Kategorija: Novosti

Gospodine Troskot,

Javno ste mi postavili pitanje u ime anonimnih zaposlenika HEP-a.

U svom pitanju lažete toliko da vas se vjerojatno i rođena majka stidi.

U prilogu ovog teksta (na kraju – PDF – lista plaće) objavljujem svoju listu zadnje plaće. Iz nje je vidljivo da imam 37 godina staža, a od toga 36 u HEP-u. Imam 880 bodova, što je koeficijent 2,2.
Ono što iz te liste ne vidite jest činjenica da isti broj bodova imam od 1995. godine i da sam se zaposlila prije 36 godina preko natječaja objavljenog u Večernjem listu. Izabrana sam između 30 testiranih kandidata. Nakon godinu i pol rada na određeno vrijeme dobila sam stalni posao. Tako vam je to išlo u doba „mraka“.
Moji sinovi su obrtnici (automehaničar i autoelektričar). Nikada nisu radili u HEP-u, ne rade sada u HEP-u, niti imaju namjeru raditi u HEP-u. Nikoga nisam zaposlila u HEP-u, niti sam to pokušala. I vrapci na grani znaju da sam među rijetkima koji javno govore i pišu protiv nepotizma. Čvrsto vjerujem da je upravo nepotizam (koji je oblik korupcije) razlog ovakvog stanja u našem društvu.

Zašto ja nisam napredovala od 1995. godine? Baš zato što ne šutim i jer sam politički neovisna.

Nije posao sindikata da provodi istrage bespravne gradnje, korupcije i zagađenja okoliša.

Ponosna sam na činjenicu da mi HDZ-ova i SDP/HNS Uprava nisu digli plaću, da mi Kata Peović isključuje mikrofon kad obavještavam javnost da se pod maskom sindikalaca skrivaju lažljivi političari, da vi – MOST-ov zastupnik širite ovakve zlonamjerne i gnjusne laži o meni. To je sve dokaz da me nitko od vas nije kupio i da sam sluga samo onima koji su me izabrali na ovu funkciju.
Sad kad sam vam odgovorila na vaša pitanja i dokazala javnosti kako zlonamjerno lažete lijepo bih vas molila da vi meni javno odgovorite na sljedeća pitanja:

1. Je li vas bar malo sram što širenjem ovakvih neistina o ljudima zarađujete svoj kruh?

2. Jeste li pitali osobu koja vam je te neistine dala da li je on zaposlio nekoga u HEP-u? Ako vam ne odgovori na ovo pitanje, slobodno me nazovite pa ću vam ja odgovoriti na njega. Pitajte ga zašto njegovo dijete koje je zaposlio u HEP-u ne provodi istrage protiv navodnih kriminalaca u HEP-u? Zašto se njegovo dijete ne učlani u sindikat koji bi po njegovom mišljenju trebao smjenjivati uprave koje njegovim osobnim i političkim interesima ne odgovaraju? Mislite li kao i on da je njegovo dijete viša rasa…. pa taj „prljavi“ posao trebaju odrađivati neki drugi?

3. Je li vas bar malo sram što javnim istupima pokušavate onemogućiti institucije da rade svoj posao nakon pogibije tri HEP-ova radnika? Osjećate li se dijelom elite koja pokušava radnike HEP-a i cijeli narod uvjeriti da je za smrt troje radnika kriva neka viša sila…. Kao što to inače političari u ovoj zemlji rade pa su vatrogasci na Kornatima izgorjeli krivnjom eruptivnog požara, vlakovi iskaču zbog abrazivnog sredstva… i nikada nema odgovornih. Je li vas zbog toga bar malo sram pred radnicima HEP-a i majkama mrtvih radnika? Misle li i ostali MOST-ovi zastupnici kao i vi?

4. Često spominjete HEP. Često spominjete i francuske firme koje se nisu uspjele okoristiti na hrvatskoj imovini i grbači hrvatskih radnika. Kolika vam je nagrada za reklamiranje francuskih kompanija? Ako kojim slučajem MOST dođe na vlast, znači li to da HEP ide u privatizaciju i da bi već sada bilo mudro upisati tečaj francuskog?

Pripadate političkoj opciji koja se deklarira domoljubnom, tradicionalnom i katolički osviještenom. Nije li jedna od Božjih zapovijedi „Ne reci lažna svjedočanstva?“ Nemate li obavezu prema svojim biračima biti iskren, moralan i pošten?

