Novosti

Poštovani,

Razlog što vam se obraćam javno je taj što se u našem okruženju pojavio „kradljivac tekstova“ koji se odnose na naše poduzeće.

Tportal  je 28.06.2025. godine, u jutarnjim satima objavio tekst pod naslovom:

„Stručnjak bez dlake na jeziku: ´Sustav se raspada. Dalmacija visi o jednoj žici. Pijani bagerist može nas baciti u mrak!´“

Svoje mišljenje tportalu dao je:

„Zdeslav Matić, jedan od najupućenijih domaćih energetskih stručnjaka i bivši pomoćnik ministra za energetiku, u intervjuu za tportal oštro kritizira zapuštenost elektroenergetskog sustava, nemar prema HEP-u i HOPS-u te upozorava da nas jedna pogrešna odluka ili „ptica na rastavljaču“ mogu vratiti u 19. stoljeće.

Matić je bivši pomoćnik ministra gospodarstva za sektor energetike, nekadašnji ravnatelj Agencije za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata te član upravnih vijeća ključnih tijela poput Energetske regulatorne agencije (HERA) i Fonda za zaštitu okoliša.

Studij elektrotehnike završio je na zagrebačkom FER-u, a međunarodni magisterij iz znanosti o materijalima obranio je 2000. na Sveučilištu u Paviji u Italiji. Vlasnik je konzultantske tvrtke Renergis te je savjetnik uprave investicijske tvrtke Farve Pro Invest, specijalizirane za upravljanje fondovima.

Stručnjaci upozoravaju na preopterećenost dalekovoda osobito u smjeru sjever-jug. Koliko je taj problem ozbiljan i kako utječe na sigurnost opskrbe strujom?

Povijesno gledano, suverene države svoje mreže intenzivno razvijaju unutar svojega teritorija uz uglavnom rijetke i slabe veze – takozvane interkonekcije – između susjednih država. Hrvatska elektroenergetska mreža izgrađena je za potrebe Hrvatske tada kao dijela značajno veće države s izuzetno snažnim vezama sa Slovenijom, Bosnom i Hercegovinom i Srbijom. Nakon osamostaljenja tu je mrežu potrebno prilagoditi potrebama nezavisne Hrvatske, No, zbog sustavne deindustrijalizacije nakon Domovinskog rata i naglog pada industrijske potrošnje, elektroenergetska mreža ostala je funkcionalna. S manjim opterećenjem je i takva mreža bila dovoljno dobra. No, s razvojem ekonomije i povećanjem potrošnje energije, već je na prijelazu stoljeća postalo jasno da je Dalmacija slabo povezana s kontinentom i visi o jednoj žici, 400 kV dalekovodu prema Rijeci.

Dalmacija je danas, kao deindustrijalizirana regija, neto izvoznik električne energije, s niskom i izrazito sezonskom potrošnjom. Istodobno, regija raspolaže značajnim potencijalom iz obnovljivih izbora – hidroenergije, Sunčeve energije i vjetra – ali je opterećena i tranzitom viškova energije iz Bosne i Hercegovine prema unutrašnjosti Hrvatske. Umjesto da se strateški ulaže u osnaživanje ključne veze između hrvatskog sjevera i juga, energetska politika posljednjih desetljeća fokusirala se na jačanje interkonekcija s Mađarskom, tada percipiranom kao politički i energetski „prijateljskom“. U posljednjih dvadeset godina s Mađarskom smo se povezali četiri puta bolje nego što smo to učinili između sjevera i juga Hrvatske. Danas se suočavamo s činjenicom da je životni vijek gotovo cjelokupne opreme na dalmatinskom visokonaponskom koridoru istekao. Pitanje koliko će parcijalne mjere, poput ugradnje HTLS vodova, moći popraviti stanje i osigurati stabilnu i sigurnu opskrbu električnom energijom za južne krajeve zemlje.

Procjenjuje se da je za modernizaciju prijenosne mreže potrebno najmanje 600 milijuna eura. Je li to realna brojka i u koje bi segmente mreže trebalo uložiti najhitnije?

Pitanje je što od mreže želite. Koliko novaca toliko muzike. Taj je iznos dovoljan za srednjoročnu sanaciju. Nema sumnje da hitno treba pojačat vezu Konjsko-Melina. Kakva je trenutna situacija ne znam jer HERA-a nije odobrila posljednja dva desetogodišnja razvojna plana HOPS-a. S obzirom na stanje u HOPS-u i složenost tog projekta, ne bih na ništa računao prije kraja sljedećeg desetljeća, ako ikad.“

Nakon par sati tekst je nestao sa portala i sve poveznice na isti javljaju grešku.

Ukoliko je tekst istinit, ovom stručnjaku treba zahvaliti jer upozorava na probleme koji se tiču svih građana, a nakon zahvale treba krenuti u rješavanje tih problema.

Ukoliko čovjek iznosi neistine stručnjaci iz HEP-a i HOPS-a trebaju ga demantirati i pružiti istinite informacije hrvatskim građanima, a njega treba tužiti zbog klevete, sramoćenja i dizanja panike.

Nadam se da imamo u sustavu stručnjake koji su u stanju odgovoriti na ovakva pitanja i da će im biti čast što mogu obaviti taj zadatak za svoje poduzeće.

Mene još više brine činjenica da je tekst nestao s portala na kojemu je objavljen. Još se živo sjećamo sustava u kojemu se nije slobodno moglo govoriti i pisati, a nepoćudni tekstovi su bili brisani dok su njihovi autori nerijetko završavali na GOLOM OTOKU. Tko „krade“ tekstove? Jesu li to ostaci loših navika iz spomenutog sistema ili su pak nove generacije koje se zavaravaju da ne postoji ono što nije javno objavljeno?

Stabilnost elektroenergetskog sustava je opći interes. Onemogućavanje dijaloga kojemu je cilj rješavanje problema je udar na opći interes, na nacionalni interes.

Cenzurom i zataškavanjem se problemi ne rješavaju.

Da bi „kradljivci tekstova“ imali moć „skidati“ već objavljene tekstove moraju imati političko zaleđe i mogućnost trgovanja s vlasnicima prostora s kojih su tekstovi „skinuti“. Ne bi li nam svima bilo bolje da se sva ta energija i moć usmjere u unapređenje elektroenergetskog sustava?

HEP ima Sektor koji je nadležan za javnu sliku. Prosjek plaća im je solidan. Radnici HEP-a očekuju da stručnjaci iz tog Sektora prate sve što se piše o HEP-u i organiziraju rasprave na teme koje su od općeg interesa. Također očekuju da se piše o radnicima HEP-a koji su nedavno premlaćeni uklanjajući kvar u sred noći. Upravo se taj Sektor mora boriti za neovisnost medija u RH, za transparentnost u poslovanju HEP-a i protiv negativne percepcije javnosti zbog koje radnici HEP-a svakodnevno imaju problema.  To se ne može postići cenzurom! Većina radnika HEP-a pošteno radi svoj posao i nisu zaslužili da neki „kradljivci tekstova“ narušavaju ugled njihovog poduzeća.

Predsjednica NSRHEP-a: Sonja Mikulić