za vrijeme sjednice, a donijeta je sat ili dva prije sjednice Nadzornog odbora.
– Nije provedena analiza mogućih posljedica ovakve odluke u svim segmentima poslovanja HEP-a d.d. i HEP-Proizvodnje d.o.o.
– Odluka Uprave nije upućena Revizorskom odboru Nadzornog odbora iako je zbog svoje prirode i značaja morala biti razmatrana na Revizorskom odboru. Radi se ipak o umanjenju kapitala Društva u iznosu od gotovo dvije i pol milijarde kuna i tim više što je Revizorski odbor prijedlog iz radnog materijala „Utvrđivanje indikatora na umanjenje imovine i izračun vrijednosti potrebnih umanjenja sukladno MRS 36“ ocijenio neprihvatljivim.
– O navedenoj odluci Uprave nije provedeno savjetovanje sa radničkim vijećima HEP-a d.d. i HEP- Proizvodnje d.o.o iako je Odluka važna za položaj radnika, čime je povrijeđen Zakon o radu.
– Onemogućavanjem urednog obavljanja dužnosti članova Nadzornog odbora povrijeđeni su Zakon o trgovačkim društvima, Statut HEP-a d.d. i Poslovnik o radu Nadzornog odbora.
Ostaje sporno, a nekolicina iskusnih revizora je potvrdila se BDO Croatia d.o.o. kao HEP-ov službeni revizor našao u sukobu interesa te da BDO savjetovanje d.o.o. nikako nije smjelo raditi stress test na imovini HEP-a d.d.
No o ovim i drugim spornim okolnostima umanjenja kapitala Društva, Radničko vijeće HEP-a d.d. odlučilo je zatražiti mišljenje neovisnih stručnjaka.

Upitao sam se čemu ovakva žurba i nasilništvo ?
Samo od sebe mi se nametnulo povezivanje nekih ranijih zbivanja i odluka, a koje će svakako bitno utjecati na tijek i način privatizacije HEP-a d.d.:

– Prošlogodišnji otpis gubitaka HEP-Toplinarstva, koji su se akumulirali kroz desetak godina, u iznosu od blizu milijardu i osamsto milijuna kuna,
– Prošlogodišnji otpis nerealiziranih studija u iznosu od tristo milijuna kuna, a što se nakupilo kroz niz godina,
– Planirano umanjenje vrijednosti imovine „neprofitabilnih“ distribucijskih područja (Elektra Vinkovci, Elektra Sisak, Elektra Šibenik, Elektrolika Gospić i Elektra Požega)
– Planirano umnajenje vrijednosti imovine Centralnih toplinskih Sustava (CTS Zagreb, CTS Dubrava, CTS Osijek, CTS Sisak, CTS Samobor i CTS Velika Gorica)
– Donošenje Zakona o vodama kojim je Hrvatskoj elektroprivredi d.d. ex lege oduzeto pravo vlasništva nad hidroelektranama (predmet u kojem HEP osporava ustavnost Zakona o vodama nalazi se na Ustavnom sudu već više od dvije godine),
– Ukidanje Zakona o privatizaciji Hrvatske elektroprivrede s figom u džepu, uz navođenje nevjerodostojnih razloga,
– Omogućavanje Vladi RH i HERI da vlasnički razbiju HEP-Grupu bez suglasnosti Hrvatskog sabora, što je regulirano Zakonom o tržištu električne energije, a na čemu je inzistiralo Ministarstvo gospodarstva prilikom izrade i donošenja Zakona o tržištu električne energije,
– Izostanak izgradnje obnovljivih izvora energije i korištenja preostalih mogućih hidropotencijala za koje je veliki dio dokumentacije pripremljen još prije dvadeset godina,
– Neobjašnjivo veliko kašnjenje u procesu certifikacije Hrvatskog operatora prijenosnog sustava,
– Značajno smanjenje broja radnih mjesta i broja zaposlenih,
– Kadrovsko devastiranje društava HEP – grupe, posebno na mnogim direktorskim i rukovodnim funkcijama koje je naročito eskaliralo u posljednje tri godine.