Hrvatska politika bi trebala biti u funkciji i interesu hrvatskog naroda, a ne u interesu francuskih kompanija i nekih lažljivih pojedinaca.

Ako vas već majka nije naučila da nije pristojno lagati to ste odavno trebali naučiti na vjeronauku.

SRAM VAS BILO!

___________________________________________________

Gospodin Troskot je na pismo odgovorio na svom facebook profilu…

Zvonimir Troskot

Sonja Mikulić, poštovana gospođo Mikulić u pravu ste za sada samo jednome, a to je da ćemo u jednom trenutku doći na vlast. Kada se to dogodi, tada ćemo osloboditi naše institucije koje će vrlo vjerojatno, Vas, Barbarića i sve ostale Barbarićeve poltrone na pozicijama, uputiti prema Remetincu. A tamo se gospođo Mikulić ne priča francuskim, nego jezikom tišine.
02.06.2023.

Sonja Mikulić

Zvonimir Troskot, lijepo je čuti da planirate hapsiti i u Remetinec zatvarati sindikalce koje na njihove pozicije ne postavlja politika nego njihovi članovi na izborima. I to samo zato što vam ne žele podilaziti i priznati nešto što naprosto nije istina. UDBA je bila dječji vrtić u odnosu na ono što vi planirate i ovako javno biračima nudite. Remetinec će vam biti premali, ne bi bilo loše da vratite GOLI OTOK u funkciju. Vaš mentor vas i u tome može lijepo podučiti.

Što je to kolektivno pregovaranje?

Kolektivno pregovaranje je proces pregovora između sindikata kao predstavnika radnika i jednog ili više poslodavaca s ciljem postizanja dogovora o reguliranju radnih uvjeta.
To je proces kojim socijalni partneri, sindikati i poslodavci, pokušavajući postići zajednički dogovor u interesu obiju strana.

Da bi kolektivno pregovaranje uspješno funkcioniralo, mora nužno biti postavljeno na demokratskim temeljima i odgovarajućem pravnom okviru koji omogućuje autonomno i neovisno djelovanje socijalnih partnera.
To znači da radnici s jedne, te poslodavci s druge strane, imaju pravo po slobodnom izboru utemeljiti svoje udruge (sindikate i udruge poslodavaca), te se u njih učlaniti uz uvjete propisane vlastitim statutima ili pravilima, a statutom određena svrha takvih udruga mora biti i sklapanje kolektivnih ugovora.

Tko može kolektivno pregovarati?

U ime radnika, kolektivno pregovarati može samo sindikat. Sindikat zapravo i jesu radnici, odnosno njihova dobrovoljna i demokratska organizacija, u koju se oni udružuju kako bi zajedno učinkovitije zastupali svoja prava u odnosu prema poslodavcima.Da bi imali pravo kolektivno pregovarati u ime radnika, sindikati moraju biti reprezentativni, odnosno udovoljiti određenim uvjetima propisanim zakonom.

Pregovarati na strani poslodavaca može samo njihova dobrovoljna udruga, koja također mora udovoljiti zakonom propisana pravila reprezentativnosti.

Ova pitanja u Republici Hrvatskoj detaljnije su uređena Zakonom o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata (NN93/14. 96/15).

Kako se odvija kolektivno pregovaranje?

Hrvatsko zakonodavstvo propisuje određene pretpostavke za kolektivno pregovaranje, ali ne i detaljnija proceduralna pravila koja bi uređivala postupak, odnosno tijek, kolektivnog pregovaranja, štop znači da pregovaračke strane same određuju pravila za kolektivno pregovaranje.

U praksi, proces kolektivnog pregovaranja može se uvjetno podijeliti na nekoliko faza:

U prvoj fazi, u pripremama za kolektivno pregovaranje, ispunjavaju se formalne pretpostavke za početak pregovora, uključujući utvrđivanje reprezentativnosti, slanje pisane inicijative za početkom pregovora od jedne pregovaračke strane prema drugoj, te imenovanje pregovaračkog tima ili odbora. Također, u ovoj fazi obavljaju se razgovori i konzultacije sa članstvom, analiziraju rezultati poslovanja i drugi podaci, te pripremaju stavovi i pregovaračke taktike na obje strane. U ovoj fazi nerijetko se izrađuju i tekstovi prijedloga kolektivnog ugovora koji će poslužiti kako polazna točka za same pregovore.

