Kategorija: Novosti

Na 3. sjednici Predsjedništva NSRHEP-a od 10. veljače 2023. godine jednoglasno su usvojene

SMJERNICE

za pregovore s poslodavcem radi sklapanja novog KU za HEP grupu i HOPS

Nezavisni sindikat radnika HEP-a tijekom pregovora: Ustrajat će se na afirmaciji prava radnika kojim se treba onemogućiti svaki oblik diskriminacije među radnicima poštujući interesnu poziciju, težiti ostvarenju kompromisa između interesa obje pregovaračke strane, a u cilju postizanja zajedničkog dogovora i održivog zajedničkog rješenja Prilikom izrade kolektivnog ugovora uzeti u obzir probleme u dosadašnjoj primjeni iskustva zajedničke komisije za tumačenje kolektivnog ugovora te u cilju otklanjanja problema, izričaj odredbi koje su bile podložne različitim tumačenjima pojednostaviti i uskladiti s postojećim zakonodavnim okvirom Temeljni cilj pregovora je povećanje materijalnih prava, kroz povećanje neoporezivog iznosa nagrade radnicima, temeljem Pravilnika o porezu na dohodak, te kroz povećanje vrijednosti boda Kolektivno pregovaranje voditi u duhu međusobnog povjerenja, kulture dijaloga, razumijevanja i uvažavanja

Dana 29.09.2022. godine održana je REDOVNA SKUPŠTINA NSRHEP-a na kojoj su dosadašnji dužnosnici podnijeli izvješća o radu u prethodnom mandatu, a za mandatno razdoblje 2022. do 2026. g. izabrani su:

Predsjednica: Sonja Mikulić
Dopredsjednik: Sanimir Sarić
Statutarna komisija: Ivo Simper (predsjednik), članovi: Danijela Buzov, Milan Rališ, Martina Polan, Mirela Vrabec
Nadzorni odbor: Mladen Vrban (predsjednik), članovi: Fett Ana, Jerčinović Darko, Leljak Nevenka, Rusan Marko

Nakon Skupštine održana je 1. sjednica Predsjedništva NSRHEP-a, na kojoj su donesene odluke o izmjenama Pravilnika Blagajne uzajamne pomoći NSRHEP-a i Pravilnika sredstava solidarnosti Jerko Latković. Izmjene se odnose na promjenu iznosa zajmova, uloga u BUP i solidarnih pomoći iz kuna u eure. Izmjene su donesene u korist članova NSRHEP-a.

Donesena je odluka o sastavu Izvršnog odbora NSRHEP-a, kako slijedi:
Branimir Bišćan, Vasja Pinzovski, Darko Plašćar, Lana Šikić i Boris Zorica.
Temeljem članka 37, stavka 5. Statuta NSRHEP-a predsjednica i dopredsjednik u također članovi Izvršnog odbora NSRHEP-a.

Donesena je odluka o načinu obavljanja dužnosti predsjednice NSRHEP-a.

Izvješća o radu u prethodnom mandatu i izmijenjeni Pravilnici i obrasci dostavljeni su predsjednicima podružnica.

S poštovanjem,

Predsjednica:
Sonja Mikulić

Dana 02.06.2022. godine na FB stranici TEHNOS-strukovni sindikat radnika HEP-a objavljen je tekst u kojemu između ostalog piše:

„Poslodavci su našli partnere u dva tzv. reprezentativna sindikata, koji ujedinjeni na sve načine nastoje potpuno marginalizirati i ugasiti TEHNOS.“

Radi se o uvredljivoj i lažnoj objavi!

Reprezentativnost nije zlonamjerna odluka poslodavca i reprezentativnih sindikata u HEP-u nego je činjenica koja proizlazi iz Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata. Tvrdnja kako poslodavac traži sebi odgovarajuće partnere je zlonamjerna manipulacija radnicima HEP grupe, koje Denis Geto već godinama pokušava uvjeriti da su za njegovu nereprezentativnost krivi poslodavac i reprezentativni sindikati. Radi se o anarhistu koji ne poštuje propise Republike Hrvatske, a što je jasno vidljivo jer reprezentativnost koja se temelji na navedenom Zakonu označava kao „tzv“, što znači da je ne priznaje.

Živimo u slobodnoj zemlji, u kojoj svaki pojedinac ima pravo na političko djelovanje, svoj svjetonazor i svoje stavove, ali kad predsjednik jednog sindikata svojim političkim stavovima širi laži među radnicima poduzeća u kojemu djeluje tada je to opasno.