Sve ove okolnosti upućuju na smišljen plan „monetizacije“ HEP-a.
Što će ostati od HEP-a kada se mrežne djelatnosti ( prijenos i distribucija )vlasnički izdvoje iz HEP-a, kada se vrijednost termoelektrana svede na nulu, kada su hidroelektrane Zakonom već vlasnički prebačene u Hrvatske vode ?
Ovo užurbano čišćenje portfelja HEP-a neodoljivo me podsjeća na privatizaciju hrvatskih banaka koje su sanirane novcem hrvatskih građana, a zatim jeftino prodane strancima koji su putem njih opljačkali i dalje pljačkaju te iste hrvatske građane.
Posebno se moram osvrnuti na ulogu predsjednika Nadzornog odbora u ovoj stvari. Za ovakvo ordinarno kršenje zakona i Poslovnika potrebna je velika doza hrabrosti i još veća doza motiviranosti.
Nakon što sam na prvoj sjednici ovog saziva Nadzornog odbora, prije nešto više od tri godine, glasao protiv izbora gospodina Nikole Brukete za predsjednika, napisao sam izdvojeno mišljenje kod kojeg i danas stojim od riječi do riječi. Naime, ja tom prilikom nisam bio vidoviti Milan, iako su se sva moja predviđanja obistinila, već sam naprosto iznio činjenice o djelovanju gospodina Brukete prilikom primjene Trećeg paketa energetske regulative EU kada je isti aktivno radio na razbijanju HEP-grupe kao vertikalno organiziranog koncerna u državnom vlasništvu.
Tom prilikom sam napisao: „…sva stručno suprotstavljena mišljenja susresti će se na kraju u jednoj jedinoj točci koja je pitanje svih pitanja:
Hoće li se restrukturiranje HEP-a provesti u javnom ili u privatnom interesu ?
U ovoj utakmici, koja je u Hrvatskoj počela pred dvadesetak godina, momčad javnog interesa redovito je gubila, ponajprije i ponajviše zahvaljujući opstrukciji od strane vlastitih igrača.
Izborom gospodina Nikole Brukete u Nadzorni odbor, a zatim i za predsjednika Nadzornog odbora, momčad privatnih interesa zabilježila je prve poene u svoju korist, u utakmici za opstanak HEP-a u ligi uspješnih i profitabilnih društava u državnom vlasništvu.
Moglo bi se reći da je ovime HEP d.d. postao prvo trgovačko društvo u državnom vlasništvu, a pod privatnim nadzorom.“
Ni tada kao ni danas nije mi namjera bila baviti se osobom gospodina Nikole Brukete već ukazati na pojavni fenomen. Naime sve naše privatizacije, na hrvatski način, odvile su se tako da su sa naše strane bili takozvani dočekivači investitora, sve redom domaći dečki.
Smatram da pokušaj početka privatizacije HEP-a po modelu banaka i INE treba spriječiti u samom začetku, a da cijeli proces treba voditi zakonito, transparentno i u javnom interesu.

Jadranko Berlengi

Član Nadzornog odbora

Dana 26. rujna 2014. godine u Zagrebu održana je
Redovna skupština Nezavisnog sindikata radnika Hrvatske elektroprivrede.

Skupština je razmatrala i prihvatila:

-Izmjene i dopune Statuta NSRHEP-a,
– Izvješće o radu NSRHEP-a,
– Izvješće o radu Statutarne komisije NSRHEP-a,
– Izvješće o radu Nadzornog odbora NSRHEP-a,
– Financijska izvješća NSRHEP-a i
– Izvješće o poslovanju Blagajne uzajamne pomoći NSRHEP-a.

Skupština je izabrala i potvrdila:

1. Luka MAROJICU, za predsjednika NSRHEP-a,
2. Ivicu BRKLJAČIĆA, za dopredsjednika NSRHEP-a.

Statutarnu komisiju NSRHEP-a u sastavu:

1. Ivo SIMPER, predsjednik……. TE Rijeka
2. Danijela BUZOV, član………..Elektra Vukovar
3. Jadranko KUKURIN, član….. PrP Rijeka, Opatija
4. Sanimir SARIĆ, član………….. HE na Krki, Oklaj
5. Mirela VRABEC, član………… HEP d.d., Zagreb

Nadzorni odbor NSRHEP-a u sastavu:

1. Mladen VRBAN, predsjednik…. HEP d.d., Zagreb
2. Milan BUTKOVIĆ, član………. Toplinarstvo, Zagreb
3. Vinko ČULE, član……………….. Elektra Zagreb
4. Jasna VLAŠIĆ, član…………….. HEP-Proizvodnja, Zagreb
5. Boženka VLATKOVIĆ, član….PrP Zagreb

Predsjednik:
Luko Marojica

Dostavlja se:
– Izabranima
– ovlaštenicima poslodavaca
– web stranica NSRHEP-a
– oglasne ploče u podružnicama

Poštovani/e,

na sjednicama Središnjeg odbora HES-a i Predsjedništva NSRHEP-a koje su održane u Zagrebu dana 4. rujna 2014. godine donijete su odluke o imenovanju zajedničkog Štrajkaškog odbora.

U Štrajkaški odbor imenovani su:

1. Dubravko ČORAK,
2. Tomislav KOVAČEVIĆ,
3. Antun PERKOVIĆ,
4. Frane Dražen SPAIN,
5. Nenad MANCE,
6. Ivica BRKLJAČIĆ i
7. Luko MAROJICA.

Štrajkaški odbor ovlašten je donositi sve potrebne odluke za pripremu, organizaciju i provedbu štrajka u HEP grupi.

Predsjednik HES-a:
Dubravko Čorak

Predsjednik NSRHEP-a:
Luko Marojica

Ad.2. Godišnje izvješće Uprave HEP-a d.d. o stanju i poslovanju Društva i HEP-Grupe za 2013.
godinu

Na 22. sjednici Nadzornog odbora glasao sam protiv prihvaćanja Godišnjeg izvješća Uprave o stanju i poslovanju Društva i HEP-grupe za 2013. godinu te dajem slijedeće:

Izdvojeno mišljenje

Zakon o trgovačkim društvima propisuje da se u godišnjem izvješću o stanju društva mora konkretno prikazati najmanje razvitak i rezultat poslovanja društva te financijsko stanje u kome se ono nalazi uz opis glavnih rizika i nesigurnosti kojima je izloženo. To mora biti uravnotežen prikaz i potpuna analiza razvoja i rezultata poslovanja te položaja društva u skladu s opsegom i složenošću njegova poslovanja.
Predmetno izvješće Uprave je nedostatno, ne sveobuhvatno i u mnogim dijelovima neistinito.
Ono sadrži samo brojčane prikaze naturalnih i novčanih pokazatelja, a bez zakonom propisane potpune analize poslovanja i stanja društva. Umjesto Uprave analizu su izvršili pojedini članovi Nadzornog odbora i došli do zaključka da je kompletna dobit za 2013.godinu rezultat povećanja cijene električne energije i iznadprosječne hidrologije.
Dakle, može se zaključiti da Uprava svojim aktivnostima ni na koji način nije doprinijela dobiti u 2013.godini.