Druga faza:: Nakon razmjene punomoći i drugih potrebnih informacija, te izrade i potpisivanja protokola za pregovaranje, kojim se definiraju mjesto, učestalost sastanaka, trajanje pregovora, način rada na sastancima i dr., počinje samo pregovaranje, odnosno zajednički sastanci predstavnika, odnosno timova ili odbora pregovaračkih strana. U ovoj fazi razmatraju se prijedlozi i protuprijedlozi, te izrađuju dogovori i zaključci o pojedinim temama i odredbama budućeg kolektivnog ugovora, uz vođenje odgovarajućeg zapisnika i bilješki.

Tijekom samih pregovora mogući su prekidi u pregovorima koji dovode do potrebe za rješavanjem kolektivnih interesnih sporova. U takvim situacijama moguće je uključivanje trećih strana u pregovore (kao posrednika ili arbitara), ali i poduzimanje sindikalnih akcija uključujući i organiziranje štrajka koji predstavlja legalno i legitimno sredstvo pritiska.

U fazi završetka pregovora izrađuje se konačni tekst kolektivnog ugovora, te se on potpisuje i potom dostavlja na evidenciju u odgovarajućem tijelu državne uprave.

Nakon formalnog zaključivanja pregovora, preostaje još i evaluacija kolektivnih pregovora te praćenje primjene kolektivnog ugovora, koji jednom potpisan postaje izvor prava i obaveza za obje strane.

Kao što je vidljivo iz opisanog postupka i faza, kolektivno pregovaranje je vrlo složeni postupak koji iziskuje opsežnu i kvalitetnu pripremu od strane članova pregovaračkih timova na obje strane, koja ne uključuje samo znanja iz područja radnog i socijalnog zakonodavstva i financijskog poslovanja, nego i komunikacijske i druge vještine.

Tekst preuzet sa stranice Saveza samostalnih sindikata Hrvatske

Kolega Denis,

s obzirom da ne prestajete sa iznošenjem neistina u javnosti odlučila sam vam odgovoriti na dio vaših objeda, bar na onaj dio koji možda zaslužuje neki odgovor.
Dosadašnje iskustvo o komunikaciji s vama me naučilo da ćete svaku moj riječ izokrenuti i zloupotrijebiti, no ja sam nepopravljivi optimist pa ću se još jednom potruditi.