Nezavisni sindikat radnika HEP-a NIKADA nije učinio nijednu radnju kojom bi nastojao marginalizirati ili ugasiti TEHNOS, za razliku od predstavnika TEHNOS-a koji su uveli bezakonje i nered u nastojanje radnika da organiziraju GRV u HEP Proizvodnji, ponižavali su predstavnike NSRHEP-a, u suradnji s poslodavcem pokušali lažirati izbore za RV TE Rijeka, održavaju redovito sjednice tijela koje nije predviđeno nijednim propisom, podnose kaznene prijave, tužbe ili peticije protiv svojih kolega (pa čak i svojih članova) u HOPS-u. Denis Geto propise ove zemlje poštuje samo kad to njemu odgovara, a kad mu ne odgovaraju onda javno objavljuje ovakve iskompleksirane, paranoične i lažne izjave.

TEHNOSU želim puno uspjeha u sindikalnom radu, u borbi za radnička prava i lijepo Vas molim da svoj prostor tražite poštenim sindikalnim radom i da nas poštedite ovakvih uvredljivih, demagoških objava.

Predsjednica:
Sonja Mikulić

Dodatkom Kolektivnom ugovoru produžuje se primjena Kolektivnog ugovora do 31. prosinca 2023. godine i korigira vrijednosti boda u 2022. i 2023. godini. Sve ostale odredbe Kolektivnog ugovora za Hrvatsku elektroprivredu od 30. listopada 2019. godine ostaju neizmijenjene i na snazi.

Sporazumom je utvrđeno da se za vrijeme trajanja Dodatka Kolektivnog ugovora neće opozvati Odluka o poticajnim mjerama za prestanak radnog odnosa za radnike društava HEP grupe starije od šezdeset i tri godine i šest mjeseci.

(INFOHEP-a)

Prijedlog Zakona o tržištu električne energije koji je objavljen na stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja smatram neprijateljskim činom prema društvima HEP grupe, HOPS-a, radnicima HEP grupe, HOPS-a i svih građana Republike Hrvatske.

O b r a z l o ž e nj e :

Predložena promjena pravnog statusa HOPS-a iz današnjeg oblika d.o.o. u d.d, u roku pola godine, znači omogućavanje lakog i brzog razbijanja i rasprodaje i to bez zadavanja gornje granice.

HOPS je regulirana djelatnost od strateškog interesa za RH koja sadašnjim statusom – d.o.o. zadovoljava zahtjeve Direktive EU iz 2019. godine.

To znači da promjenu pravnog statusa HOPS-a Direktiva EU ne traži pa onda nema smisla da Zakonom propisujemo nešto što je nepotrebno, neosnovano i štetno jer otvara mogućnost ulaska privatnog kapitala u strukturu HOPS-a. Imali smo prilike gledati kako se to odvijalo u INA-i.

Ako je neka djelatnost proglašena strateškom tada samo država građanima može garantirati obavljanje iste.

Dobili ste povjerenje građana na izborima pa je sada vaša sveta obveza braniti interese i imovinu istih tih građana koji su već platili visoku cijenu nekih prijašnjih privatizacija, koruptivnih nestašluka raznih političara, nepotizma i svih zala koje su nemoralni pojedinci i skupine prebili preko leđa svog naroda.

Predsjednica:
Sonja Mikulić

Na današnji dan prije godinu dana, Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je globalnu pandemiju COVID-a 19. Prošla godina ojačala je već jake strane, a dodatno produbila slabosti naših društava. U Europi je razotkrila krhkost javnih zdravstvenih sistema i potpuni nedostatak kapaciteta da se odgovori na takav šok. Tragedija je u tome što to nije došlo kao iznenađenje. Europski sindikati javnih službi prosvjedovali su zbog nedostatka osoblja, nedovoljnog financiranja i neadekvatnih resursa puno prije izbijanja pandemije. Ne začuđuje stoga što su zdravstveni sistemi i institucije za socijalnu skrb bili potpuno preopterećeni kada je udario prvi val pandemije.

To što je potreban jedan takav prijelomni događaj kao što je globalna pandemija da bi se prepoznala potreba za dobro financiranim javnim službama i radnicima koji pružaju njihove usluge predstavlja turoban odraz neoliberalnih politika. No, prošla je godina pokazala da su mane privatizacije i budžetskih rezova nezaobilazna činjenica i sada je široko rasprostranjeno shvaćanje da nam je potrebna revalorizacija javnog sektora. Ne možemo se vratiti politikama štednje iz svijeta prije pandemije – ponovna izgradnja mora biti bolja. To je danas, na ovu godišnjicu koja je prekretnica, poruka milijuna radnika javnih službi diljem Europe.