ORGANIZACIJA

Dolaskom na vlast, Uprava HEP-a d.d.zatekla je neracionalnu i neučinkovitu organizaciju koju je još 2008.godine uspostavila Uprava pod vodstvom Ivana Mravka, a koja je bila podređena ostvarivanju ciljeva tadašnje Uprave i njega osobno.
Nova Uprava je Programom rada 2012.-2016.,iz lipnja 2012.godine, najavila značajne promjene u organizaciji ovisnih društava HEP-grupe i stručnih funkcija u HEP-u d.d., a sve u cilju racionalizacije poslovanja i smanjenja broja radnika. U godinu dana nije učinjeno baš ništa, a ista Uprava sa novim predsjednikom na čelu, u lipnju 2013.g., donosi novi Plan rada 2013.-2016.godine kojim znatno reducira prethodnim planom najavljene ambicije.
U 7. mjesecu 2013. godine donesena je Uputa o postupku premještaja radnika i Uputa o postupku zapošljavanja novih radnika, unatoč argumentiranom protivljenju Radničkog vijeća HEP d.d. Ovom odlukom omogućeno je zapošljavanje bez javnog oglašavanja u društvima HEP grupe.
U iščekivanju najavljene studije o novoj organizaciji, u 9. mjesecu 2013. god. izvršena je izmjena organizacije i sistematizacije HEP d.d. Ovom „privremenom organizacijom“ je broj radnika u HEP d.d. povećan za 25% u odnosu na postojeće stanje zaposlenih (442 zaposlena, 31.06.2013.g.).
Donesene izmjene i dopune Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji predstavljaju najniži standard stručnosti ikada zabilježen u organizaciji HEP-a. Primijenjena rješenja su nedopustiva i tako nešto se do sada nitko nije usudio napraviti pa čak ni kao privremeno rješenje. Onaj tko je to radio ne zna ništa o organizaciji poduzeća kao ni o važnosti organizacije za funkcioniranje koncerna . Stručno i nomotehnički Pravilnik je izvan svih prihvatljivih kriterija. Pomiješana je dvostupanjska i trostupanjska organizacija, uveden je novi model „čovjek sektor“, a jednaki poslovi su različito vrednovani tako da favoriziraju stranački rukovodeći kadar u dolasku.
Novi akt je potpuno neupotrebljiv za primjenu i unosi nered u organizaciju poslovanja te djeluje destimulirajuće na sve zaposlene, osim na nove stranačke kadrovske akvizicije zbog kojih je i rađen. Pored navedenog, u postupku pisanja i donošenja prekršene su odredbe općih akata HEP-a d.d. i Zakona o radu. U fazi donošenja ovog akta uputio sam upozoravajuće pismo predsjedniku Uprave HEP-a d.d. no bez ikakvog rezultata.
Organiziranje tri nova sektora velika je neracionalnost u kreiranju organizacije HEP grupe i predstavlja vožnju u suprotnom smjeru od Programa rada Uprave HEP-a d.d.
Uvedeni su pomoćnici predsjednika i članova Uprave i direktora sektora te brojna savjetnička mjesta što je u suprotnosti sa najavljenom racionalizacijom iz Programa rada Uprave. Sve je ovo učinjeno bez propisane konzultacije sa Radničkim vijećem čime je od strane Uprave HEP-a d.d. svjesno prekršen Zakon o radu.
Unatoč upozorenju Nadzornog odbora da se ne može sistematizirati 485 radnih mjesta u HEP-Telekomunikacije d.o.o. i da se u novom društvu ne mogu sistematizirati poslovi informatike koji se obavljaju u HEP-u d.d., a da se prethodno ne odluči o eventualnoj promjeni u organizaciji poslova navedene funkcije u HEP-u d.d., Uprava HEP-a d.d. je provela nezakoniti postupak donošenja navedenog akta i započela popunjavanje radnih mjesta.
Ovakvo nezakonito, nestručno i voluntarističko „reorganiziranje“ informatičke funkcije ozbiljno ugrožava djelovanje svih funkcija HEP-grupe, a potencijalno prijeti gubitkom kontrole nad procesima upravljanja i sustavom sigurnosti od strane HEP-a d.d., te prijeti urušavanjem kompletne korporativne organizacije HEP-grupe.
Poslovi nabave u HEP-u d.d. su priča za sebe. Nabavna funkcija, dolaskom nove Uprave prije više od dvije godine, trebala je postati stožernom funkcijom za postizanje gotovo svih najavljenih velikih ciljeva nove Uprave. U tu svrhu dovedene su brojne akvizicije iz Hrvatskih željeznica, sve redom vrhunski stručnjaci za javnu nabavu. Umjesto najavljenog uzleta, doživjeli smo smjenu direktorice sektora i njene prve suradnice rukovoditeljice službe zbog bizarnog razloga, zloupotrebe funkcije u turističko rekreativne svrhe.
Navedena gospođa direktorica je dobila otpremninu od gotovo sto tisuća kuna, nakon samo pet mjeseci rada u HEP-u, i nakon toga tužila HEP zbog povrede prava iz ugovora o radu.
Pravilnik o nabavi i ugovaranju je zastao na pokušaju, a prijedlog je jednoglasno odbijen od struke. Rezultat rada je nedopustivo višemjesečno kašnjenje u nabavi turbina, rezervnih dijelova za održavanje postrojenja, automobila, goriva, servisa klima uređaja pa sve do bizarnog nestanka kave u sjedištu HEP-a. Funkcija nabave postala je predmetom sveopće sprdnje u HEP-u.

