Autor: Sonja Mikulić

Nadzorni odbor HEP d.d.
18. sjednica, 19. prosinca 2013.

Ad.2. Davanje suglasnosti na Gospodarski plan HEP-grupe za 2014. godinu

Izdvojeno mišljenje

Na sjednici Nadzornog odbora od 19. prosinca 2013.god. pisanim putem glasovao sam protiv prijedloga Odluke o davanju suglasnosti na Gospodarski plan HEP-grupe za 2014. godinu.
Temeljem članka 21. Poslovnika o radu Nadzornog odbora dajem izdvojeno mišljenje:
Na str.37 Gospodarskog plana analizirani su pokazatelji uspješnosti poslovanja za 2014.godinu.Trend kretanja navedenih pokazatelja, a posebno Proizvodnosti rada, Profitabilnosti i Ekonomičnosti poslovanja je zabrinjavajući. Od Hrvatske elektroprivrede, kao najvećeg trgovačkog društva u državnom vlasništvu i još k tome u području energetike, očekuje se da bude pokretačka snaga hrvatskog gospodarstva. Uz ovako planirane ključne pokazatelje uspješnosti poslovanja malo je vjerojatno da će se to i dogoditi. Smatram da postoji veliki prostor za mnoge uštede u poslovanju i da ih je trebalo predvidjeti pri planiranju gospodarskih aktivnosti. Znatne uštede mogu se postići u sustavu vođenja i održavanja elektroenergetskih objekata. Ne postoji sustavna analiza rizičnih događaja i njihovih posljedica, a koje dovode do znatnog umanjenja imovine društava HEP-grupe. Uspostavom sustavne analize mogle bi se ostvariti velike uštede na ovom području. Radi se o neplaniranom izlasku postrojenja iz pogona, velikom kašnjenju u revitalizaciji ili završetku izgradnje energetskih objekata te izostanku ugovorenih parametara, a što sve zajedno rezultira velikim ekonomskim gubitkom na strani HEP-a.
Gospodarski plan je više usredotočen na ekonomske kategorije, a ne sadrži opis niza aktivnosti koje bi trebale dovesti do željenog rezultata.
Vozni park je također područje mogućih većih ušteda. HEP-grupa raspolaže sa preko 4000 motornih vozila od čega je 60% osobnih automobila. Način korištenja osobnih automobila i način praćenja troškova, posebno u nekim društvima HEP-grupe, sve je prije nego racionalan.
Broj zaposlenih na nivou HEP-grupe planira se povećati za 54, a u samom HEP-u d.d. za 59 radnika. Izdvajanjem HOPS-a po ITO modelu iz HEP-a d.d. otišli su gotovo svi poslovi koji su obavljani za HEP-OPS d.o.o. Gospodarski plan za 2014.godinu sačinjen je u pesimističkom uvjerenju sa 1.662,2 mil. kuna ili 11,4% poslovnih prihoda manje od procijenjenog rezultata za 2013.godinu.
U takvim uvjetima, povećanje broja zaposlenih čini se neracionalnim i u suprotnosti je sa ciljevima postavljenim u Programu rada Uprave. Broj zaposlenih u gospodarskom planu za 2014.godinu zasniva se na Pravilniku o izmjenama i dopunama pravilnika o organizaciji i sistematizaciji HEP-a d.d., a koji je Uprava HEP-a d.d. donijela bez ikakvih prethodnih studija i analiza i to samo tri mjeseca prije roka za detaljno definiranje projektnog zadatka za optimiranje i restrukturiranje sustava iz Programa rada Uprave. Ne postoje ni Plan kadrova ni Plan zapošljavanja za 2014.godinu, a bez kojih ne bi smjelo biti novog zapošljavanja.
Prilikom donošenja tako nepripremljene izmjene organizacije i sistematizacije HEP-a d.d. uputio sam pismo predsjedniku Uprave, a kopiju predsjedniku Nadzornog odbora u kojem sam između ostalog naveo:
„Sada nešto o sadržaju predloženih općih akata. Analizom dostavljenog teksta zaključio sam da nešto slično nisam vidio u svom trideset petogodišnjem radu u HEP-u na ovakvim i sličnim poslovima. Toliko nestručnosti i površnosti koncentrirano na jednom mjestu u samo jednom aktu nedopustivo je za standard Hrvatske elektroprivrede koja teži izvrsnosti u svim područjima rada.
Nadalje, kao član Nadzornog odbora moram konstatirati da je navedeni materijal u suprotnosti sa Programom rada Uprave koji je predočen Nadzornom odboru.
U ovom svom obraćanju Vama ne želim iznositi konkretne primjedbe na predložene opće akte jer bi pismo poprimilo obim kojim bih teško izrazio intenzitet nezadovoljstva ovakvim neprofesionalnim postupanjem. Većina primjedbi biti će iznijete na očekivanom sastanku Radničkog vijeća s Poslodavcem i u pisanom očitovanju Radničkog vijeća.
Kao član Radničkog vijeća i kao član Nadzornog odbora HEP-a d.d. , a u cilju zaštite interesa radnika i interesa Društva želim konstatirati da je predloženi materijal neprihvatljiv sa stajališta uspostave funkcionalne i učinkovite organizacije poslova u HEP-u d.d. te sa stručnog stajališta glede pisanja i donošenja općih akata U HEP-u d.d.
Donošenje akata predloženog sadržaja nije prihvatljivo ni kao privremeno rješenje jer može izazvati velike štete za Društvo sa nesagledivim posljedicama koje se neće moći ni brzo ni jeftino sanirati.
Ovim putem Vas molim da se osobno uključite u nastavak postupka donošenja ovih općih akata i da sa pažnjom razmotrite primjedbe koje će iznijeti Radničko vijeće, te još jednom procijenite da li je donošenje predloženih općih akata ovakvog sadržaja, na ovakav način i u ovo vrijeme od najboljeg interesa za Društvo.“
Moj apel ostao je bez rezultata. Uprava je pri donošenju Pravilnika mimoišla Radničko vijeće, a struka je njegovim donošenjem dodirnula dno.
Rezultat takve prakse je da je zapošljavanje u HEP-u posljednje dvije godine poprimilo nepodnošljiv koruptivni oblik, a što je normativno potpomognuto donošenjem neprihvatljivih izmjena općih akata i neprihvatljivih odluka o postupanju pri oglašavanju i zapošljavanju, unatoč izričitog protivljenja Radničkog vijeća HEP-a d.d.. Sve ovo izaziva veliko nezadovoljstvo i ogorčenje radnika, a što će se nesumnjivo loše odraziti na uspješno izvršenje Gospodarskog plana Društva.
Pitanje broja zaposlenih je svakako jedno od ključnih pitanja u postupku planiranja gospodarskih aktivnosti, a isto tako i u procesu restrukturiranja HEP-grupe. Plan kadrova za 2014.godinu trebalo je donijeti prije Gospodarskog plana i njegove elemente ugraditi u Gospodarskog plan. Prilikom izrade plana kadrova i plana aktivnosti u procesu restrukturiranja bilo bi nužno uvažiti preporuke Ekonomskog instituta iz studije koju je naručila Vlada RH pod nazivom „Clean Start“, a glede smanjenja broja radnika i poboljšanja dobne strukture zaposlenih. U ovom Gospodarskom planu navedene preporuke nisu uzete u obzir, što više, potpuno su zanemarene.
Na str.29. planira se smanjenje bruto plaća i troškova osoblja za 44,8 mil.kuna ili za 2,3% u odnosu na procjenu rezultata u 2013. godini. Nije obrazloženo, a niti je jasno kako se to planira postići uz povećanje broja zaposlenih za 54 radnika, a da se ne smanje plaće svih radnika u društvima HEP-grupe. Ovo su samo najznačajniji razlozi zbog kojih nisam bio spreman dati suglasnost na ovakav Gospodarski plan.