Primarni prioritet je jačanje sistema javnog zdravstva i njege. To zahtijeva javno financiranje i okončanje poreznih politika koje favoriziraju korporacije i bogate. Vlade ovdje moraju djelovati i na nacionalnom i na europskom nivou. To dugujemo našim zdravstvenim radnicima i njegovateljima, od kojih se mnogi liječe od posttraumatskog stresa.
Baš kao što je neposredno prije izbijanja pandemije u zdravstvenim i sektorima njege u Europi bilo preko 100 štrajkova, sindikati iz tih sektora i dalje će biti borbeni u traženju povećanja plaća, boljih radnih uvjeta, povećanog broja osoblja i službi za pružanje podrške.

Iako su zdravstvo i socijalna skrb u prednjem planu naše brige, druge javne službe su također bile na prvim linijama tijekom krize. Od sektora otpada, vode i energije, preko službi socijalne skrbi i službi za zapošljavanje, radnici javnih službi su bili od presudnog značaja za održavanje funkcioniranja društava te u rješavanju društveno-ekonomskih posljedica mjera zaključavanja. Njihova uloga će postati čak još važnija dok se budemo oporavljali od ekonomske krize. Potrebno je povećati ulaganja kako bi se zajamčila dostupnost i kvaliteta usluga te osigurao pristup socijalnoj skrbi, stanovanju, vodi, energiji i obrazovanju, kao i financiranju gradova i općina.

Javni sektor također ima jedinstvenu ulogu u obnovi otpornijih društava, od kružnog gospodarstva, preko zelenih prometnih sustava do čiste javne infrastrukture. Za to bi se trebali koristiti nacionalni (i EU) fondovi za oporavak i otpornost, umjesto da se upada u uobičajene pogreške privatizacije i javno-privatnog partnerstva.

Ova nezapamćena zdravstvena kriza pokazuje da EU mora razmotriti mogućnost ponovnog preuzimanja određenih sektora koji garantiraju sigurnost europskih građana, poput farmaceutskih industrija ili proizvodnje OZO-a. Također bi trebalo preispitati uspostavljanje europskih kompetencija u zdravstvu i u državama koje nisu članice, kako bi se odgovorilo na pandemije, kako u EU, tako i u trećim zemljama. Nedostaci otkriveni tijekom ove krize pokazuju da se velik dio sredstava iz EU fonda za oporavak mora izdvojiti za ulaganja u javne usluge, koje predstavljaju univerzalne vrijednosti na kojima se temelji EU.

Kao čelnici europskog sindikata javnih službi, borit ćemo se s mnogim drugima za ravnopravnost na tržištu rada, bolje uvjete rada i više javnih ulaganja. Zajedno s rastućim pokretom s istim ciljem, zalažemo se za poreznu pravdu koja osigurava da korporacije plaćaju svoj pravični udio i preokreće rastući trend nejednakosti. Ključno je da u oporavku od, kako se pokazalo, najgore ekonomske krize, radnici, zajednice i naš planet imaju prioritet nad profitom nekolicine.

Mette Nord
EPSU President

Jan Willem Goudriaan
EPSU General Secretary

Temeljem članka 46. Statuta NSRHEP-a Predsjedništvo NSRHEP-a, 13.01.2021. g. na elektronskoj sjednici je donijelo sljedeću

O D L U K U

o sindikalnim potporama članovima NSRHEP-a čija je imovina stradala u potresima 2020. godine

I.

Pravo na sindikalnu potporu ostvaruju članovi NSRHEP-a koji su u trenutku potresa prilikom kojeg im je stradala imovina plaćali sindikalnu članarinu najmanje tri mjeseca.

II.

Financijska sredstva za sindikalne potpore osiguravaju se iz akumuliranih sredstava na glavnom računu NSRHEP-a.

III.

Član može ostvariti pravo na sindikalnu potporu zbog stradanja imovine u potresima 2020. godine, samo jedanput.

IV.

Svrha sindikalne potpore je načelo solidarnosti i uzajamnosti.

V.

