Novosti

Što je to kolektivno pregovaranje?

Kolektivno pregovaranje je proces pregovora između sindikata kao predstavnika radnika i jednog ili više poslodavaca s ciljem postizanja dogovora o reguliranju radnih uvjeta.
To je proces kojim socijalni partneri, sindikati i poslodavci, pokušavajući postići zajednički dogovor u interesu obiju strana.

Da bi kolektivno pregovaranje uspješno funkcioniralo, mora nužno biti postavljeno na demokratskim temeljima i odgovarajućem pravnom okviru koji omogućuje autonomno i neovisno djelovanje socijalnih partnera.
To znači da radnici s jedne, te poslodavci s druge strane, imaju pravo po slobodnom izboru utemeljiti svoje udruge (sindikate i udruge poslodavaca), te se u njih učlaniti uz uvjete propisane vlastitim statutima ili pravilima, a statutom određena svrha takvih udruga mora biti i sklapanje kolektivnih ugovora.

Tko može kolektivno pregovarati?

U ime radnika, kolektivno pregovarati može samo sindikat. Sindikat zapravo i jesu radnici, odnosno njihova dobrovoljna i demokratska organizacija, u koju se oni udružuju kako bi zajedno učinkovitije zastupali svoja prava u odnosu prema poslodavcima.Da bi imali pravo kolektivno pregovarati u ime radnika, sindikati moraju biti reprezentativni, odnosno udovoljiti određenim uvjetima propisanim zakonom.

Pregovarati na strani poslodavaca može samo njihova dobrovoljna udruga, koja također mora udovoljiti zakonom propisana pravila reprezentativnosti.

Ova pitanja u Republici Hrvatskoj detaljnije su uređena Zakonom o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata (NN93/14. 96/15).

Kako se odvija kolektivno pregovaranje?

Hrvatsko zakonodavstvo propisuje određene pretpostavke za kolektivno pregovaranje, ali ne i detaljnija proceduralna pravila koja bi uređivala postupak, odnosno tijek, kolektivnog pregovaranja, štop znači da pregovaračke strane same određuju pravila za kolektivno pregovaranje.

U praksi, proces kolektivnog pregovaranja može se uvjetno podijeliti na nekoliko faza:

U prvoj fazi, u pripremama za kolektivno pregovaranje, ispunjavaju se formalne pretpostavke za početak pregovora, uključujući utvrđivanje reprezentativnosti, slanje pisane inicijative za početkom pregovora od jedne pregovaračke strane prema drugoj, te imenovanje pregovaračkog tima ili odbora. Također, u ovoj fazi obavljaju se razgovori i konzultacije sa članstvom, analiziraju rezultati poslovanja i drugi podaci, te pripremaju stavovi i pregovaračke taktike na obje strane. U ovoj fazi nerijetko se izrađuju i tekstovi prijedloga kolektivnog ugovora koji će poslužiti kako polazna točka za same pregovore.

Druga faza:: Nakon razmjene punomoći i drugih potrebnih informacija, te izrade i potpisivanja protokola za pregovaranje, kojim se definiraju mjesto, učestalost sastanaka, trajanje pregovora, način rada na sastancima i dr., počinje samo pregovaranje, odnosno zajednički sastanci predstavnika, odnosno timova ili odbora pregovaračkih strana. U ovoj fazi razmatraju se prijedlozi i protuprijedlozi, te izrađuju dogovori i zaključci o pojedinim temama i odredbama budućeg kolektivnog ugovora, uz vođenje odgovarajućeg zapisnika i bilješki.

Tijekom samih pregovora mogući su prekidi u pregovorima koji dovode do potrebe za rješavanjem kolektivnih interesnih sporova. U takvim situacijama moguće je uključivanje trećih strana u pregovore (kao posrednika ili arbitara), ali i poduzimanje sindikalnih akcija uključujući i organiziranje štrajka koji predstavlja legalno i legitimno sredstvo pritiska.

U fazi završetka pregovora izrađuje se konačni tekst kolektivnog ugovora, te se on potpisuje i potom dostavlja na evidenciju u odgovarajućem tijelu državne uprave.

Nakon formalnog zaključivanja pregovora, preostaje još i evaluacija kolektivnih pregovora te praćenje primjene kolektivnog ugovora, koji jednom potpisan postaje izvor prava i obaveza za obje strane.

Kao što je vidljivo iz opisanog postupka i faza, kolektivno pregovaranje je vrlo složeni postupak koji iziskuje opsežnu i kvalitetnu pripremu od strane članova pregovaračkih timova na obje strane, koja ne uključuje samo znanja iz područja radnog i socijalnog zakonodavstva i financijskog poslovanja, nego i komunikacijske i druge vještine.

Tekst preuzet sa stranice Saveza samostalnih sindikata Hrvatske