ZAPOŠLJAVANJE

HEP niti do danas nema plan kadrova što stoji na putu nizu aktivnosti u uspostavi nove organizacije i kadrovske strukture pa i samom procesu restrukturiranja. Zapošljavanje se provodi netransparentno, a na zahtjev sindikata za dostavom podataka o broju i strukturi novozaposlenih Uprava ne odgovara. U nepune dvije godine u HEP-u d.d. promijenjeni su predsjednik i član Uprave te niz direktora.
Brojne smjene direktora sektora ukazuju na vrlo loše procjene u odabiru kadrova.
U samo pet sektora HEP-a d.d. u manje od dvije godine izredalo se 15 direktora:
Informatika: 5 direktora; Nabava: 3 direktora; Financije: 3 direktora; Kontroling: 2 direktora, te Interna revizija i kontrola: 2 direktora
Svi smijenjeni direktori u nadležnosti su jednog te istog člana Uprave.
Planovi rada politikom dovedenih direktora sežu uglavnom do kraja njihovog mandata, što ubija viziju Društva i kreativna rješenja na duži rok.
Sadašnja kadrovska politika dovođenja srednjeg menadžmenta izvan Društva, a bez odgovarajućih uvjeta i kompetencija, povećava količinu neznanja u važnim funkcijama za vođenje poslova Društva što rezultira angažiranjem brojnih vanjskih savjetnika i konzultanata dvojbene kvalitete uz nekontrolirano trošenje velike količine novca.

Opći akti su mijenjani na način da legaliziraju stranački i lokal-regionalni nepotizam. Za rukovodeća radna mjesta brisani su uvjeti struke, ali su zato kreatori kadrovske politike smislili pojmove „ciljani kandidat“ ili suprotno važećim aktima posebno uveli kategoriju „dodatno poželjni uvjeti.“
Tekstovi oglasa i natječaja za radna mjesta svojim humornim sadržajem ostavljaju gorak okus kod radnika, a moguće i ostalih građana, potencijalnih kandidata za posao u HEP-u.
Nepostojanje određenja poslova po radnim mjestima onemogućava potpunu primjenu Zakona o zaštiti na radu, Zakona o radu, isplatu plaća sukladno osnovama i mjerilima za isplatu plaća, a što u konačnosti za posljedicu ima diskriminaciju među radnicima i voluntarizam u vrednovanju tipiziranih radnih mjesta i u isplati plaća radnicima. Uprava HEP-a d.d. oglušuje se na zahtjev Radničkog vijeća HEP-a d.d. za održavanjem Skupa radnika, dva puta godišnje, radi podnošenja izvješća i rasprave o stanju i poslovanju, čime uskraćuje zakonska prava radnika.
Za ovakvo stanje je odgovorna politika i od ovakvog načina odabira kadrova u HEP-u treba odmah odustati, ukoliko se želi izbjeći da neznanje, nerad i nered potope HEP.

INVESTICIJE

Priprema, razvoj i izgradnja investicijskih objekata ne zadovoljava.
Ne postoji odgovarajuća komunikacija sa ministarstvima i organima uprave, sa organima lokalne uprave i samouprave, sa udrugama građana i ostalim subjektima izvan HEP-a koji svi znatno utječu na brzinu realizacije investicija.
– Ne postoje tehnički, ekonomski i financijski kriteriji prioriteta ulaganja u proizvodne
investicije.
– Ne postoji srednjoročni plan razvoja i izgradnje proizvodnih objekata.
– Ne postoji odgovarajući sustav praćenja izvršenja investicija kao ni disciplina glede
poštivanja rokova i trošenja planiranih novčanih sredstava.
– Svi do sada planirani rokovi i planirana sredstva su znatno prekoračeni bez ikakvih
posljedica za nositelje aktivnosti. Za sva brojna kašnjenja i prekoračenja rokova i
planiranih sredstava na investicijama razlog su uvijek objektivne okolnosti. Iz brojnih
obrazloženja Uprave može se zaključiti da su četiri najveća neprijatelja investiranja u
proizvodne objekte u HEP-u: proljeće, ljeto, jesen i zima.
– Aktivnosti se svode na naručivanje različitih studija tako da studija prestiže studiju, a za što se izdvajaju ogromna sredstva. Veliki broj studija na kraju bude otpisan zbog neiskorištenosti i više nitko ne pita zbog čega su bile naručene. Otpisi studija dosežu vrijednost od nekoliko stotina milijuna kuna.
– Na regionalnom iskoraku u investicijama nije učinjeno ništa.
Aktivnosti na povratu sredstava temeljem investicijskih ulaganja u drugim državama su tajna za članove Nadzornog odbora pa pretpostavljam da ništa nije ni učinjeno.