Na stranici INFO HEP-a tvrdite da pregovori nisu počeli i pravite se da vi o tome ništa ne znate.
Podsjećam da ste početkom veljače dobili dopis potpisan od predsjednika Uprave broj: 5/629/2023/PV/FB od 03. veljače 2023. godine kojim vam se dostavlja pregled broja radnika članova sindikata na razini Udruge poslodavaca HEP-a. Isti dopis dobili smo svi, registrirani sindikati koji djeluju u HEP grupi. Dostavom tih podataka formalno započinje PROCES PREGOVORA, a koji se odvijaju u više faza. U toj tablici ste obaviješteni da TEHNOS broji 795 članova u HEP grupi. To je broj članova za koje ne sudjelujete u pregovorima. Preostalih 194 članova zastupate u pregovorima kao reprezentativan sindikat u HOPS-u. (Ovo pišem zbog vaše tvrdnje da lažem oko broja članova TEHNOS-a). U HOPS-u kontinuirano potpisujete Kolektivne ugovore i ne postoji pisani trag da vam bilo što nije bilo po volji. Na društvenim mrežama možemo čitati sasvim drugačiju priču.
Navedene podatke ste dobili jer je iste zatražio kolega Kovačević (u dogovoru sa mnom) radi pokretanja procesa pregovora, zbog povećanja troškova života u RH.
Po zaprimanju tih podataka HES i NSRHEP-a su Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike podnijeli zahtjev za pokretanje postupka utvrđivanja reprezentativnosti.
Temeljem tog zahtjeva Povjerenstvo za utvrđivanje reprezentativnosti objavljuje javni poziv koji poziva sindikate da dostave broj svojih članova.
Proceduru pregovaranja bi kao dugogodišnji sindikalac trebali znati. Nije pristojno prozivati kolege jer vi ne poznajete proceduru ili je poznajete a radnicima HEP-a i HOPS-a zlonamjerno lažete na tu temu.
No dopis poslodavca i javni poziv Ministarstva rada nisu jedini načini na koje ste saznali da je proces pregovora započeo.
Dana 01.03.2023. godine održan je sastanak Uprave HOPS-a i reprezentativnih sindikata u HOPS-u. Vi predstavljate reprezentativan sindikat u HOPS-u.
Tema sastanka je bio zahtjev NSRHEP-a i HES-a da se u HOPS-u donese istovjetna odluka kao u HEP grupi o povećanju koeficijenata radnicima na radnim mjestima s najnižim koeficijentima i obavijest da je proces pregovora u HEP grupi započeo te je u fazi utvrđivanja reprezentativnosti. Tog dana, nakon tog sastanka, temeljem članka 7. Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata ponuđen vam je na potpis sporazum kojim reprezentativni sindikati u HOPS-u utvrđuju koji se sindikati smatraju reprezentativnima za pregovore. Isti se tog dana i potpisali, a ja ga prilažem ovom dopisu kao dokaz (prilog 1.) moje tvrdnje i vašeg licemjernog ponašanja. Zakon o reprezentativnosti poštujete i primjenjujete u HOPS-u, ali tamo gdje nemate dovoljan broj članova pljujete po istom propisu, Upravi i reprezentativnim sindikatima. Na sastanku u HOPS-u zamolila sam vas da Upravi i sindikatima prezentirate vašu akciju koja je već bila objavljena u medijima, odgovorili ste: „NEĆU!“ Član Uprave HOPS-a, gospodin Darko Belić zamolio vas je da nam pojasnite sadržaj i cilj te akcije, a vi ste odbili o tome govoriti. Svjedočiti o ovoj tvrdnji može cijela tročlana Uprava HOPS-a, kolega Kovačević, gđa. Ana Puljiz-Rada i gđa Lidija Šneler. Tada ste imali priliku pred Upravom HOPS-a. Vi se junačite na društvenim mrežama, gdje nepoželjne komentare sugovornika brišete, a kada imate priliku govoriti pred Upravama HOPS-a ili HEP-a d.d. vi šutite, ili se uopće ne odazovete na poziv, a onda u javnosti, putem medija lažete svim radnicima HEP grupe i pred svim građanima RH.
Dana 20.03.2023. godine poslala sam vam dopis iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike kojim nas obavještavaju o upisu NSRHEP-a, TEHNOS-a i HES-a u evidenciju reprezentativnih sindikata za HOPS d.d.
Navedeno je već treći dokaz da lažete kad tvrdite da ništa niste znali o započetom procesu pregovaranja. Isti šaljem u prilogu ovog dopisa. (Prilog 2.)
Šaljem i vašu reakciju na Odluku o povećanju najnižih plaća kada vam je došla uz poziv na sjednicu RV-a HEP-a d.d. Tu se također vidi vaše licemjerje jer jedno pišete u mailu, a sasvim drugu retoriku imate na društvenim mrežama (Prilog 3.)
Krajem prosinca prošle godine pozvani su svi registrirani sindikati u HEP grupi na Kolegij direktora. Na tom Kolegiju Predsjednik Uprave HEP-a d.d. podnio je Izvješće o stanju i poslovanju. Vi se niste odazvali tom pozivu. Kad Uprava izjavi za mediji da kontinuirano vodi dijalog tada se upravo misli na sastanke gdje poslodavci podnose izvješća sindikatima i radničkim vijećima. Vi se na te sastanke do nedavno uopće niste odazivali. Znači, za nedostatak dijaloga nije kriv poslodavac nego vi.
U veljači ste uputili poziv Predsjedniku Uprave HEP-a d.d., kolegi Kovačeviću i meni da dođemo na Glavni odbor TEHNOS-a i podnesemo vam izvješće o stanju, poslovanju i pregovorima. Kad vas pozove Predsjednik Uprave vi poziv ignorirate, a onda vi frajerski njega pozivate da na vašim tijelima podnosi izvješće o stanju i poslovanju, a nas prozivate za nedostatak informacija, koje niste voljni sami prikupljati nego bi mi trebali dolaziti na vaše sastanke i obavještavati vaše dužnosnike o zbivanjima u HEP-u. Kad sam odbila doći na taj sastanak sve sam vam ovo napisala i moram vas pohvaliti jer ste nakon moje kritike došli na posljednja dva sastanka.
Kolegama i Upravi se obraćate sa ZAHTJEVIMA, PRIJETNJAMA I UCJENJAMA. Možda da pokušate pristojno porazgovarati s ljudima možda bi i ostvarili neki dijalog.
Tko će biti reprezentativan propisuje Zakon o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata. Mi smo svjesni da imamo mogućnost na pregovore pozvati i vas, ali to ne činimo jer nas vrijeđate na društvenim mrežama. Svaki pokušaj suradnje i dijaloga destruktivno pretvorite u izrugivanje i prozivanje, svaku našu riječ izokrenete. Lažete drsko i besramno. Da vaši problemi počinju s kolegom Kovačevićem i sa mnom mi bi još i razmislili, no vi ste imali problema i sa našim prethodnicima. Od radničke članarine ste plaćali karikaturisti da se ruga kolegama sindikalcima. Svojim članovima pričate da mi ne volimo TEHNOS. To nije istina. Mi samo izbjegavamo vas osobno jer ste neugodna, konfliktna i lažljiva osoba. I to su razlozi zašto vas ne želimo na pregovorima.
Svojim divljanjem i laganjem na društvenim mrežama i u medijima nanosite strašnu štetu radnicima HEP grupe i HOPS-a. Pročitajte komentare građana ispod članaka koji su u petak objavljeni jer ste vi pozvali novinare.
Nadam se da sam ovim dopisom uspjela odgovoriti na bar neka pitanja koja su nastala među radnicima zbog vaših igrokaza i laži.
Ovaj dopis ujedno smatrajte mojom obavijesti (po četvrti put) da je proces pregovora započeo, da se trenutno nalazi u svojoj prvoj fazi, tj. periodu utvrđivanja reprezentativnosti.