Jadranko Berlengi
Član Nadzornog odbora

Nadzorni odbor HEP d.d.
18. sjednica, 19. prosinca 2013.

Ad.3. Davanje suglasnosti na Plan investicija HEP-grupe za 2014. godinu

Izdvojeno mišljenje

Na sjednici Nadzornog odbora od 19. prosinca 2013.god. pisanim putem glasovao sam protiv prijedloga Odluke o davanju suglasnosti na Plan investicija HEP-grupe za 2014. godinu.
Temeljem članka 21. Poslovnika o radu Nadzornog odbora dajem izdvojeno mišljenje:
Uvodno želim reći da sam na 20. sjednici Nadzornog odbora od 21.12.2011. godine također glasao protiv davanja suglasnosti na Plan investicija HEP-grupe za 2012. godinu.
Glavni razlog protivljenja takvom Planu bio je, kao i sada, potpuni izostanak ulaganja u nove proizvodne kapacitete.
Prema riječima predlagatelja Plana, za određivanje prioriteta ulaganja primijenjena je „metoda opisana u nastavku“ koja se u planovima ranijih godina nazivala „posebno razvijena metoda“. Još 2012. godine zatražio sam da se navedena metoda dostavi na uvid članovima Nadzornog odbora, ali do danas nam nije dostavljena.
Kriteriji za investicije za HEP d.d. i za povezana društva uključivo kriterij rangiranja, koji bi znatno doprinijeli izradi kvalitetnog Plana investicija, prema Programu rada Uprave, trebali su biti završeni do konca 2013. godine, ali ih nismo dočekali.
Na str. 5. Plana investicija za 2014. godinu, navode se trogodišnji i petogodišnji planovi razvoja i izgradnje društava HEP-grupe. Još 2012. godine zatražio sam da se članovima Nadzornog odbora dostave srednjoročni planovi razvoja i izgradnje društava HEP-grupe, no ja ih do danas nisam vidio.
Nadalje, kao i u svim dosadašnjim prijedlozima planova izgradnje, nedostaje datum završetka investicija. Po stoti put naglašavam da je neprihvatljivo investicije u HEP-u planirati na godinu ili na kvartal. Svako prekoračenje planiranog završetka investicija za HEP često znači desetke milijuna kuna gubitaka dnevno. Dakle, završetak investicija treba planirati na dan, što pored ostalog zaoštrava i odgovornost odgovornih osoba na svakoj investiciji.
Dokle god se ne uspostavi sustav praćenja koji uključuje i odgovornost sudionika naši će planovi investicija sličiti na Never Ending Story. Dovoljno je samo pogledati planove završetka pojedinih objekata iz Plana 2010.godine i vidjeti gdje smo danas sa tim istim objektima i istim akterima. Kada se pogledaju planovi investicija u proizvodne objekte u zadnjih desetak i više godina odgovarajući naziv bi bio Plan nenamjenskog trošenja investicijskog novca.
Koliko HEP-u i Republici Hrvatskoj nedostaju proizvodni kapaciteti govore slijedeći podaci:
U programu rada Uprave HEP-a d.d. 2004.-2008. godine, planirana je izgradnja termoelektrana ukupne snage 1900 MW od čega je 1400 MW trebalo biti izgrađeno do konca 2011. godine i još 500 MW (TE Plomin)do konca 2013. godine. Od navedenog plana do danas realizirano je samo 100 MW na lokaciji TE-TO Zagreb.
Također je planirana izgradnja hidroelektrana ukupne snage 122 MW do konca 2011. godine. Do danas je realizirano 40 MW u HE Lešće.
Usklađenje s IPPC direktivom zahtijeva ulaganje u termoelektrane od preko 700 mil. EUR do 2017. godine. Rješenje za usklađenje sa IPPC direktivom traži hitnost u postupanju.
Potrebno je razvojno osmisliti svaku lokaciju termoelektrana i najvjerojatnije pripremiti izgradnju novih zamjenskih kapaciteta, te povećati kapacitete na postojećim lokacijama gdje god je to moguće.
U Planu investicija za 2014. godinu planira se investirati u obnovljive izvore 497.316,00 kuna, dok se npr. u objekte odmora i rekreacije planira investirati 1.860.639,00 kuna.
Nije nas valjda obeshrabrila prvobitna, a obilata akumulacija kapitala na obnovljivim izvorima od strane privatnih investitora, a na štetu javnog interesa RH pa i HEP-a, koja je realizirana u suradnji sa dužnosnicima državne uprave, predstavnicima znanosti i „vječnim“ konzultantima, te nam je ostao mali prostor u zoni poticaja.
Organizacijsko pozicioniranje razvoja i izgradnje obnovljivih izvora u HEP-grupi na način da su svugdje i nigdje nije prihvatljivo.
Dok zemlje koje postavljamo za uzor, zadnjih godina investiraju pretežno i znatno u obnovljive izvore mi šutke završavamo TE Sisak bez da itko o tom problemu ozbiljno razgovara, a kada utučemo i posljednji klirinški dolar i posljednju kunu konstatirati ćemo da nam novoizgrađeni „Obrovac“ ne služi ničemu.
Nastavljamo rad na Plominu 3, kao da se ništa u svijetu nije promijenilo. Plan za 2014. predviđa i nastavak plaćanja na projektu HE Ombla iako je do sada potrošeno znatno više od iznosa koji bi bio racionalno podnošljiv.
Vlada Republike Hrvatske ni nakon četiri godine od donošenja Strategije energetskog razvoja nije donijela „Provedbu Strategije energetskog razvoja“, a što je njena zakonska obaveza. Uz postojanje tog dokumenta ne bi dva ministarstva radila sve da se HE Ombla gradi, a jedno ministarstvo sve da spriječi izgradnju. Mi sami ne poduzimamo dovoljno da uspostavimo odgovarajuću suradnju sa državnom upravom , jedinicama lokalne samouprave, kao ni sa nevladinim udrugama i okruženjem gdje se investicije pripremaju i zato naše pripreme investicija traju puno duže nego bi trebale. Naravno, rezultat je vidljiv u utrošenom vremenu i novcu.
Ponovno želim upozoriti na dramatično tešku situaciju u djelatnosti proizvodnje električne energije u dijelu koji se odnosi na razvoj i pripremu izgradnje proizvodnih objekata.
U proteklih pet godina argumentirano sam upozoravao da se proizvodnja svjesno zapostavlja i uništava. Ovakvo stanje, bez dodatnih velikih ulaganja u nove proizvodne objekte dovodi u pitanje opstojnost ne samo HEP-Proizvodnje d.o.o., već i HEP-grupe kao cjeline.
U takvoj situaciji postoji realna opasnost da HEP u bliskoj budućnosti neće biti u stanju ispuniti očekivanja i potrebe vlasnika, što bi se moglo štetno odraziti na budućnost HEP-grupe, a posebno na budućnost i sudbinu radnika društava HEP-grupe.
Na kraju želim naglasiti da je u području planiranja proizvodnih objekata, a posebno u području praćenja izvršenja planova potreban značajan kvalitativni zaokret.