Ovime želim upozoriti na dramatično tešku situaciju u djelatnosti proizvodnje električne energije, a posebno u području razvoja i pripreme izgradnje proizvodnih objekata.
Proteklih godina argumentirano sam upozoravao da se proizvodnja svjesno zapostavlja i uništava. Ovakvo stanje, bez dodatnih velikih ulaganja u nove proizvodne objekte dovodi u pitanje opstojnost ne samo HEP-Proizvodnje d.o.o., već i HEP-grupe kao cjeline.
HEP mora iz temelja promijeniti sustav pripreme planiranja i upravljanja investicijama !

OBNOVLJIVI IZVORI

U HEP-u ne postoji srednjoročni plan razvoja obnovljivih izvora.
Razvoj obnovljivih izvora razbacan je na više mjesta, organizacijski potpuno nekonzistentan, a što je stvoreno organizacijskim aktivnostima sadašnje Uprave HEP-a d.d.
Rezultati ulaganja u obnovljive izvore u HEP-grupi su nedopustivo mali, a plan investicija HEP-Obnovljivi izvori energije d.o.o. za 2014. godinu iznosi 497.316,00 kuna.
Aktivnosti Uprave u smjeru da HEP d.d. stekne udjele u postojećim društvima koja proizvode električnu energiju putem vjetroelektrana za početak otvaraju ozbiljnu sumnju u način „dubinskog snimanja“ potencijalnih akvizicija i izostanak nužnih sigurnosnih provjera i procjena, a što se može reflektirati na konačni ekonomski rezultat i ugled HEP-a d.d.

RESTRUKTURIRANJE

Nakon dvije godine provedene na vlasti u HEP-u, Uprava HEP-a d.d. je konačno odlučila snimiti stanje društava HEP-grupe. U proteklih 20 godina analizu stanja i preporuke za restrukturiranje HEP-a su izradili:
Enel (talijanska elektroprivreda), Endesa (španjolska elektroprivreda),EdF (francuska elektroprivreda), ISB International (irska elektroprivreda), Norton Rosse (strani konzultant), Hrvoje Požar (domaći konzultant) i Ekonomski fakultet Zagreb.
Rezultati ovih studija nalaze se u HEP-u i dostupni su Upravi HEP-a d.d.
Kada bi se primijenio samo zajednički nazivnik svih preporuka iz navedenih studija bio bi to veliki napredak za HEP.
Nadzorni odbor HEP-a d.d. ocijenio je da projektni zadaci u objavljenim natječajima za konzultanta u Projektu restrukturiranja ne odražavaju potrebe društava HEP-grupe, da su nekonzistentni i da neće dati odgovor na postavljene ciljeve. Također je ocijenio je da su planirane cijene konzultantskih usluga previsoke.
Nadzorni odbor je preporučio Upravi HEP-a d.d. da se jednom studijom obuhvate sva društva HEP-grupe i da ukupni iznos za navedene konzultantske usluge ne bi smio prijeći 4 milijuna kuna.
Umjesto da posluša preporuku Nadzornog odbora, Uprava HEP-a d.d. je odustala od natječaja za studiju restrukturiranja HEP-ODS-a d.o.o. i zaključila ugovor za restrukturiranje HEP-grupe, bez HEP-ODS-a ( i HOPS-a) ,za iznos od cca 6 milijuna kuna sa konzultantskom kućom PricewaterhauseCoopers d.o.o. Dakle, Projektom strateškog i operativnog restrukturiranja HEP-grupe Uprava je odlučila obuhvatiti 35 % vrijednosti imovine i 25 % zaposlenih u društvima HEP-grupe.
„Ostatak“ HEP-grupe, a to je 65 % imovine i 75 % zaposlenih, prema riječima Uprave, obuhvatiti će se Projektom koji će se naknadno naručiti.
Dakle Uprava će, kao investitor, zajedno sa izvođačem radova izgraditi lijepu modernu pasivnu kuću, ali bez instalacija struje, vode i kanalizacije koje će ugraditi naknadno.
I bez analiza konzultanata, svima u HEP-u i oko HEP-a je poznata činjenica da se najveći i najbrži efekti restrukturiranja mogu ostvariti upravo u HEP-ODS-u.
Preporuka Nadzornog odbora bila je utemeljena i racionalna, a nasuprot njoj odluka Uprave da se upusti u djelomično restrukturiranje HEP-grupe je veliki poslovni promašaj.
Posebno treba naglasiti da se Program restrukturiranja odvija bez sudjelovanja socijalnih partnera- sindikata. Takav model nije primijenila niti jedna elektroprivreda u državnom vlasništvu u Europskoj uniji u provođenju procesa restrukturiranja. U dva navrata sam svim članovima Uprave uručio Priručnik za odgovorno restrukturiranje koji je izrađen od strane Euroelectrica i Europskih udruženja sindikata u elektroprivredi. U njemu je posebno naglašen značaj i obaveza sudjelovanja, pored Vlade i Poslodavca, i socijalnih partnera u procesu restrukturiranja. Sve je to ova Uprava zanemarila i do sada nezabilježenom bahatošću isključila utjecaj radnika na proces restrukturiranja HEP-a.
Bez sudjelovanja socijalnih partnera, Program restrukturiranja je unaprijed osuđen na neuspjeh.
Također valja naglasiti da je od strane Uprave HEP d.d. , suprotno preporuci Nadzornog odbora, obustavljen proces restrukturiranja u dijelu prijevremenog umirovljenja radnika, a nakon što je proveden u HEP-ODS-u d.o.o. i HEP-OPS-u d.o.o. koji zapošljavaju dvije trećine radnika HEP-grupe. Ne samo da je postupljeno diskriminirajuće prema radnicima ostalih društava HEP-grupe, već nema ni ekonomskog opravdanja za ovakav postupak. Svjesno se izigravaju odredbe Kolektivnog ugovora i odugovlači postupak restrukturiranja, a sve na štetu HEP-a. Ujedno se time postupa suprotno preporuci Vlade iz materijala „Clean Start“ u kojem se preporučuje da se smanjenje broja radnika u HEP-grupi i poboljšanje starosne strukture provede prvenstveno putem prijevremenog umirovljenja.
Umjesto poštivanja navedenih preporuka Uprava predlaže Nadzornom odboru zapošljavanje 418 novih radnika u društvima HEP-grupe do kraja 2014.godine, iako u istom razdoblju u mirovinu odlazi tek 47 radnika. U HEP-u d.d. u mirovinu do kraja godine odlazi dvoje radnika, a predlaže se da Nadzorni odbor odobri u istom razdoblju zapošljavanje 90 novih radnika. Nadzorni odbor je odbio ovaj prijedlog Uprave.