HEP je uređen sustav. U HEP grupi djeluje 5 sindikata, od toga su 2 reprezentativna i sudjeluju u pregovorima za novi KU. U HOPS-u djeluju tri sindikata i sva tri su reprezentativna.
Nadam se da nam više nećete opstruirati postupak pregovaranja jer su radnici HEP grupe i HOPS-a zaslužili uljuđene pregovore između svojih predstavnika i Uprava. Izvikivanjem parola na cesti, pred kamerama, huškanje ionako nam nesklone javnosti nije dobronamjerno ponašanje. Zbog negativne percepcije javnosti na terenu imaju problema svi naši radnici koji dolaze u dodir s kupcima.

Srdačan pozdrav,

Sonja Mikulić
predsjednica NSRHEP-a

Na 3. sjednici Predsjedništva NSRHEP-a od 10. veljače 2023. godine jednoglasno su usvojene

SMJERNICE

za pregovore s poslodavcem radi sklapanja novog KU za HEP grupu i HOPS

Nezavisni sindikat radnika HEP-a tijekom pregovora: Ustrajat će se na afirmaciji prava radnika kojim se treba onemogućiti svaki oblik diskriminacije među radnicima poštujući interesnu poziciju, težiti ostvarenju kompromisa između interesa obje pregovaračke strane, a u cilju postizanja zajedničkog dogovora i održivog zajedničkog rješenja Prilikom izrade kolektivnog ugovora uzeti u obzir probleme u dosadašnjoj primjeni iskustva zajedničke komisije za tumačenje kolektivnog ugovora te u cilju otklanjanja problema, izričaj odredbi koje su bile podložne različitim tumačenjima pojednostaviti i uskladiti s postojećim zakonodavnim okvirom Temeljni cilj pregovora je povećanje materijalnih prava, kroz povećanje neoporezivog iznosa nagrade radnicima, temeljem Pravilnika o porezu na dohodak, te kroz povećanje vrijednosti boda Kolektivno pregovaranje voditi u duhu međusobnog povjerenja, kulture dijaloga, razumijevanja i uvažavanja

Dana 29.09.2022. godine održana je REDOVNA SKUPŠTINA NSRHEP-a na kojoj su dosadašnji dužnosnici podnijeli izvješća o radu u prethodnom mandatu, a za mandatno razdoblje 2022. do 2026. g. izabrani su:

Predsjednica: Sonja Mikulić
Dopredsjednik: Sanimir Sarić
Statutarna komisija: Ivo Simper (predsjednik), članovi: Danijela Buzov, Milan Rališ, Martina Polan, Mirela Vrabec
Nadzorni odbor: Mladen Vrban (predsjednik), članovi: Fett Ana, Jerčinović Darko, Leljak Nevenka, Rusan Marko

Nakon Skupštine održana je 1. sjednica Predsjedništva NSRHEP-a, na kojoj su donesene odluke o izmjenama Pravilnika Blagajne uzajamne pomoći NSRHEP-a i Pravilnika sredstava solidarnosti Jerko Latković. Izmjene se odnose na promjenu iznosa zajmova, uloga u BUP i solidarnih pomoći iz kuna u eure. Izmjene su donesene u korist članova NSRHEP-a.