Jadranko Berlengi
Član Nadzornog odbora

Nadzorni odbor HEP d.d.
15. sjednica, 19.rujna 2013.

Ad.10. Davanje suglasnosti na sklapanje Aneksa IV Sporazuma između HEP-a d.d. i HAC-a d.o.o. od 20. prosinca 2006. godine

Izdvojeno mišljenje
Na sjednici Nadzornog odbora od 19. rujna 2013.god. glasovao sam protiv prijedloga Odluke o davanju suglasnosti na sklapanje Aneksa IV Sporazuma između HEP-a d.d. i HAC-a d.o.o. od 20. prosinca 2006. godine.
Temeljem članka 21. Poslovnika o radu Nadzornog odbora dajem izdvojeno mišljenje:
Predloženi Aneks IV Sporazuma sadrži niz nedostataka zbog kojih se ne da ispitati valjanost i gospodarska osnovanost njegovog zaključivanja.
Terminologija upotrijebljena za označavanje ugovornih pojmova nije pravna terminologija pa ne omogućuje jednoznačno određenje upotrijebljenih termina.
Obrazloženje uz točku dnevnog reda sadrži kontradiktornosti sa samim prijedlogom Aneksa IV i drugim materijalima Uprave o istoj problematici.

Evo osnovnih primjedbi:

Naziv: Nakon sedam godina i četiri aneksa predmetni dokument je trebalo nazvati imenom koje odgovara sadržaju zaključenog posla, a to je ugovor o kupoprodaji elektroenergetskih objekata.

Predmet Sporazuma i Aneksa IV: Predmet Sporazuma i Aneksa IV sadržan je u Prilogu 1. i Prilogu 2. ovog Aneksa koji su njegov sastavni dio. Navedeni prilozi nisu dostavljeni Nadzornom odboru pa tako nije bilo mogućnosti izvršiti uvid u predmet Sporazuma i Aneksa IV, a poznato je da predmet kupoprodajnog ugovora predstavlja bitan sastojak ugovora.

Nadalje, ovako nedostatni materijali, bez prikaza predmeta o kojem se odlučuje (Priloga 1. I 2.) ne bi se smjeli dostavljati Nadzornom odboru na razmatranje.

U prijedlogu Aneksa IV, dostavljenom za sjednicu, u prenošenju predmeta ugovora iz Sporazuma u Aneks IV izgubio se pojam „vlasništvo“. Ovaj gubitak vlasništva nije nimalo bezazlen iako je na sjednici Nadzornog odbora, a nakon intervencije člana N.O., ispravljen kao greška u pisanju pa je u Aneksu IV ipak sačuvano vlasništvo HEP-a nad elektroenergetskim objektima.