RIZICI U POSLOVANJU

Uprava je iz predmetnog izvješća potpuno ispustila komentirati rizike šteta na cjelokupnoj imovini HEP-a kao i rizike od odgovornosti prema trećima. Sa stajališta upravljanja rizicima ovakav propust Uprave se može ocijeniti diletantskim.

UTJECAJ POLITIKE KAO VISOKI RIZIK U POSLOVANJU

HEP dugi niz godina ima status samoposluživanja za nositelje političke vlasti.
Može se dogoditi da HEP u istome „poslu“ u postupku „sređivanja stanja“ uplati u proračun odjednom blizu 300 milijuna kuna za poreze i zatezne kamate.
Događa se, vrlo često, da se pod pritiskom ljudi iz visoke politike, a i bez tog pritiska ( jer tko će znati što je u pitanju), zaključuju nepovoljni ugovori za HEP, sa poduzetnicima u pravilu rođenim u incestnom braku politike i kriminala. Cijene za takve radove i usluge su 30%, 50% pa i 100% više od uobičajenih cijena za slične isporuke.
HEP je postao poligon, pa i odlagalište stranačkih kadrova.
Svih ovih godina stranke su imenovale Uprave, Uprave HEP-a su dolazile i u 4 godine bolje ili lošije radile i odlazile. Promjena Uprave je radikalan potres u svakoj firmi pa je neefikasnost HEP-a u velikoj mjeri posljedica načina imenovanja Uprave. Prvi put u povijesti HEP-a se dogodilo da u Upravi nema diplomiranog ekonomista. Posljedice takvog propusta ili namjere su evidentne.
Svaka nova Uprava, da bi se uklopila u kolektiv koji vodi, mora kolektiv prvo upoznati, mora proći proces prihvaćanja od strane kolektiva, mora dugoročno vezati svoju sudbinu s tim kolektivom. Dosadašnjim načinom imenovanja Uprave to nije bilo moguće.
HEP mora razvijati svoje kadrove i predložiti državi usvajanje takve politike, tako da barem polovica članova Uprave izrasta iz kolektiva. Time se osigurava kontinuitet i ljudi u kolektivu bivaju motivirani da se razvijaju i u karijeri mogu dostići najviše pozicije. Ljudi iz kolektiva ostaju duže i nema tih negativnih efekata dolaska i odlaska Uprava. Tko god novi dođe sve započinje iz početka. Posljedica je da je sadašnja Uprava, kao ni jedna do sada, posegnula za stranačkim i prijateljskim vezama prilikom izbora izvršnih direktora pa čak i rukovoditelja službi i odjela. Rezultat takvog odabira je sadašnje stanje HEP-a.
Dakle, utjecaj politike i političara treba ukloniti iz redovnog poslovanja HEP-a i poslova vođenja društva.

ODNOS SA RADNIČKIM VIJEĆEM

Uprava je potpuno prekinula komunikaciju sa Radničkim vijećem te se ni nakon ponovljenih poziva za uspostavljanjem komunikacije ne odaziva na poziv Radničkog vijeća. Kako je komunikacija sa Radničkim vijećem zakonska obaveza Poslodavca vrlo je vjerojatno da će o obavezi uspostavljanja komunikacije morati odlučivati institucije izvan HEP-a.