Donesena je odluka o sastavu Izvršnog odbora NSRHEP-a, kako slijedi:
Branimir Bišćan, Vasja Pinzovski, Darko Plašćar, Lana Šikić i Boris Zorica.
Temeljem članka 37, stavka 5. Statuta NSRHEP-a predsjednica i dopredsjednik u također članovi Izvršnog odbora NSRHEP-a.

Donesena je odluka o načinu obavljanja dužnosti predsjednice NSRHEP-a.

Izvješća o radu u prethodnom mandatu i izmijenjeni Pravilnici i obrasci dostavljeni su predsjednicima podružnica.

S poštovanjem,

Predsjednica:
Sonja Mikulić

Dana 02.06.2022. godine na FB stranici TEHNOS-strukovni sindikat radnika HEP-a objavljen je tekst u kojemu između ostalog piše:

„Poslodavci su našli partnere u dva tzv. reprezentativna sindikata, koji ujedinjeni na sve načine nastoje potpuno marginalizirati i ugasiti TEHNOS.“

Radi se o uvredljivoj i lažnoj objavi!

Reprezentativnost nije zlonamjerna odluka poslodavca i reprezentativnih sindikata u HEP-u nego je činjenica koja proizlazi iz Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata. Tvrdnja kako poslodavac traži sebi odgovarajuće partnere je zlonamjerna manipulacija radnicima HEP grupe, koje Denis Geto već godinama pokušava uvjeriti da su za njegovu nereprezentativnost krivi poslodavac i reprezentativni sindikati. Radi se o anarhistu koji ne poštuje propise Republike Hrvatske, a što je jasno vidljivo jer reprezentativnost koja se temelji na navedenom Zakonu označava kao „tzv“, što znači da je ne priznaje.

Živimo u slobodnoj zemlji, u kojoj svaki pojedinac ima pravo na političko djelovanje, svoj svjetonazor i svoje stavove, ali kad predsjednik jednog sindikata svojim političkim stavovima širi laži među radnicima poduzeća u kojemu djeluje tada je to opasno.

Nezavisni sindikat radnika HEP-a NIKADA nije učinio nijednu radnju kojom bi nastojao marginalizirati ili ugasiti TEHNOS, za razliku od predstavnika TEHNOS-a koji su uveli bezakonje i nered u nastojanje radnika da organiziraju GRV u HEP Proizvodnji, ponižavali su predstavnike NSRHEP-a, u suradnji s poslodavcem pokušali lažirati izbore za RV TE Rijeka, održavaju redovito sjednice tijela koje nije predviđeno nijednim propisom, podnose kaznene prijave, tužbe ili peticije protiv svojih kolega (pa čak i svojih članova) u HOPS-u. Denis Geto propise ove zemlje poštuje samo kad to njemu odgovara, a kad mu ne odgovaraju onda javno objavljuje ovakve iskompleksirane, paranoične i lažne izjave.

TEHNOSU želim puno uspjeha u sindikalnom radu, u borbi za radnička prava i lijepo Vas molim da svoj prostor tražite poštenim sindikalnim radom i da nas poštedite ovakvih uvredljivih, demagoških objava.

Predsjednica:
Sonja Mikulić

Dodatkom Kolektivnom ugovoru produžuje se primjena Kolektivnog ugovora do 31. prosinca 2023. godine i korigira vrijednosti boda u 2022. i 2023. godini. Sve ostale odredbe Kolektivnog ugovora za Hrvatsku elektroprivredu od 30. listopada 2019. godine ostaju neizmijenjene i na snazi.

Sporazumom je utvrđeno da se za vrijeme trajanja Dodatka Kolektivnog ugovora neće opozvati Odluka o poticajnim mjerama za prestanak radnog odnosa za radnike društava HEP grupe starije od šezdeset i tri godine i šest mjeseci.

(INFOHEP-a)

Prijedlog Zakona o tržištu električne energije koji je objavljen na stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja smatram neprijateljskim činom prema društvima HEP grupe, HOPS-a, radnicima HEP grupe, HOPS-a i svih građana Republike Hrvatske.

O b r a z l o ž e nj e :

Predložena promjena pravnog statusa HOPS-a iz današnjeg oblika d.o.o. u d.d, u roku pola godine, znači omogućavanje lakog i brzog razbijanja i rasprodaje i to bez zadavanja gornje granice.