Cijena, porez i zatezne kamate: U Aneksu IV nigdje se ne govori o cijeni predmeta Sporazuma i Aneksa IV, već se upotrebljava izraz „trošak stjecanja imovine“ koji nigdje u Sporazumu i aneksima nije definiran pa je nemoguće utvrditi sadržaj navedenog pojma. Tako je trošak stjecanja imovine 31.12.2006.god. iznosio 300.000.000,00 kn + PDV, a na dan potpisa ovog Aneksa IV stranke utvrđuju da je „trošak stjecanja imovine“ iz Priloga 1. 300.231.318,49 kn.

Ovo utvrđenje se čini u suprotnosti sa Čl.3. Aneksa IV st. 3. koji glasi:
„Za svaki pojedini elektroenergetski objekt iz Priloga 1. ovog Aneks-a, HEP d.d. će temeljem dostavljene financijske dokumentacije iz članka 7. ovog Aneksa utvrditi vrijednost građevinskog dijela objekta i pripadajuće opreme.“ Nije jasno kako se u nedostatku navedene dokumentacije utvrdila dodatna obaveza HEP-a d.d. , za imovinu iz Priloga 1.,u iznosu od 231.318,49 kn +PDV i to vrlo precizno na 49 lipa.
U utvrđivanje ukupne cijene, a posebno u rokove dospijeća uključila se i Porezna uprava Ministarstva financija putem izvršenog poreznog nadzora. U uvodnoj informaciji za ovu točku dnevnog reda stoji da će Zapisnik o poreznom nadzoru biti dostavljen nakon potpisivanja Anexa IV Sporazuma, a u Komentaru Uprave na Pismo Upravi od strane revizora (točka 8. Iste sjednice N.O.) na str.5. stoji „Nakon dostavljenog izvještaja o poreznom nadzoru HEP i HAC pristupit će potpisivanju Aneksa IV Sporazuma i preuzimanju predmetne imovine. Iako su ove dvije tvrdnje kontradiktorne u stvarnosti se dogodila treća solucija. Porezna uprava je ispostavila rješenje i porez je zajedno sa zateznim kamatama plaćen prije dostavljanja Zapisnika Porezne uprave i prije potpisivanja Aneksa IV Sporazuma.

Dakle, HEP je izvršio uplatu u državni proračun u iznosu od 265.400.212,76 kn poreza i to poreza na dodanu vrijednost u iznosu od 157.075.667,11 kuna i poreza na dobit u iznosu od 105.324.545,65 kuna. Prema podatku iz uvodnog materijala Uprave, HEP d.d. je platio i oko 44.000.000,00 kn zateznih kamata. Izražavam sumnju u zakonitost utvrđivanja temelja plaćanja PDV-a i poreza na dobit za navedene simulirane transakcije iz Sporazuma kao i osnovice za izračun navedenih poreza.
Obrazloženje i opis kako se došlo do osnovice i posebno datuma nastanka porezne obveze mene kao člana Nadzornog odbora Društva ne može zadovoljiti. Nikako ne stoji tvrdnja iz Uvoda da su se donošenjem Zakona o cestama, 20.srpnja 2011.godine stekli zakonski uvjeti za priznavanje isporuke. Uvjeti isporuke između HAC-a i HEP-a utvrđeni su Sporazumom, a HAC nije izvršio ni jednu od preuzetih obaveza pa se uvjeti za preuzimanje od strane HEP-a nisu stekli, a jedini odgovoran za to je HAC. Niti do danas HAC nije izvršio preuzete obaveze. Ako je zaista došlo do obveze plaćanja poreza 01.01.2012.godine postavlja se pitanje odgovornosti za zakašnjenje u plaćanju poreza. Neprihvatljivo je da HEP d.d. zbog zakašnjenja plati 40.000.000,00 kuna zateznih kamata.
Svu bijedu zaštite HEP-ovih interesa glede cijene i poreza najbolje oslikava Članak 10. St.1. Aneksa IV koji glasi: „Sporazumne strane suglasno utvrđuju da ne postoji potpuna tehnička, financijska, upravna i imovinsko-pravna dokumentacija za objekte iz Priloga 2. te će HEP d.d. izvršiti procjenu vrijednosti predmetnih objekata, radi priznavanja objekata u svojim poslovnim knjigama.“

Izražavam osnovanu sumnju da je HEP d.d. fingiranim transakcijama iz članka 4. Aneksa IV i naplatom poreza zasnovanom na neutemeljenim pretpostavkama oštećen najmanje za iznos poreza i zateznih kamata, a što doseže iznos od blizu 300.000.000,00 kuna.