ODNOSI SA SOCIJALNIM PARTNERIMA

Odnosi sa socijalnim partnerima dosegli su najnižu razinu od postanka HEP-a.
Neuključivanjem socijalnih partnera u proces restrukturiranja, opstruiranjem i odugovlačenjem postupka kolektivnog pregovaranja, odbijanjem prijedloga socijalnih partnera bez ijednog argumenta i na kraju nepotpisivanjem Kolektivnog ugovora, prvi put u povijesti HEP-a radnici nemaju Kolektivni ugovor i prvi put u povijesti HEP-a ispunjene su sve zakonske pretpostavke za organiziranje štrajka u HEP-u.

Uprava HEP-a se odnosom prema socijalnim partnerima potpuno diskvalificirala za posao koji joj je povjeren.

ODNOSI SA NADZORNIM ODBOROM

Zaduženja i preporuke utvrđene na sjednicama Nadzornog odbora Hrvatske elektroprivrede d.d. koji nisu izvršeni od strane Uprave:
– Za kapitalne objekte (HE Ombla, TE Plomin C) izraditi terminski plan za sve aktivnosti koje se poduzimaju na projektu.
– Izrada kvalitetnijeg,opsežnijeg i detaljnijeg Izvješća Uprave o stanju i poslovanju Društva i HEP grupe u 2012. godini, s naglaskom na stanje Društva u 2013.godini.
– Dopuna Programa rada Uprave iz lipnja 2013.godine, sukladno primjedbama Nadzornog odbora iznesenim tijekom rasprave na sjednici Nadzornog odbora, upućivanje Glavnoj skupštini Društva na verifikaciju, kako bi se Glavna skupština informirala o svim bitnim ciljevima i aktivnostima navedenim u dokumentu.
– Zaključci Revizorskog odbora – preporuka Nadzornom odboru da pitanje IT sustava što žurnije uvrsti na dnevni red, zbog nužnosti poduzimanja potrebnih mjera, kako bi se izbjegli rizici, zbog neprilagođenosti postojećeg sustava sadašnjem poslovanju.
– Preporuka Upravi da ponovno razmotri Odluku o postupcima naplate potraživanja prema radnicima društava HEP-Grupe u sporovima iz Kolektivnog ugovora.
– Dostaviti Plan aktivnosti restrukturiranja za razdoblje 2014.-2016.godine
– Preporuka Upravi da razmotri visinu najamnine za stanove koje koriste HEP-ovi radnici, a koja je odjednom povišena 400%.
– Preporuka da se sudski spor sa Radničkim vijećem riješi mirnim putem.
– Preporuka da se poštuje predviđena dinamika prijevremenog umirovljenja uz poticajne mjere kako bi se poboljšala dobna struktura zaposlenih i otvorio prostor za zapošljavanje mladih stručnih kadrova, a što je i preporuka konzultanata Vlade RH.
– Preporuka da se još jednom razmotre projektni zadaci za restrukturiranja HEP-grupe sa prijedlogom da se restrukturiranje svih društava HEP-grupe obuhvati jednim projektnim zadatkom, da se izradi jedinstvena studija i da se za ukupne konzultantske usluge za ovu svrhu ne potroši više od 4 milijuna kuna.

IZVRŠENJE PROGRAMA RADA UPRAVE ZA 2013.-2016.

I uz znatno smanjen opseg planiranih aktivnosti u odnosu na prethodni program rada, Uprava HEP-a d.d. nije izvršila niz aktivnosti koje je sama sebi zadala.

POPIS NEIZVRŠENIH AKTIVNOSTI:

1. Izrada uputa za reorganizaciju HEP grupe i povezanih društava (projektni zadatak)
Detaljno definiranje uputa i projektnog zadatka za optimiranja i restrukturiranja (npr. svako društvo mora imati ugovore s opisima poslova za sve radnike, fiksni i varijabilni dio plaće, polugodišnja ocjenjivanja uspješnosti i sl.),
rok: Q3/2013.-nije izvršeno.

2. Optimiranje i restrukturiranje HEP grupe i HEP d.d.
Razrada i provedba – statusne promjene, osnivanje novih i ukidanje postojećih društava, nova sistematizacija, pregovori o kolektivnom ugovoru i sl.,
rok:Q2/2014.- nije izvršeno.

3. Optimiranje i restrukturiranje HEP-ODSa.
Razrada i provedba – nova sistematizacija, pregovori o kolektivnom ugovoru i sl.,
rok:Q2/2014. – nije izvršeno.

4. Optimiranje i restrukturiranje HEP-Proizvodnje i HEP-Toplinarstva.
Razrada i provedba – nova sistematizacija, pregovori o kolektivnom ugovoru i sl.,
rok: Q2/2014. – nije izvršeno.

5. Izrada strategije zapošljavanja,
rok: Q4/2013. – nije izvršeno

6. Izrada smjernica za obrazovanje, praćenje i prijenos znanja i vještina
rok: Q4/2013,Q1/2014. – nije izvršeno.

7. Izrada plana financiranja projekata korištenjem sredstava EU,
rok:Q4/2013. – nije izvršeno.

8. Optimizacija planiranja s uputama za planiranje i definiranje ciljeva i pokazatelja uspješnosti po društvima – poseban osvrt na studije, projektiranje i održavanje. Smjernice uključuju planiranje upravljanja troškovima, (KPI za npr. gubici, troškovi održavanja, izvanrednih troškova u investicijama i sl.),
rok:Q3/2013-Q1/2014. – nije izvršeno.