Sindikalna potpora odobrava se članu NSRHEP-a na temelju pisanog zahtjeva Za sindikalnu potporu član mora podnijeti zahtjev najkasnije do 01. prosinca 2021. godine. Član je uz zahtjev dužan priložiti dokaz vlasništva i dokaz o nastaloj štetu izdan od nadležnih i ovlaštenih stručnjaka ili tijela RH. Dokumentaciji se mogu priložiti i slike oštećenja na objektima. Potporu je moguće dobiti samo za jedan oštećeni objekt u vlasništvu člana. Ukoliko više članova sindikata stanuje u istom objektu imaju pravo samo na jednu potporu. Zahtjev se podnosi u središnjicu NSRHEP-a, Ulica grada Vukovara 37, 10000 ZAGREB. Neće se razmatrati zahtjevi koji nemaju propisane priloge ili su nečitki.

VI.

Postoje tri kategorije sindikalne potpore: 1. Članovi čiji su objekt nadležne službe ili ovlašteni pojedinci označili crvenom naljepnicom imaju pravo na potporu u visini od 10.000,00 kuna. 2. Članovi čiji su objekt nadležne službe ili ovlašteni pojedinci označili žutom naljepnicom imaju pravo na potporu u visini od 7.000,00 kuna. 3. Članovi čiji su objekt nadležne službe ili ovlašteni pojedinci označili zelenom naljepnicom imaju pravo na potporu u visini od 5.000,00 kuna. 4. Članovi koji nisu vlasnici objekta, ali imaju potvrdu o prebivalištu u objektima roditelja (u vrijeme potresa), a roditeljska kuća ima jednu od gore navedenih naljepnica, imaju pravo na potporu u visini od 2.000,00 kuna.

VII.

Sindikalne potpore odobrava Izvršni odbor NSRHEP-a. Izvješće o potporama se podnosi Predsjedništvu NSRHEP-a u Izvještaju o financijskom poslovanju NSRHEP-a na kraju kalendarske godine. Nadzor nad isplatama sindikalnih potpora vrši Nadzorni odbor NSRHEP-a. Član koji je nezadovoljan odlukom Izvršnog odbora može podnijeti žalbu Predsjedništvu NSRHEP-a u roku 15 dana od primitka odgovora Izvršnog odbora NSRHEP-a.

VIII.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i primjenjuje se do 31.12.2021. godine. Predsjednica NSRHEP-a: Sonja Mikulić

Konferencija NSRHEP-a je tijelo koje se sastaje između dvije skupštine.

Konferenciju čine: predsjednica i dopredsjednik, predsjednici registriranih podružnica (članovi Predsjedništva/sindikalni povjerenici), članovi Izvršnog odbora, članovi Statutarne komisije, članovi Nadzornog odbora i članovi Upravnog odbora BUP-a.

Predsjednica NSRHEP-a Sonja Mikulić podnijela je izvješće o aktivnostima NSRHEP-a u razdoblju od 27.09.2018. do 17.09.2020. te o planovima za razdoblje do sljedeće skupštine.

Utemeljitelj i prvi predsjednik NSRHEP-a bio je pokojni Jeronim Latković sve do nenadane smrti dana 03.lipnja 1998. godine.
Od 03. lipnja 1998. do 05.06.2002. predsjednik bio je Orlando Ortile (TE Rijeka).
Od 05.06.2002. do 17.12.2015. predsjednik bio je Luko Marojica (Elektrojug Dubrovnik), od prosinca 2012. dopredsjednik je bio Ivica Brkljačić (Elektrolika Gospić).
Od 17.12.2015. predsjednica je Sonja Mikulić (Elektra Velika Gorica), dopredsjednik Sanimir Sarić (HE na Krki).

Od 8. studenog 1997. godine NSRHEP-a je član međunarodnih asocijacija: PSI (Public Services International) i EPSU (European Federation of Public Service Unions)

NSRHEP-a kroz tri desetljeća karakterizira borba za radnička prava i uređeni sustav, neovisnost od poslodavaca i političkih stranaka.

Zahvala svim bivšim i sadašnjim članovima, vanjskim suradnicima i simpatizirerima koji su pridonjeli stvaranju i čuvanju NSRHEP-a kakav je danas.

Predsjednik TEHNOS-a Denis Geto u svom očitovanju 15. travnja 2020. godine tvrdi: „Elektroprivredna djelatnost je jako važna, ali društva HEP grupe nisu na prvoj liniji obrane od COVID-a 19, odnosno nije potrebno pretjerivati sa radikalnim zahvatima u organizaciju rada“

Kad sam pročitala ovu izjavu nisam mogla vjerovati da jedan sindikalac ovako nešto javno objavljuje o svom poduzeću i svojim kolegama.

Njegova tvrdnja je opet LAŽ – VULGARNA I BESRAMNA LAŽ!