HOPS je regulirana djelatnost od strateškog interesa za RH koja sadašnjim statusom – d.o.o. zadovoljava zahtjeve Direktive EU iz 2019. godine.

To znači da promjenu pravnog statusa HOPS-a Direktiva EU ne traži pa onda nema smisla da Zakonom propisujemo nešto što je nepotrebno, neosnovano i štetno jer otvara mogućnost ulaska privatnog kapitala u strukturu HOPS-a. Imali smo prilike gledati kako se to odvijalo u INA-i.

Ako je neka djelatnost proglašena strateškom tada samo država građanima može garantirati obavljanje iste.

Dobili ste povjerenje građana na izborima pa je sada vaša sveta obveza braniti interese i imovinu istih tih građana koji su već platili visoku cijenu nekih prijašnjih privatizacija, koruptivnih nestašluka raznih političara, nepotizma i svih zala koje su nemoralni pojedinci i skupine prebili preko leđa svog naroda.

Predsjednica:
Sonja Mikulić

Na današnji dan prije godinu dana, Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je globalnu pandemiju COVID-a 19. Prošla godina ojačala je već jake strane, a dodatno produbila slabosti naših društava. U Europi je razotkrila krhkost javnih zdravstvenih sistema i potpuni nedostatak kapaciteta da se odgovori na takav šok. Tragedija je u tome što to nije došlo kao iznenađenje. Europski sindikati javnih službi prosvjedovali su zbog nedostatka osoblja, nedovoljnog financiranja i neadekvatnih resursa puno prije izbijanja pandemije. Ne začuđuje stoga što su zdravstveni sistemi i institucije za socijalnu skrb bili potpuno preopterećeni kada je udario prvi val pandemije.

To što je potreban jedan takav prijelomni događaj kao što je globalna pandemija da bi se prepoznala potreba za dobro financiranim javnim službama i radnicima koji pružaju njihove usluge predstavlja turoban odraz neoliberalnih politika. No, prošla je godina pokazala da su mane privatizacije i budžetskih rezova nezaobilazna činjenica i sada je široko rasprostranjeno shvaćanje da nam je potrebna revalorizacija javnog sektora. Ne možemo se vratiti politikama štednje iz svijeta prije pandemije – ponovna izgradnja mora biti bolja. To je danas, na ovu godišnjicu koja je prekretnica, poruka milijuna radnika javnih službi diljem Europe.

Primarni prioritet je jačanje sistema javnog zdravstva i njege. To zahtijeva javno financiranje i okončanje poreznih politika koje favoriziraju korporacije i bogate. Vlade ovdje moraju djelovati i na nacionalnom i na europskom nivou. To dugujemo našim zdravstvenim radnicima i njegovateljima, od kojih se mnogi liječe od posttraumatskog stresa.
Baš kao što je neposredno prije izbijanja pandemije u zdravstvenim i sektorima njege u Europi bilo preko 100 štrajkova, sindikati iz tih sektora i dalje će biti borbeni u traženju povećanja plaća, boljih radnih uvjeta, povećanog broja osoblja i službi za pružanje podrške.

Iako su zdravstvo i socijalna skrb u prednjem planu naše brige, druge javne službe su također bile na prvim linijama tijekom krize. Od sektora otpada, vode i energije, preko službi socijalne skrbi i službi za zapošljavanje, radnici javnih službi su bili od presudnog značaja za održavanje funkcioniranja društava te u rješavanju društveno-ekonomskih posljedica mjera zaključavanja. Njihova uloga će postati čak još važnija dok se budemo oporavljali od ekonomske krize. Potrebno je povećati ulaganja kako bi se zajamčila dostupnost i kvaliteta usluga te osigurao pristup socijalnoj skrbi, stanovanju, vodi, energiji i obrazovanju, kao i financiranju gradova i općina.

Javni sektor također ima jedinstvenu ulogu u obnovi otpornijih društava, od kružnog gospodarstva, preko zelenih prometnih sustava do čiste javne infrastrukture. Za to bi se trebali koristiti nacionalni (i EU) fondovi za oporavak i otpornost, umjesto da se upada u uobičajene pogreške privatizacije i javno-privatnog partnerstva.