9. Uvođenje efikasnije organizacije nabavne funkcije – izrada Pravilnika o nabavi s osiguranjem potrebnih ljudskih resursa. Jasna pravila i kontrola, osnaživanje centrale, category manageri, poboljšanje planiranja, smanjenje cijena i bolja organizacija strateških nabava,.
rok:Q3/2013.-Q2/2014. – nije izvršeno.

10. Uvođenje suvremenih alata u nabavi. Uvođenje i korištenje suvremenih alata poput e- aukcije, e-nabave i sl.,
rok:Q4/2013. – nije izvršeno.

11. Uvođenje sustava unutarnjih kontrola. Kontrola tijeka informacija i namjernih zlouporaba unutar sustava,
rok:Q3/2013. – nije izvršeno.

12. Izrada kriterija za investicije za HEP d.d. i za povezana društva uključivo kriteriji rangiranja, .
rok:Q4/2013. – nije izvršeno.

13. Izrada srednjoročnog investicijskog plana (5-godišnji plan),
rok:Q4/2013. – nije izvršeno.

14. Izrada srednjoročnog programa ulaganja u projekte s obnovljivim izvorima energije. Uključuje model nastupa na tržištu projekata, ugovora, uključivanje u EU projekte (potprogram točke 23.)
rok:Q4/2013. – nije izvršeno.

Z A K LJ U Č A K

Ovo Izdvojeno mišljenje daleko vjernije oslikava stanje i poslovanje Društva od službenog Izvješća Uprave protiv čijeg prihvaćanja sam se izjasnio. Rezultat rada Uprave je više nego loš, a velika dobit koji je posljedica povećanja cijena i iznadprosječne hidrologije samo zamagljuje sliku stvarnog stanja u Društvu. Nakon gore pobrojanih propusta i neizvršenih obaveza od strane Uprave, priklanjam se vrijednosnom sudu, ali baš svih sa kojima sam razgovarao o rezultatima rada sadašnje Uprave, da je ovo najlošija Uprava od svih koje su do sada vodile HEP.

Jadranko Berlengi,
Član Nadzornog odbora

Postupak mirenja u kolektivnom radnom sporu nastalom između reprezentativnih sindikata (HES i NSRHEP-a) s jedne strane i poslodavaca HEP grupe s druge strane završen je neuspješno.

Punomoćnici poslodavaca ne prihvaćaju prijedloge sindikata kao uvjet za sklapanje kolektivnog ugovora za HEP grupu i to samo:
– pravo na redovno godišnje usklađivanje vrijednosti boda s indeksom rasta potrošačkih cijena na malo za vrijeme trajanja kolektivnog ugovora i
– mogućnost jednokratne isplate dijela plaće svakom radniku u iznosu od 1.050,00 kuna neto godišnje.

Usklađivanje osnovice za izračun plaće s indeksom rasta cijena nije povećanje plaća radnika.

U uvjetima višegodišnjeg neusklađivanja vrijednosti boda što ima za posljedicu obezvrijeđivanje realne cijene rada radnika u posljednja 43 mjeseca za cca 9-10 posto, neuspjeh mirenja posljedica je nerazumijevanja uvjete rada većine radnika u HEP-u, nesposobnosti i bahatosti Uprave HEP d.d., a posebno predsjednika Uprave, Tomislava Šerića.

Radnici imaju pravo na štrajk, a sindikati imaju pravo organizirati štrajk!

Reprezentativni sindikati (HES i NSRHEP-a) ispunili su propisane preduvjete za zakonito organiziranje i provedbu štrajka u HEP grupi o čemu će se u narednom razdoblju donijeti određene odluke sukladno procjeni najpogodnijih uvjeta i svih okolnosti od utjecaja za uspjeh industrijske akcije, a sve u cilju ostvarivanja svrhe štrajka, sklapanje kolektivnog ugovora za HEP grupu i zaštita prava i interesa članstva.

Predsjednik HES-a:
Dubravko Čorak

Predsjednik NSRHEP-a:
Luko Marojica

Temeljem zahtjeva HES-a i NSRHEP-a za pokretanjem postupka mirenja, predsjednik Gospodarsko socijalnog vijeća, prof. dr. sc. Mirando Mrsić, dr. med. donio je Odluku broj: 56/14 od 15. srpnja 2014. godine kojom se

mr. sc. Danica Lisičar iz Zagreba imenuje miriteljicom

u kolektivnom radnom sporu nastalom između reprezentativnih sindikata i poslodavaca u HEP grupi.

Radi provođenja postupka mirenja, imenovana miriteljica sazvala je sastanak ovlaštenih predstavnika stranaka koji će se održati u petak; 18. srpnja 2014. godine s početkom u 14:00 sati.

Predsjednik HES-a:
Dubravko Čorak

Predsjednik NSRHEP-a:
Luko Marojica

U privitku: Odluka predsjednika GSV-a broj: 56/14 od 15. srpnja 2014.

Dostavlja se:
– INFOHEP-a