Rokovi !!!: Rokovi su posebno bolna točka u zaštiti prava HEP-a d.d. iz predmetnog Sporazuma. Prvi rok za izvršenje Sporazuma od strane HAC-a, a to je predaja relevantne dokumentacije sa dokazima o vlasništvu i izvadcima iz zemljišnih knjiga, bio je dvije godine od potpisa Sporazuma. Produljen je neovlašteno (bez Statutom obvezane suglasnosti Nadzornog odbora) 11.studenog 2008.godine od strane tadašnjeg predsjednika Uprave za još jednu godinu.

Nakon proteka tri godine 2009.godine u prosincu tadašnji predsjednik Uprave HEP-a d.d. produljuje rok izvršenja, ponovno neovlašteno (bez Statutom obvezane suglasnosti Nadzornog odbora), za još dvije godine.
I taj rok je istekao 20.prosinca 2011.godine, a HEP se odrekao naplate ugovorenih zateznih kamata od 20.prosinca 2008.godine i to bez suglasnosti Nadzornog odbora.
Predmetna kupoprodaja konačno stiže pred Nadzorni odbor HEP-a d.d. u obliku prijedloga Aneksa IV. No kojeg li iznenađenja. Nigdje rokova u kojima bi HAC trebao izvršiti preuzete obaveze. U Članku 6. Stavak 4. HAC se i dalje obvezuje predati kompletnu dokumentaciju HEP-u, ali ovaj put bez navođenja roka. U Članku 7. se detaljno nabraja koju financijsku i upravno-tehničku dokumentaciju HAC treba predati HEP-u, ali ponovno bez utvrđenja roka izvršenja, ali zato se u istom članku HEP obvezuje potpisati zapisnike o primopredaji dokumentacije u roku od 30 dana.

Dakle, Aneksom IV dodatno je oslabljena pozicija HEP-a u ionako nepovoljnom ugovoru.
Za razliku od ranijih aneksa, ovaj put je nepovoljnija pozicija HEP-a u odnosu na početno loše stanje ovjerena suglasnošću Nadzornog odbora. Bojim se da su izostavljanjem rokova izvršenja obaveze od strane HAC-a u Aneksu IV prikrivena i pokrivena dosadašnja nezakonita postupanja trojice predsjednika Uprave koji su neovlašteno produljivali rokove i opraštali naplatu ugovorenih zateznih kamata.

Preuzimanje objekata: Preuzimanje objekata je i nakon potpisivanja Aneksa IV ostalo ugovorno potpuno nedefinirano. Aneks Sporazuma koji je potpisan 28.prosinca 2006.godine, dakle samo osam dana po potpisu Sporazuma, neistinito utvrđuje da HEP u gospodarskom smislu raspolaže objektima koji su predmet sporazuma. Danas, sedam godina poslije, u Članku 8. Anexa IV HEP d.d. se obvezuje danom potpisa Zapisnika o zatečenom stanju preuzeti obvezu održavanja predmetnih elektroenergetskih objekata. Kako je to HEP mogao već 2006. godine gospodarski raspolagati objektima, a ne održavati ih do danas, kad se zna da je održavanje preduvjet dobrog gospodarenja. Tko je do danas održavao navedene objekte koje HEP gospodarski koristi ?
Iako članak 7. Aneksa IV na kraju govori o okončanju postupka primopredaje objekata, Članak 8. uvodi potpisivanje „Zapisnika o zatečenom stanju“ i propisuje da će takvim potpisom biti „obavljen čin formalnog preuzimanja objekata“. Kako netko zatečeno stanje može proglasiti činom formalnog preuzimanja, osim ako ne radi na vlastitu štetu ?

Smatram da je prijedlog Aneksa IV, zajedno sa prilozima, obzirom na svoj sadržaj i značaj trebao prethodno biti dostavljen Revizorskom odboru Nadzornog odbora, tim više jer je redovna revizija inicirala rješavanje ovog problema. Kako je Nadzorni odbor dao suglasnost na zaključenje ovog dokumenta, predlažem da Revizorski odbor Nadzornog odbora naknadno prouči dokument i činjenice koje sam iznio u izdvojenom mišljenju te da se očituje o osnovanosti mojih primjedbi i razmotri mogućnost eventualne izmjene ovakvog ugovornog odnosa u cilju poboljšanja pozicije HEP-a i umanjenja štete koja bi mogla nastati za Društvo.

Jadranko Berlengi

Član Nadzornog odbora