HEP-ovi radnici su junaci svih izvanrednih situacija koje su zadesile Republiku Hrvatsku do sada, kao što su samozatajni izvršitelji svojih zadaća u normalnim okolnostima.
Istina je da su u izvanrednim situacijama poput ove važni zdravstveni radnici, vatrogasci, policajci, inspektori itd… itd…. ali ravnopravno uz njih nastupaju i naši radnici. I ne, nisu pozadinski, nego su itekako na prvoj linije obrane.

Velik dio radnika HEP grupe izravno radi na poslovima stabilne i sigurne opskrbe građana i industrije električnom energijom, plinom i ogrijevnom toplinom.
Sve što se oko nas događa i što nam je nužno za život ne bi bilo moguće bez ljudi u sjeni, a to su naše posade koje planiraju proizvodnju u elektranama, dispečari koji upravljaju sustavom, informatičari koji su samozatajna podrška svima u sustavu, tereneski radnici koji su na raspolaganju 24 sata dnevno i otkanjaju kvarove i prekide u opskrbi električnom energijom, plinom i grijanjem.
Svi radnici HEP-a su sastavni i važan dio velikog mehanizma koji mora besprijekorno funkcionirati u svim uvjetima, a posebno dolaze do izražaja upravo u izvanrednim situacijama.
U Domovinskom ratu su vojnici bili u rovovima, a HEP-ovci su bili žive mete na stupovima, sjetimo se vremenskih nepogoda u Gorskom kotaru, Gunji i mnogih drugih.
Nedavno je Zagreb i okolicu pogodio razoran potres. Naši ljudi su se opet pokazali kao odgovorni, profesionalni i požrtvovni heroji, iako je mnogima od njih stradala imovina u potresu te nisu mogli biti sa svojim obiteljima dok ne obave sve potrebne intervencije. Prilikom svih tih intervencijama dolazili su kontakt s drugim građanima, u jeku epidemije korona virusa. Zar to nije prva linija obrane?!!!!!
Među prvima su HEP-ovci pokazali solidarnost pa su se odrekli dijela materijalnih prava, a u svrhu pomoći zdravstvenom sustavu i drugim nadležnim službama te sugrađanima pogođenima potresom u Zagrebu i okolici i situacijom u vezi s epidemijom koronavirusom COVID-19. Uplatili su zajedno s Upravom 5 milijuna i 100 tisuća kuna.

HEP je uvijek prva linija obrane u nevolji, kao što je i najznačajniji gospodarski subjekt u Hrvatskoj.

Zašto je važno s posebnom pažnjom osmišljati organizaciju rada?!

HEP nije javno poduzeće već je trgovačko društvo koje svoj prihod ostvaruje na otvorenom tržištu poslujući s konkurencijom u zemlji i inozemstvu, doprinosi rastu BDP-a i punjenju Državnog proračuna.
HEP investira preko 2,5 milijardi kuna u hrvatsko gospodarstvo, od čega su u najvećem dijelu angažirani domaći dobavljači roba i usluga te izvođači radova. Za razliku od svih ostalih javnih službi i institucija HEP puni državni proračun i doprinosi akumuliranju sredstava državnog proračuna a koja se koriste za rad javnih poduzeća, službi i institucija.

Sve ostalo u Getovom očitovanju u vezi godišnjeg odmora je istina – u normalnim okolnostima.
Sada nisu normalne okolnosti. Bez obzira što Vlada RH nije proglasila izvanredno stanje svi mi znamo da ono jest izvanredno, kao što ni u Domovinskom ratu nije proglašeno ratno stanje, a mi smo dobro znali da smo u ratu.
Ima li itko dobronamjeran tko se u ovakvoj situaciji ima potrebu nadmudrivati o tome da li je ova situacija izvanredna ili ne?!!!!!

Doista su teška vremena. Veliki broj ljudi vrijedno radi i nastoji da ove izvanredne okolnosti što prije prođu i ostave što manje traga na svima nama, našem poduzeću i našoj zemlji.
Zbilja je čudno da neki ljudi neprestano imaju potrebu prozivati, rušiti, kritizirati…. kao da se hrane sukobima, teorijama zavjere i kao da uživaju štetom koja nastaje dezinformacijama kojima stvaraju nemir i zabunu među radnicima.

Pozivam sve članove NSRHEP-a koji se osjećaju oštećenima i ugroženima zbog ove odluku o neiskorištenom godišnjem odmoru za 2019. godinu da mi se jave na mail: sonja.mikulic@hep.hr da bi imali bolji uvid u broj nezadovoljnih radnika tom odlukom Uprave.

Sonja Mikulić
predsjednica NSRHEP-a