Ova nezapamćena zdravstvena kriza pokazuje da EU mora razmotriti mogućnost ponovnog preuzimanja određenih sektora koji garantiraju sigurnost europskih građana, poput farmaceutskih industrija ili proizvodnje OZO-a. Također bi trebalo preispitati uspostavljanje europskih kompetencija u zdravstvu i u državama koje nisu članice, kako bi se odgovorilo na pandemije, kako u EU, tako i u trećim zemljama. Nedostaci otkriveni tijekom ove krize pokazuju da se velik dio sredstava iz EU fonda za oporavak mora izdvojiti za ulaganja u javne usluge, koje predstavljaju univerzalne vrijednosti na kojima se temelji EU.

Kao čelnici europskog sindikata javnih službi, borit ćemo se s mnogim drugima za ravnopravnost na tržištu rada, bolje uvjete rada i više javnih ulaganja. Zajedno s rastućim pokretom s istim ciljem, zalažemo se za poreznu pravdu koja osigurava da korporacije plaćaju svoj pravični udio i preokreće rastući trend nejednakosti. Ključno je da u oporavku od, kako se pokazalo, najgore ekonomske krize, radnici, zajednice i naš planet imaju prioritet nad profitom nekolicine.

Mette Nord
EPSU President

Jan Willem Goudriaan
EPSU General Secretary

Temeljem članka 46. Statuta NSRHEP-a Predsjedništvo NSRHEP-a, 13.01.2021. g. na elektronskoj sjednici je donijelo sljedeću

O D L U K U

o sindikalnim potporama članovima NSRHEP-a čija je imovina stradala u potresima 2020. godine

I.

Pravo na sindikalnu potporu ostvaruju članovi NSRHEP-a koji su u trenutku potresa prilikom kojeg im je stradala imovina plaćali sindikalnu članarinu najmanje tri mjeseca.

II.

Financijska sredstva za sindikalne potpore osiguravaju se iz akumuliranih sredstava na glavnom računu NSRHEP-a.

III.

Član može ostvariti pravo na sindikalnu potporu zbog stradanja imovine u potresima 2020. godine, samo jedanput.

IV.

Svrha sindikalne potpore je načelo solidarnosti i uzajamnosti.

V.

Sindikalna potpora odobrava se članu NSRHEP-a na temelju pisanog zahtjeva Za sindikalnu potporu član mora podnijeti zahtjev najkasnije do 01. prosinca 2021. godine. Član je uz zahtjev dužan priložiti dokaz vlasništva i dokaz o nastaloj štetu izdan od nadležnih i ovlaštenih stručnjaka ili tijela RH. Dokumentaciji se mogu priložiti i slike oštećenja na objektima. Potporu je moguće dobiti samo za jedan oštećeni objekt u vlasništvu člana. Ukoliko više članova sindikata stanuje u istom objektu imaju pravo samo na jednu potporu. Zahtjev se podnosi u središnjicu NSRHEP-a, Ulica grada Vukovara 37, 10000 ZAGREB. Neće se razmatrati zahtjevi koji nemaju propisane priloge ili su nečitki.

VI.

Postoje tri kategorije sindikalne potpore: 1. Članovi čiji su objekt nadležne službe ili ovlašteni pojedinci označili crvenom naljepnicom imaju pravo na potporu u visini od 10.000,00 kuna. 2. Članovi čiji su objekt nadležne službe ili ovlašteni pojedinci označili žutom naljepnicom imaju pravo na potporu u visini od 7.000,00 kuna. 3. Članovi čiji su objekt nadležne službe ili ovlašteni pojedinci označili zelenom naljepnicom imaju pravo na potporu u visini od 5.000,00 kuna. 4. Članovi koji nisu vlasnici objekta, ali imaju potvrdu o prebivalištu u objektima roditelja (u vrijeme potresa), a roditeljska kuća ima jednu od gore navedenih naljepnica, imaju pravo na potporu u visini od 2.000,00 kuna.

VII.

Sindikalne potpore odobrava Izvršni odbor NSRHEP-a. Izvješće o potporama se podnosi Predsjedništvu NSRHEP-a u Izvještaju o financijskom poslovanju NSRHEP-a na kraju kalendarske godine. Nadzor nad isplatama sindikalnih potpora vrši Nadzorni odbor NSRHEP-a. Član koji je nezadovoljan odlukom Izvršnog odbora može podnijeti žalbu Predsjedništvu NSRHEP-a u roku 15 dana od primitka odgovora Izvršnog odbora NSRHEP-a.

VIII.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i primjenjuje se do 31.12.2021. godine. Predsjednica NSRHEP-a: Sonja Mikulić